SKRIVENI BISER TARE KOJI VEKOVIMA ISCELJUJE: Manastir Rača čuva neprocenjivo blago srpske duhovnosti, a pored njega je izvor vode koji leči i telo i dušu
Na desnoj obali reke Rače, ispod planine Tare, krije se veličanstvena svetinja iz 13. veka i lekoviti izvor Lađevac, mesto gde vera i priroda zajedno deluju
U podnožju veličanstvene planine Tare, na desnoj obali mirne reke Rače, stoji jedan od najznačajnijih svetionika srpske duhovnosti i kulture — Manastir Rača. Zadužbina svetorodne loze Nemanjića, ovaj manastir podignut je još u 13. veku i postao je utočište vere, znanja i pismenosti.
RINA
Manastir Rača
U ovoj svetinji nastala je čuvena Račanska prepisivačka škola, koja je imala jednu od najvažnijih uloga u očuvanju srpske kulture tokom teških vremena osmanske vladavine. Kada su Turci harali Srbijom, spaljivali manastire i uništavali pravoslavno nasleđe, monasi u Rači su uz svetlost luča prepisivali svete knjige, čuvajući tako duhovnu i kulturnu baštinu srpskog naroda.
RINA
Skit Svetog Đorđa
Prepisivači Rače, za razliku od onih u Carigradu, radili su gotovo potpuno sami, bez pomoći savremene opreme, koristeći samo hartiju i mastilo. Njihov rad je bio nadaleko cenjen, a knjige su se prodavale širom tadašnjeg sveta, doprinoseći opstanku manastira.
Otac Slobodan Jakovljević, koji je doktorirao na temu Račanske prepisivačke škole, otkriva:
- Svaka prepisana knjiga održavala je bogosluženje, a ono je držalo srpski narod na okupu. Račani su prvi koji prepisuju narodnim jezikom, a Gavril Stefanović Venclović prvi je koji razlikuje slova č, đ i ć skoro sto godina pre Vuka Karadžića.
RINA
Izvor Lađevac nadaleko je čuven po svojoj lekovitisti
Nedaleko od manastira, u Skitu Svetog Đorđa, monasi su nastavili svoje prepisivačko delo, živeći skromno, u tišini i molitvi. Putopisac Evlija Čelebija zapisao je da se oko 300 monaha skrivenih u gustim šumama Tare bavilo ovim svetim radom, služeći i Bogu i narodu. I danju, dok su se bavili stočarstvom i poljoprivredom, i noću, dok su uz svetlost luča prepisivali knjige, monasi Rače predstavljali su stub očuvanja pravoslavne vere i srpske pismenosti.
U blizini skita Svetog Đorđa, na svega četrdeset minuta hoda kroz netaknutu prirodu, nalazi se izvor Lađevac. Ovaj alkalno-termalni izvor, poznat i kao „toplo vrelo“, vekovima je bio mesto na koje su ljudi dolazili u potrazi za isceljenjem. Sa temperaturom vode koja se kreće između 15 i 18 stepeni Celzijusa, Lađevac je oduvek bio poznat po svojim lekovitim svojstvima.
RINA
Blagomir Ristić
- U davna vremena, kada nije bilo apoteka, Račani su trgovcima prodavali ovu vodu koja je karavanom stizala čak do Azije - priča meštanin Rače, Blagomir Ristić. Ova voda, kako tvrde meštani, leči kožne bolesti poput šuge, ali i mnogo više od toga.
- Lekovita račanska voda izlečila je brojne nerotkinje koje su ovde dolazile da se tri puta umiju i napiju vode, nadajući se Božijem blagoslovu da postanu majke - dodaje Blagomir.
RINA
Izvor Lađevac nadaleko je čuven po svojoj lekovitisti
Izvor Lađevac nije poznat samo po svojoj fizičkoj lekovitosti. Mnogi veruju da ova voda, osim fizičke, nosi i duhovnu snagu. Brojne majke dovodile su decu sa problemima sa očima, verujući da će ih umivanje ovom vodom izlečiti.
RINA
Prema verovanju meštana na izvoru Lađevac su se izlečili mnogi
Iako kanjon reke Rače i dalje krije mnoge tajne, izvor Lađevac već je prepoznat kao jedan od njegovih dragulja - mesto gde priroda i vera deluju u savršenom skladu, donoseći isceljenje onima koji ovde dolaze, bez obzira na to da li imaju fizičke tegobe ili jednostavno traže mir i blagoslov u ovom čudesnom kutku Srbije.
Pored brojnih relikvija, u riznici ovog srednjovekovnog svetilišta u živopisnom kanjonu reke Mileševke, je i štap za koji se veruje da ima isceliteljsku moć.
Jeromonah iz svetinje u Tumanu za "Religiju" govori o tome kako ovo sveto mesto doživljava svoj drugi procvat, privlačeći vernike iz svih krajeva. Duhovno blago i istorijska zaostavština manastira osvežavaju se svakodnevno, uz stalne promene i prilagođavanja potrebama vernika.
Uprkos vekovima istorije koji se kriju u zidovima Hrama Preobraženja Hristovog, u kome su se srpski vitezovi pričešćivali pred boj, crkva se nalazi u stanju koje zahteva hitnu obnovu kako bi se sprečilo da zauvek nestane.
Svedočanstvo o neobičnom događaju iz Banja Luke širi se društvenim mrežama. U domu ove porodice molitve su iznedrile čudo, dok ikona Bogorodice Trojručice i dalje mirotoči.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelistu Luku po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete apostole iz Sedamdesetorice. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok Jevreji obeležavaju Šabat, a muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.
Svetom arhijerejskom liturgijom, uz sasluženje arhijereja iz tri pomesne crkve, odata je počast duhovniku čija su ljubav prema narodu i apostolska revnost ostavili neizbrisiv trag.
General Aleksus G. Grinkevič i komandant KFOR-a Robert Vergori razgovarali su sa mitropolitom o bezbednosti srpskog naroda, očuvanju manastira Visoki Dečani i uslovima za trajni mir na Kosovu i Metohiji.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U živopisnom krajoliku Bajine Bašte nalazi se “ljubavni izvor”, kako ga meštani nazivaju, koji privlači verni narod u potrazi za isceljenjem. Njegova voda vekovima važi za lek protiv mnogih tegoba i simbol nade za one koji traže pomoć.
U svetlosti molitve i krstnog znaka, ovi sveci iscelili su povređeno oko neznabožačkog sveštenika, a čudo je bilo toliko veliko da su i otac i sin primili hrišćanstvo i ubrzo postradali za Hrista, primivši krunu mučeništva u ognju.
Verni narod se s poštovanjem priseća čudesnog otkrića netruležnog i miomirisnog tela ovog ugodnika Božjeg, koje isceljuje sve one koji mu prilaze s verom.
Svetica koju danas proslavljamo podseća nas da, bez obzira na iskušenja i nepravde koje nas mogu snaći u životu, vera u Gospoda i postojanost u molitvi uvek donose duhovnu pobedu.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.