Hans Scherhaufer / imago stock&people / ProfimediaEkumenski bogosluženje gradske većnice u berlinskom Šenberg distriktu okupilo je jedva 250 ljudi
Uprkos najavama o međunarodnoj i višejezičnoj proslavi Duhova, ispred berlinske većnice pojavio se mali broj vernika. Dok jedni govore o simboličnoj snazi zajedništva, drugi upozoravaju na sve dublji zamor ekumenske misije i gubitak vere u njenu svrhu.
Na trgu ispred čuvene gradske većnice u berlinskom Šenberg distriktu, tradicionalno ekumensko bogosluženje povodom praznika Duhova održano je i ove godine pod vedrim nebom. Događaj, simbolično nazvan “Vetar u leđa”, okupio je predstavnike evangeličke, katoličke, slobodne i pravoslavne crkve u Nemačkoj. Iako su organizatori najavljivali šarenolik, međunarodni i višejezični program u duhu jedinstva i obnove, broj prisutnih – prema navodima policije – jedva je dostigao 250.
Duhovi, praznik koji simbolizuje izlivenje Duha Svetoga na apostole i često se tumači kao –rođendan Crkve–, pružaju idealan povod za sabranje hrišćana različitih veroispovesti. Ipak, dok su liturgijski simboli, pesme i molitve pod vedrim nebom želeli da izraze zajedništvo i dijalog, slab odziv javnosti pokrenuo je pitanje – da li ekumenizam i dalje ima pristalice, ili se ekumenska misija umorila?
Zagovornici: Bitan je simbol, ne broj
Za učesnike i organizatore broj nije ono što određuje uspeh.
– U vremenu kada sve više ljudi okreće leđa duhovnom, ovakvi susreti su znak nade. I 250 ljudi je mnogo ako dođu iskreno, iz ljubavi prema Hristu – poručio je jedan od evangeličkih sveštenika.
Ekumenski tim iz Berlina ističe da događaji poput ovog svedoče o živoj želji za razumevanjem i izgradnjom mostova. Podrška gradske uprave, prisustvo više jezika i vernika iz raznih zajednica viđeni su kao podsticaj za dalje aktivnosti.
Hans Scherhaufer / imago stock&people / Profimedia
Ekumenski bogosluženje ispred gradske većnice u berlinskom Šenberg distriktu okupilo je jedva 250 ljudi
Kritičari: Simbolika bez snage
Međutim, kritičari ekumenizma upozoravaju da simbolika nije dovoljna.
–Najava velikog, svečanog, međunarodnog bogosluženja, a onda samo 250 ljudi – to nije „vetar u leđa“, to je tišina – izjavio je jedan berlinski novinar koji redovno prati crkvene događaje.
Konzervativni glasovi unutar hrišćanskih zajednica takođe dovode u pitanje smisao ovakvih skupova. Neki od njih smatraju da se, u želji za međusobnim pomirenjem, gubi snaga autentičnog svedočenja vere. Ekumenski susreti, po njihovom mišljenju, često izbegavaju teške istine u ime lažne harmonije.
Širi kontekst: Sekularizacija i zamor
Nemačka je poslednjih decenija suočena s ubrzanom sekularizacijom – sve više građana napušta crkve, a liturgijska praksa opada, naročito među mladima. U takvom okruženju, zajednički hrišćanski nastupi poprimaju pre svega simboličku i medijsku vrednost. No, simbolika bez prisustva i podrške vernika gubi na snazi.
Dok jedni u događaju “Vetar u leđa” vide korak napred u ekumenskom dijalogu i neodustajanje od hrišćanske prisutnosti u javnom prostoru, drugi u slaboj posećenosti prepoznaju znakove zamora, pa i neuspeha. Da li će sledeće godine "vetar u leđa" zaista povući jedra crkvenog zajedništva, ili će ostati u domenu simbolike? Ostaje da se vidi.
Govoreći o sekularizaciji i teološkom slabljenju unutar Pravoslavne Crkve, ali i o inauguraciji pape Lava XIV, grčki mitropolit uputio je snažnu poruku o očuvanju pravoslavne vere.
Spor između dva klirika pravoslavne crkve, jednog arhijereja i jednog monaha, oko vernosti patrijarhu i upotrebe interneta dodatno raspiruje tenzije koje prete da dovedu do ozbiljnijih podela u eparhiji Sidirikastriji i šire.
Četvorodnevni simpozijum u Vatikanu obeležio 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora: papa Lav XIV pozivao na jedinstvo i sinodalnost svih hrišćana, dok pravoslavni glasovi upozoravaju na opasnosti relativizacije vere i gubitka svetootačkog nasleđa.
Prezviter dr Oliver Subotić podelio je snažno iskustvo sa prisutnima na duhovnoj tribini u Parohijskom domu hrama Svetog Aleksandra Nevskog – kako je, umesto leka iz apoteke, pronašao mir i olakšanje kroz reči iz Svetog pisma.
U drugom delu ekskluzivnog intervjua za religija.rs, starešina manastira Svetih arhangela govori o godinama borbe bez mržnje, o veri koja ne traži osvetu, već snagu za oproštaj, i otkriva zašto Srbi na Kosovu nisu zaboravili ko su – ni kome pripadaju.
Posle potresa jačine 8,8 stepeni i razornih talasa koji su pogodili Kamčatku i Kurilska ostrva, naučnici upozoravaju na mogući još jači zemljotres u narednih 30 dana, dok Ruska Pravoslavna Crkva spasava monahe i svetinje iz poplavljenih hramova.
Kad je odbio zadatak da obnovi razoreni manastir, jeromonah Kiprijan nije ni slutio da će iste noći doživeti susret sa Svetom Marinom, koja će mu preneti poruku s neba i otkriti izvor vode „za ceo Andros“.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Na zvaničnoj večeri sa katoličkim hodočasnicima patrijarh Carigradski govorio o jedinstvu hrišćana, svom školovanju u Rimu i susretima sa papama, što je naišlo na osudu protivnika ekumenizma u pravoslavnom svetu.
Prisustvo prelata Džozefa Tobina na pravoslavnom bogosluženju, tokom kojeg ga je patrijarh Vartolomej oslovio titulom "visokopreosvećeni", izazvalo je oštre reakcije vernika širom sveta i otvorilo ozbiljna kanonska pitanja o granicama dijaloga s Vatikanom.
Dok patrijarh carigradski najavljuje dolazak rimskog pontifa i poziva na „jedinstvo u istini“, među pravoslavnim narodima raste strah da se ispod plašta sabornosti krije najdublja izdaja Svetog Predanja
U eri kada se sve glasnije govori o očuvanju svetootačke vere, sve češće se pominje ime patrijarha koji je početkom 20. veka zagovarao dijalog s rimokatolicima i anglikancima, ostavivši iza sebe nasleđe koje se ne slavi, već preispituje.
Prezviter dr Oliver Subotić podelio je snažno iskustvo sa prisutnima na duhovnoj tribini u Parohijskom domu hrama Svetog Aleksandra Nevskog – kako je, umesto leka iz apoteke, pronašao mir i olakšanje kroz reči iz Svetog pisma.
U drugom delu ekskluzivnog intervjua za religija.rs, starešina manastira Svetih arhangela govori o godinama borbe bez mržnje, o veri koja ne traži osvetu, već snagu za oproštaj, i otkriva zašto Srbi na Kosovu nisu zaboravili ko su – ni kome pripadaju.
Posle potresa jačine 8,8 stepeni i razornih talasa koji su pogodili Kamčatku i Kurilska ostrva, naučnici upozoravaju na mogući još jači zemljotres u narednih 30 dana, dok Ruska Pravoslavna Crkva spasava monahe i svetinje iz poplavljenih hramova.
Kad je odbio zadatak da obnovi razoreni manastir, jeromonah Kiprijan nije ni slutio da će iste noći doživeti susret sa Svetom Marinom, koja će mu preneti poruku s neba i otkriti izvor vode „za ceo Andros“.
Prezviter dr Oliver Subotić podelio je snažno iskustvo sa prisutnima na duhovnoj tribini u Parohijskom domu hrama Svetog Aleksandra Nevskog – kako je, umesto leka iz apoteke, pronašao mir i olakšanje kroz reči iz Svetog pisma.
U drugom delu ekskluzivnog intervjua za religija.rs, starešina manastira Svetih arhangela govori o godinama borbe bez mržnje, o veri koja ne traži osvetu, već snagu za oproštaj, i otkriva zašto Srbi na Kosovu nisu zaboravili ko su – ni kome pripadaju.
U ekskluzivnom intervjuu, starešina manastira Svetih arhangela kod Prizrena govori o duhovnoj snazi, teškim iskušenjima i rastućem značaju manastira za Srbe na Kosovu i Metohiji.
Ovo narod veruje od pamtiveka, a nikada nije bilo tačno: svetac je iz Starog zaveta, a svetica iz vremena Rimskog carstva. Njih ne spajaju krvne veze, već samo narodna mašta i mitski strah od groma i ognja.
U besedi za sredu 8. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da istina nije sezonska stvar – ona se mora čuti, primiti i ponovo slušati, baš kao što se svakoga dana ore zemlja, ide putem i jede hleb. Bez tog ritma, duša ostaje prazna.