SKRIVENI BISER TARE KOJI VEKOVIMA ISCELJUJE: Manastir Rača čuva neprocenjivo blago srpske duhovnosti, a pored njega je izvor vode koji leči i telo i dušu
Na desnoj obali reke Rače, ispod planine Tare, krije se veličanstvena svetinja iz 13. veka i lekoviti izvor Lađevac, mesto gde vera i priroda zajedno deluju
U podnožju veličanstvene planine Tare, na desnoj obali mirne reke Rače, stoji jedan od najznačajnijih svetionika srpske duhovnosti i kulture — Manastir Rača. Zadužbina svetorodne loze Nemanjića, ovaj manastir podignut je još u 13. veku i postao je utočište vere, znanja i pismenosti.
RINA
Manastir Rača
U ovoj svetinji nastala je čuvena Račanska prepisivačka škola, koja je imala jednu od najvažnijih uloga u očuvanju srpske kulture tokom teških vremena osmanske vladavine. Kada su Turci harali Srbijom, spaljivali manastire i uništavali pravoslavno nasleđe, monasi u Rači su uz svetlost luča prepisivali svete knjige, čuvajući tako duhovnu i kulturnu baštinu srpskog naroda.
RINA
Skit Svetog Đorđa
Prepisivači Rače, za razliku od onih u Carigradu, radili su gotovo potpuno sami, bez pomoći savremene opreme, koristeći samo hartiju i mastilo. Njihov rad je bio nadaleko cenjen, a knjige su se prodavale širom tadašnjeg sveta, doprinoseći opstanku manastira.
Otac Slobodan Jakovljević, koji je doktorirao na temu Račanske prepisivačke škole, otkriva:
- Svaka prepisana knjiga održavala je bogosluženje, a ono je držalo srpski narod na okupu. Račani su prvi koji prepisuju narodnim jezikom, a Gavril Stefanović Venclović prvi je koji razlikuje slova č, đ i ć skoro sto godina pre Vuka Karadžića.
RINA
Izvor Lađevac nadaleko je čuven po svojoj lekovitisti
Nedaleko od manastira, u Skitu Svetog Đorđa, monasi su nastavili svoje prepisivačko delo, živeći skromno, u tišini i molitvi. Putopisac Evlija Čelebija zapisao je da se oko 300 monaha skrivenih u gustim šumama Tare bavilo ovim svetim radom, služeći i Bogu i narodu. I danju, dok su se bavili stočarstvom i poljoprivredom, i noću, dok su uz svetlost luča prepisivali knjige, monasi Rače predstavljali su stub očuvanja pravoslavne vere i srpske pismenosti.
U blizini skita Svetog Đorđa, na svega četrdeset minuta hoda kroz netaknutu prirodu, nalazi se izvor Lađevac. Ovaj alkalno-termalni izvor, poznat i kao „toplo vrelo“, vekovima je bio mesto na koje su ljudi dolazili u potrazi za isceljenjem. Sa temperaturom vode koja se kreće između 15 i 18 stepeni Celzijusa, Lađevac je oduvek bio poznat po svojim lekovitim svojstvima.
RINA
Blagomir Ristić
- U davna vremena, kada nije bilo apoteka, Račani su trgovcima prodavali ovu vodu koja je karavanom stizala čak do Azije - priča meštanin Rače, Blagomir Ristić. Ova voda, kako tvrde meštani, leči kožne bolesti poput šuge, ali i mnogo više od toga.
- Lekovita račanska voda izlečila je brojne nerotkinje koje su ovde dolazile da se tri puta umiju i napiju vode, nadajući se Božijem blagoslovu da postanu majke - dodaje Blagomir.
RINA
Izvor Lađevac nadaleko je čuven po svojoj lekovitisti
Izvor Lađevac nije poznat samo po svojoj fizičkoj lekovitosti. Mnogi veruju da ova voda, osim fizičke, nosi i duhovnu snagu. Brojne majke dovodile su decu sa problemima sa očima, verujući da će ih umivanje ovom vodom izlečiti.
RINA
Prema verovanju meštana na izvoru Lađevac su se izlečili mnogi
Iako kanjon reke Rače i dalje krije mnoge tajne, izvor Lađevac već je prepoznat kao jedan od njegovih dragulja - mesto gde priroda i vera deluju u savršenom skladu, donoseći isceljenje onima koji ovde dolaze, bez obzira na to da li imaju fizičke tegobe ili jednostavno traže mir i blagoslov u ovom čudesnom kutku Srbije.
Pored brojnih relikvija, u riznici ovog srednjovekovnog svetilišta u živopisnom kanjonu reke Mileševke, je i štap za koji se veruje da ima isceliteljsku moć.
Jeromonah iz svetinje u Tumanu za "Religiju" govori o tome kako ovo sveto mesto doživljava svoj drugi procvat, privlačeći vernike iz svih krajeva. Duhovno blago i istorijska zaostavština manastira osvežavaju se svakodnevno, uz stalne promene i prilagođavanja potrebama vernika.
Uprkos vekovima istorije koji se kriju u zidovima Hrama Preobraženja Hristovog, u kome su se srpski vitezovi pričešćivali pred boj, crkva se nalazi u stanju koje zahteva hitnu obnovu kako bi se sprečilo da zauvek nestane.
Svedočanstvo o neobičnom događaju iz Banja Luke širi se društvenim mrežama. U domu ove porodice molitve su iznedrile čudo, dok ikona Bogorodice Trojručice i dalje mirotoči.
Bivši državni tužilac Arizone i novoimenovani ambasador SAD u Srbiji primio je blagoslov episkopa losanđeleskog i zapadnoameričkog pred početak diplomatske misije – emotivan susret u Finiksu ispunjen duhovnim i narodnim jedinstvom.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Nadomak manastirskog kompleksa na obali reke Rače, zadužbini kralja Dragutina, pored Skita Svetog Đorđa, meštanin Milan Nikolić pronašao je drevnu sadnicu koja mu je promenila život.
U živopisnom krajoliku Bajine Bašte nalazi se “ljubavni izvor”, kako ga meštani nazivaju, koji privlači verni narod u potrazi za isceljenjem. Njegova voda vekovima važi za lek protiv mnogih tegoba i simbol nade za one koji traže pomoć.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.