Kada je kao vatreni katolik počeo da izveštava o zloupotrebama u crkvi, nije slutio da će ga taj zadatak dovesti do ličnog sloma i preobražaja — i do utehe u pravoslavnoj liturgiji.
Kada je američki novinar i publicista Rod Drejer počeo da izveštava o talasu seksualnih skandala koji je potresao Katoličku crkvu, nije ni slutio da će to pokrenuti lavinu koja će mu zauvek promeniti život. Posvećeni katolik, duboko ukorenjen u crkvenoj tradiciji, odjednom se suočio sa najdubljom krizom vere. Ono što je započelo kao profesionalni zadatak, pretvorilo se u ličnu Golgotu — i neočekivani početak njegovog puta ka pravoslavlju.
— Skandal je dostigao nacionalne razmere, nisam mogao da verujem svojim očima — kako duboko je zlo pustilo korenje! Ali mene nisu zbunjivali samo krivci skandala, već i sveštenici i episkopi koji su svi znali i ćutali. Sve je bila laž, laž, laž! — priseća se Drejer, prenosi portal foma.ru.
OD DETETA PROTESTANTSKE PORODICE DO VATRENOG KATOLIKA
Rod Dreher odrastao je u protestantskoj porodici, ali u ranim dvadesetim godinama života duboko ga je privukla katolička teologija i snaga crkvenih Svetih tajni. Za njega je prelazak u katoličanstvo bio logičan i iskren korak.
— Odrastao sam u protestantskoj porodici, ali sa 25 godina ozbiljno sam prešao u katoličanstvo. Bio sam uveren u važnost Svetih tajni. Činilo mi se da sam deo najbolje, najmudrije Crkve — govori on.
Kao konzervativac po uverenju, verovao je da prepoznaje „ispravne” i „neispravne” episkope i sveštenike. Sve do 2001. godine — godine kada je skandal pedofilije u Katoličkoj crkvi izbio na naslovne strane širom sveta.
Wikipedia/Elekes Andor
Novinar i publicista Rod Drejr
SUSRET KOJI JE OSTAVIO OŽILJAK
Tokom hodočasničkog puta pape Jovana Pavla II u Svetu zemlju, Dreher je kao kolumnista lista New York Post pratio događaj i tom prilikom upoznao jednog od najpoznatijih američkih kardinala — Bernarda Lova. Tada ga je, kako kaže, obuzeo snažan osećaj pripadnosti.
— Kleknuo sam, celivao njegov prsten. Želeo sam da mu pokažem kako sam isti kao i on — dobar katolik, lojalan Crkvi. A onda sam saznao da je upravo on pokrivao mnoge sveštenike-pedofile. Sramota me je bilo ne zbog celivanja ruke, već zbog ponosa koji me je tada obuzimao.
Taj trenutak postaće simbol njegovog unutrašnjeg lomljenja.
"GUBIM ISUSA" - PRELOMNA TAČKA
Kriza nije pogodila samo njega, već i njegovu porodicu. Njegova supruga Džuli jedne večeri je zaplakala i izgovorila rečenicu koja je promenila sve:
— Prvi put u životu osećam da gubim Isusa. Odlučili su da odu u pravoslavni hram — ne da promene veru, već da makar u tišini prisustvuju Liturgiji i poklone se Svetim Darovima.
— Kada smo došli na pravoslavnu Liturgiju, bili smo zapanjeni toplinom i jednostavnošću ljudi. Kod katolika sam se često osećao kao u fabrici za proizvodnju Svetih tajni. A ovde — kao kod kuće! — priča Drejer.
MIROPOMAZANJE I BOLNI RASTANAK
Dana 22. juna 2006. godine Rod Drejer i njegova porodica primili su miropomazanje i postali pravoslavci. Iako je taj čin bio duhovni vrhunac, bio je istovremeno i bolan rastanak sa Crkvom u kojoj je prvi put zavoleo Hrista.
— To je bio tužan dan za mene. Odlazak iz katoličke crkve boleo je. Ali znao sam da nema drugog puta. Odlučio sam da u pravoslavlju neću biti političar, već pokajnik — kaže on.
"GRANICA IZMEĐU DOBRA I ZLA PROLAZI KROZ LJUDSKO SRCE"
Jedna od najdubljih lekcija koju je Drejer poneo iz skandala bila je unutrašnja: shvatio je da se borba između dobra i zla ne odvija spolja, između „liberala” i „konzervativaca”, već u čovekovom srcu.
— Mislio sam da granicu između zla i dobra čini granica između pravednih biskupa i loših biskupa-liberala, a ispostavilo se da ta granica prolazi kroz srce svakog čoveka.
U pravoslavlju je, kaže, pronašao duhovnu tišinu, sabranost i poziv na pokajanje, koji mu je bio potreban da izleči unutrašnje rane.
Dreher danas otvoreno govori o onome što smatra najvećom krizom savremenog Zapada — duhovnom prazninom. Po njegovim rečima, Katolička crkva u SAD gubi vernike, mladi ne poznaju veru, a pritisak rodne ideologije i LGBT lobija postaje sve izraženiji.
— Ako zakon bude u korist LGBT zajednice, crkve će izgubiti poreske olakšice i suočiti se sa ogromnim pritiskom. Ali veći problem od zakona je — kultura. Hrišćani će biti stigmatizovani zbog vere.
On ne govori iz pozicije političkog aktiviste, već čoveka koji je video kako izgleda kada Crkva izgubi sposobnost da govori istinu sa ljubavlju.
— Voleti čoveka ne znači blagosiljati ono što Gospod naziva grehom. Moj prijatelj je gej, ali pravoslavan, živi u apstinenciji i nosi svoj krst. Moj zadatak nije da ga osuđujem, nego da ga volim i podržavam.
NOVI BENEDIKTOV IZBOR
Dreher je autor knjige The Benedict Option („Benediktov izbor”), u kojoj poziva hrišćane da se vrate temeljima vere i grade čvrste zajednice koje mogu preživeti duhovne oluje modernog doba.
— Mi živimo u vremenu otpadništva od vere. Naša deca odrastaju u svetu koji je odbacio Hrista. Ako sami ne budemo imali veru u srcu, nećemo je moći preneti njima.
Inspiraciju je našao u liku Svetog Benedikta iz Nursije, monaha koji je na ruševinama Rimskog carstva sagradio duhovne stubove buduće Evrope. Dreher veruje da današnji hrišćani moraju uraditi isto: ojačati veru, zajednicu i porodicu.
"HRISTOS JE ŽIV - I TO JE NAŠA NAJVEĆA NADA"
— Gospod nije obećao da vrata pakla neće pobediti Ameriku, već Crkvu. Crkva će preživeti, ali pitanje je da li ćemo mi biti deo nje. Moramo podsetiti najpre sebe, a tek onda svet, na Hrista. Ako svet ne želi da čuje, ne smemo izgubiti veru.
Rod Dreher danas živi mirno i povučeno, u maloj pravoslavnoj zajednici u SAD. Njegova ispovest nije samo priča o raskidu sa jednom crkvom, već o čoveku koji je usred buke i skandala pronašao tihu svetlost Hristovu.
— Ne ponosim se time što sam sada pravoslavac. Samo sam zahvalan Bogu za Njegov veliki dar. Kao prosjak koji je dobio parče hleba.
U tišini ispunjenoj molitvom i zahvalnošću, prisećamo se deset bisera mudrosti pape Franje koji će i dalje grejati svet – podsećajući nas da vera spaja, raduje i vodi kroz tamu.
Četvorodnevni simpozijum u Vatikanu obeležio 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora: papa Lav XIV pozivao na jedinstvo i sinodalnost svih hrišćana, dok pravoslavni glasovi upozoravaju na opasnosti relativizacije vere i gubitka svetootačkog nasleđa.
Uprkos najavama o međunarodnoj i višejezičnoj proslavi Duhova, ispred berlinske većnice pojavio se mali broj vernika. Dok jedni govore o simboličnoj snazi zajedništva, drugi upozoravaju na sve dublji zamor ekumenske misije i gubitak vere u njenu svrhu.
U regionalnom centru Vest Jorkšira čitava zajednica odlučila je da krene putem apostolske vere – prva liturgija već je služena, a uskoro sledi čin sabornog krštenja 34 vernika.
Ajeti 30–33 iz sure Fussilet (41), izdvojeni za 21. oktobar, podsećaju da istrajnost u veri i činjenje dobra otvaraju vrata Božije zaštite, donose utehu duši i otkrivaju lepotu svakodnevnog poziva ka Alahu.
Dok svet trči za trenutnim zadovoljstvima, ovaj veliki učitelj Crkve nas podseća da pravi plod dolazi samo onima koji strpljivo slede Božiji ritam i poštuju prirodni ritam duhovnog života.
Kada je kao vatreni katolik počeo da izveštava o zloupotrebama u crkvi, nije slutio da će ga taj zadatak dovesti do ličnog sloma i preobražaja — i do utehe u pravoslavnoj liturgiji.
Ministar je u ime Vlade Srbije posetio Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice i najavio nastavak podrške obnovi i ukrašavanju najznačajnije pravoslavne svetinje u ovom delu Bosne i Hercegovine.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Dok svet trči za trenutnim zadovoljstvima, ovaj veliki učitelj Crkve nas podseća da pravi plod dolazi samo onima koji strpljivo slede Božiji ritam i poštuju prirodni ritam duhovnog života.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
Protojerej Maksim Burdin otkriva kako je kroz mladalačka lutanja, radove u manastiru i jedan neočekivani susret u hramu pronašao svoj put do svešteničke službe.
U besedi za 20. ponedeljak po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako iskrenost i vera najmlađih otvaraju puteve veličanstvu Hrista koje čak i mudri ne mogu dosegnuti.