SKRIVENI BISER TARE KOJI VEKOVIMA ISCELJUJE: Manastir Rača čuva neprocenjivo blago srpske duhovnosti, a pored njega je izvor vode koji leči i telo i dušu
Na desnoj obali reke Rače, ispod planine Tare, krije se veličanstvena svetinja iz 13. veka i lekoviti izvor Lađevac, mesto gde vera i priroda zajedno deluju
U podnožju veličanstvene planine Tare, na desnoj obali mirne reke Rače, stoji jedan od najznačajnijih svetionika srpske duhovnosti i kulture — Manastir Rača. Zadužbina svetorodne loze Nemanjića, ovaj manastir podignut je još u 13. veku i postao je utočište vere, znanja i pismenosti.
RINA
Manastir Rača
U ovoj svetinji nastala je čuvena Račanska prepisivačka škola, koja je imala jednu od najvažnijih uloga u očuvanju srpske kulture tokom teških vremena osmanske vladavine. Kada su Turci harali Srbijom, spaljivali manastire i uništavali pravoslavno nasleđe, monasi u Rači su uz svetlost luča prepisivali svete knjige, čuvajući tako duhovnu i kulturnu baštinu srpskog naroda.
RINA
Skit Svetog Đorđa
Prepisivači Rače, za razliku od onih u Carigradu, radili su gotovo potpuno sami, bez pomoći savremene opreme, koristeći samo hartiju i mastilo. Njihov rad je bio nadaleko cenjen, a knjige su se prodavale širom tadašnjeg sveta, doprinoseći opstanku manastira.
Otac Slobodan Jakovljević, koji je doktorirao na temu Račanske prepisivačke škole, otkriva:
- Svaka prepisana knjiga održavala je bogosluženje, a ono je držalo srpski narod na okupu. Račani su prvi koji prepisuju narodnim jezikom, a Gavril Stefanović Venclović prvi je koji razlikuje slova č, đ i ć skoro sto godina pre Vuka Karadžića.
RINA
Izvor Lađevac nadaleko je čuven po svojoj lekovitisti
Nedaleko od manastira, u Skitu Svetog Đorđa, monasi su nastavili svoje prepisivačko delo, živeći skromno, u tišini i molitvi. Putopisac Evlija Čelebija zapisao je da se oko 300 monaha skrivenih u gustim šumama Tare bavilo ovim svetim radom, služeći i Bogu i narodu. I danju, dok su se bavili stočarstvom i poljoprivredom, i noću, dok su uz svetlost luča prepisivali knjige, monasi Rače predstavljali su stub očuvanja pravoslavne vere i srpske pismenosti.
U blizini skita Svetog Đorđa, na svega četrdeset minuta hoda kroz netaknutu prirodu, nalazi se izvor Lađevac. Ovaj alkalno-termalni izvor, poznat i kao „toplo vrelo“, vekovima je bio mesto na koje su ljudi dolazili u potrazi za isceljenjem. Sa temperaturom vode koja se kreće između 15 i 18 stepeni Celzijusa, Lađevac je oduvek bio poznat po svojim lekovitim svojstvima.
RINA
Blagomir Ristić
- U davna vremena, kada nije bilo apoteka, Račani su trgovcima prodavali ovu vodu koja je karavanom stizala čak do Azije - priča meštanin Rače, Blagomir Ristić. Ova voda, kako tvrde meštani, leči kožne bolesti poput šuge, ali i mnogo više od toga.
- Lekovita račanska voda izlečila je brojne nerotkinje koje su ovde dolazile da se tri puta umiju i napiju vode, nadajući se Božijem blagoslovu da postanu majke - dodaje Blagomir.
RINA
Izvor Lađevac nadaleko je čuven po svojoj lekovitisti
Izvor Lađevac nije poznat samo po svojoj fizičkoj lekovitosti. Mnogi veruju da ova voda, osim fizičke, nosi i duhovnu snagu. Brojne majke dovodile su decu sa problemima sa očima, verujući da će ih umivanje ovom vodom izlečiti.
RINA
Prema verovanju meštana na izvoru Lađevac su se izlečili mnogi
Iako kanjon reke Rače i dalje krije mnoge tajne, izvor Lađevac već je prepoznat kao jedan od njegovih dragulja - mesto gde priroda i vera deluju u savršenom skladu, donoseći isceljenje onima koji ovde dolaze, bez obzira na to da li imaju fizičke tegobe ili jednostavno traže mir i blagoslov u ovom čudesnom kutku Srbije.
Pored brojnih relikvija, u riznici ovog srednjovekovnog svetilišta u živopisnom kanjonu reke Mileševke, je i štap za koji se veruje da ima isceliteljsku moć.
Jeromonah iz svetinje u Tumanu za "Religiju" govori o tome kako ovo sveto mesto doživljava svoj drugi procvat, privlačeći vernike iz svih krajeva. Duhovno blago i istorijska zaostavština manastira osvežavaju se svakodnevno, uz stalne promene i prilagođavanja potrebama vernika.
Uprkos vekovima istorije koji se kriju u zidovima Hrama Preobraženja Hristovog, u kome su se srpski vitezovi pričešćivali pred boj, crkva se nalazi u stanju koje zahteva hitnu obnovu kako bi se sprečilo da zauvek nestane.
Svedočanstvo o neobičnom događaju iz Banja Luke širi se društvenim mrežama. U domu ove porodice molitve su iznedrile čudo, dok ikona Bogorodice Trojručice i dalje mirotoči.
Ako želite da na slavsku trpezu donesete novo jelo koje spaja jednostavnost i bogat ukus, ova brza salata biće vaš najbolji saveznik – oduševiće i najzahtevnije goste.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
U besedi za 20. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski I Žički pokazuje kako vera daruje ljudima vlast nad zlom i otkriva snagu koja nadilazi svaku opasnost.
Arhijerejski plašt, bogato ukrašen i istorijski povezan sa hrišćanskim vladarima, prenosi poruku poniznosti, liturgijske odgovornosti i unutrašnje čistote.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Nadomak manastirskog kompleksa na obali reke Rače, zadužbini kralja Dragutina, pored Skita Svetog Đorđa, meštanin Milan Nikolić pronašao je drevnu sadnicu koja mu je promenila život.
U živopisnom krajoliku Bajine Bašte nalazi se “ljubavni izvor”, kako ga meštani nazivaju, koji privlači verni narod u potrazi za isceljenjem. Njegova voda vekovima važi za lek protiv mnogih tegoba i simbol nade za one koji traže pomoć.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Ajeti 30–33 iz sure Fussilet (41), izdvojeni za 21. oktobar, podsećaju da istrajnost u veri i činjenje dobra otvaraju vrata Božije zaštite, donose utehu duši i otkrivaju lepotu svakodnevnog poziva ka Alahu.
Dok svet trči za trenutnim zadovoljstvima, ovaj veliki učitelj Crkve nas podseća da pravi plod dolazi samo onima koji strpljivo slede Božiji ritam i poštuju prirodni ritam duhovnog života.
Kada je kao vatreni katolik počeo da izveštava o zloupotrebama u Crkvi, nije slutio da će ga taj zadatak dovesti do ličnog sloma i preobražaja - i do utehe u pravoslavnoj liturgiji.