U živopisnom krajoliku Bajine Bašte nalazi se “ljubavni izvor”, kako ga meštani nazivaju, koji privlači verni narod u potrazi za isceljenjem. Njegova voda vekovima važi za lek protiv mnogih tegoba i simbol nade za one koji traže pomoć.
U svetu srpskih svetinja, mnoge crkve i manastiri ne samo da čuvaju duhovnu baštinu, već i prirodne dragocenosti – izvore čijoj vodi se pripisuje isceliteljska moć. Pored živopisnih monaških kompleksa, širom Srbije nalazimo izvore koji nose imena svetitelja i kojima se po svedočenjima brojnih vernika pripisuje lekovita moć, osobito oni koji pružaju nadu i utehu onima u nevolji. Ovi izvori su ne samo duhovna, već i fizička svetilišta, gde ljudi dolaze u potrazi za zdravljem i blagoslovom.
Jedan od najlepših i najpoznatijih izvora sa ovim karakteristikama je izvor Lađevac, smešten u skrivenom kutku šume blizu Manastira Rača kod Bajine Bašte. Ovaj izvor, koji se još naziva i "ljubavni izvor", duboko je ukorenjen u lokalnoj tradiciji i verovanjima. On predstavlja svetilište za sve one koji se bore za potomstvo i koji traže duhovnu i fizičku pomoć u svojoj borbi za zdravlje i sreću.
RINA
Izvor Lađevac nadomak Manastira Rača
- Vodu koja teče iz kamena nazivaju još i "ljubavni izvor". Žene koje ne mogu da ostanu u drugom stanju, ovde dolaze da se tri puta umiju i tri puta napiju i posle im naravno treba čovek - kaže jedan od meštana ovog kraja, prenosi Rina. Ova izjava osvetljava koliko je izvor Lađevac cenjen među onima koji se nadaju čudima i isceljenju. Pored toga, meštanin dodaje:
- Majke su dovodile decu koja imaju problema sa očima, da se ovde umiju kako bi ozdravila.
Lađevac je alkalno-termalni izvor kraškog porekla, poznat i kao "toplo vrelo" zbog svoje konstantne temperature od 15 do 18 stepeni Celzijusa. Ova voda, bogata mineralima, nekada je bila široko poznata po svojoj lekovitosti, a ljudi iz dalekih krajeva dolazili su u nadi da će pronaći spas i izlečenje.
RINA
"Ljubavni izvor", kako meštani nazivaju Lađevac, nadaleko je poznat po isceliteljskoj moći
- Topla voda sa izvora Lađevac provereno leči od šuge i drugih kožnih bolesti. U davna vremena kad nije bilo apoteka, Račani su trgovcima prodavali ovu vodu koja je karavanom stizala čak do Azije - priča meštanin Rače.
Danas, iako izvor nije u tolikoj meri poznat kao nekada, on i dalje predstavlja prirodnu oazu u kanjonu reke Rače, koji je još uvek nedovoljno istražen. Poseta Lađevcu, čak i ako nemate zdravstvenih problema koje njegova voda može izlečiti, pruža jedinstveno iskustvo i mogućnost da se povežete sa prirodom i istorijom ovog posebnog mesta. U svojoj tišini i skromnosti, izvor Lađevac nastavlja da fascinira i inspiriše sve koji se nađu u njegovoj blizini, čineći ga pravim draguljem srpske prirodne baštine.
Na dan kada Srpska pravoslavna crkva proslavlja Prepodobne Zosima i Jakova, a Manastir Tumane obeležava svoju slavu, vernik iz Beograda posvedočio je o potpunom ozdravljenju zahvaljujući ovoj svetinji, dodajući svoje ime na dugi spisak onih koji su na ovom svetom mestu pronašli duhovnu utehu i isceljenje.
Svedočanstvo o neobičnom događaju iz Banja Luke širi se društvenim mrežama. U domu ove porodice molitve su iznedrile čudo, dok ikona Bogorodice Trojručice i dalje mirotoči.
Proslavljajući čudesa i neiscrpnu duhovnu snagu ovog sveca, pravoslavni vernici se 3. septembra okupljaju u slavlju ovog ugodnika Božjeg čije mošti svedoče o veličini Gospodnje milosti.
Dragana Jukić otkriva da njen kum nije mogao da pomera noge i da se milošću tumanskog sveca dogodilo čudo, koje svedoči o snazi vere i Božjeg blagoslova.
U besedi za subotu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na Hristovo ćutanje pred Pilatom i objašnjava zašto je ponekad mudrije prećutati provokaciju nego dokazivati istinu onome ko ne želi da je čuje.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
Veliki hrišćanski svetitelj je još početkom 5. veka upozoravao na pogubne posledice lošeg društva i objašnjavao kako tuđe navike mogu promeniti čoveka.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
U besedi za subotu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na Hristovo ćutanje pred Pilatom i objašnjava zašto je ponekad mudrije prećutati provokaciju nego dokazivati istinu onome ko ne želi da je čuje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelistu Luku po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete apostole iz Sedamdesetorice. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok Jevreji obeležavaju Šabat, a muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.
Svetom arhijerejskom liturgijom, uz sasluženje arhijereja iz tri pomesne crkve, odata je počast duhovniku čija su ljubav prema narodu i apostolska revnost ostavili neizbrisiv trag.
General Aleksus G. Grinkevič i komandant KFOR-a Robert Vergori razgovarali su sa mitropolitom o bezbednosti srpskog naroda, očuvanju manastira Visoki Dečani i uslovima za trajni mir na Kosovu i Metohiji.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Jedna od najpoštovanijih pravoslavnih ikona, koja se slavi 7. februara, vekovima svedoči o milosti Majke Božje, a priče o njenoj čudotvornoj moći ne prestaju da inspirišu verne.
Skriveno u podnožju planine Jelice, ovo sveto mesto privlači hiljade vernika koji dolaze sa nadom da pronađu isceljenje. Mošti Svetog Jovana Stjeničkog i voda sa svetog izvora poznati su po čudima koja su ovde zabeležena.
Kristina je radila na važnim pozicijama, a onda je život krenuo sasvim drugim tokom – rodila je sina sa autizmom i potpuno mu se posvetila. Umesto kancelarije i karijere, izabrala je borbu, veru i neprekidno traganje za odgovorima.
U besedi za subotu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na Hristovo ćutanje pred Pilatom i objašnjava zašto je ponekad mudrije prećutati provokaciju nego dokazivati istinu onome ko ne želi da je čuje.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.