“MNOGE TRAGEDIJE BI BILE IZBEGNUTE, DA JE ZAPAD OSTAO VERAN VERI SVETIH OTACA”: Vladika Maksim oštrom kritikom uzdrmao svet posle ustoličenja novog pape
preuzeto sa sajta imioanninon.gr,Tanjug/AP/Gregorio BorgiaPapa Lav XIV
Govoreći o sekularizaciji i teološkom slabljenju unutar Pravoslavne Crkve, ali i o inauguraciji pape Lava XIV, grčki mitropolit uputio je snažnu poruku o očuvanju pravoslavne vere.
U osvit ustoličenja pape Lava XIV u Rimu, pravoslavna crkva u Grčkoj sa uzdržanim oprezom prati događaje, ne krijući svoje bogoslovske primedbe. Mitropolit janjinski Maksim, govoreći na četrdesetodnevnom pomenu blaženopočivšem mitropolitu Koničkom Andreju, uputio je duboko osmišljenu pastirsku poruku, sa širim bogoslovskim značajem, koja je odjeknula u javnosti.
U prisustvu još nekoliko arhijereja Grčke pravoslavne crkve, vladika Maksim nije samo podsetio na život i delo upokojenog arhijereja, već se osvrnuo i na pojave sekularizacije koje – kako je istakao – ugrožavaju bogoslovski identitet pravoslavlja.
U fokusu novi pontifik i institucionalizovana jeres
Osvrćući se na višednevne medijske analize povodom upokojenja pape Franje i ustoličenja novog pape, mitropolit Maksim je izrazio oštru kritiku:
– Beskrajni sati, neverovatna medijska promocija... ali ni reči o tome da i ovaj papa počiva na jeretičkoj dogmatskoj tradiciji, daleko od učenja Svetih Otaca.
Istakao je da je hiljadugodišnji put papizma povezan sa mnogim stradanjima čovečanstva – poput krstaških ratova, kolonijalizma i unijatstva – naglasivši:
– Da je Zapad ostao veran veri Svetih Otaca, mnogi od tih tragičnih događaja bili bi izbegnuti.
preuzeto sa sajta imioanninon
Mitropolit janjinski Maksim
Oštra kritika
Mitropolit je uputio ozbiljnu kritiku i delu savremene bogoslovske misli unutar Grčke Crkve. Posebno je izdvojio takozvane postpatrističke teologe, koji – kako je rekao – napuštaju pravoslavno, otačko predanje u korist filosofije i sociologije:
– Govore o ljudskim pravima, teološkom mišljenju, filosofskim pravcima koji su, često, ništa drugo do ljudske gluposti - kazao je mitropolit Maksim, prenosi portal vimaorthodoxias.gr
Po njegovom mišljenju, ovakvi pristupi vode ka raskolu sa otkrivenim etosom Crkve i imaju dalekosežne posledice po život i odnose među ljudima.
Ministarstvo prosvete i verskih pitanja u Grčkoj, u okviru nadzora nad crkvenim školama, više puta je dobijalo zahteve za preispitivanje teoloških programa koji podržavaju ovakve – neofilosofske – pristupe.
Poziv na pokajnički povratak veri pravoslavnoj veri
Sa dubokom emotivnošću, mitropolit je poručio:
– Ne treba nam mešanje teologije sa filosofijom, već povratak otkrivenoj istini, sa pokajanjem i molitvom, rekao je vladika Maksim i pozvao vernike da osnaže svoje crkveno iskustvo ispovešću, molitvom i liturgijskim životom:
– Da molimo milost Božiju sa smirenjem i duhovnom budnošću.
Tanjug/Vatican Media via AP
Papa Lav XIV
Ocena i pravoslavno svedočanstvo
U vezi sa ustoličenjem novog pape, mitropolit se osvrnuo na, kako je rekao, – površan teološki čin – javnog davanja oproštaja grehova, zapitavši:
– Jesi li se pokajao? Da li si dobio vlast od Duha Svetoga? Imaš li iskustvo prosvećenja?
Kako je istakao, ovakve izjave treba procenjivati u svetlu pravoslavne tradicije, a ne prema spoljašnjem utisku.
Poruka koju je mitropolit Maksim ostavio svojim slušaocima bila je jasna:
– Pravoslavlje nije deo jednog ekumenskog mozaika, već očuvanje vere Otaca i odgovornost pred istinom Hristovom.
Dok se ceo Vatikan utapa u tišini molitve, Lav XIV – nekadašnji misionar iz Perua – započinje pontifikat porukom jedinstva, skromnosti i nade za više od milijardu vernika širom sveta.
Da li poruke i postupci kontroverznog arhiepiskopa Carigradske patrijaršije Elpidofora predstavljaju most u hrišćanstvu, ili izazivaju razdor u pravoslavlju, pokazaće dani pred nama.
Neprimereno topli tonovi u izjavama pojedinih pravoslavnih jerarha upućenih novom papi, izazvali su buru među vernicima i teolozima, koji sve glasnije upozoravaju na opasnost od zamućivanja identiteta i odstupanja od Svetog Predanja.
U besedi za utorak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o granicama ljudskog saznanja i upozorava da se Božja istina prima čistim i smirenim srcem.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Začeće Svetog Jovana Preteče i Krstitelja po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Tomu. Katolička crkva obeležava Svetog Bruna, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Njegove reči otvaraju pitanje koje se često prećuti kada nestanu bliskost, strpljenje i razumevanje, a odgovor ne upućuje prvo na drugoga, već na naš odnos prema Bogu.
Iako se često smatraju istim pojmom, u pravoslavnom predanju reč je o dve različite duhovne uloge koje oblikuju vernikov put, a sveti oci posebno naglašavaju važnost poverenja, poslušnosti i duhovnog rukovođenja.
Ljubav prema novcu ne ostaje samo na materijalnom planu, već postepeno menja čovekovu narav, briše zahvalnost i otvara prostor za duhovno otvrdnuće koje vodi u neočekivane krajnosti.
Jevanđeljska poruka otkriva šta čovek zaista može da izgubi dok juri za prolaznim stvarima, a snažna pouka iz svakodnevnog života upozorava koliko odlaganje duhovnog buđenja može biti kobno.
Pravoslavno predanje i oci otkrivaju zašto ovaj dan nije samo uvod u slavlje, već duhovni ispit – i kako od njega zavisi da li će Rođenje Hristovo ostati običan datum ili lični susret.
U besedi za utorak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o granicama ljudskog saznanja i upozorava da se Božja istina prima čistim i smirenim srcem.
Njegove reči otvaraju pitanje koje se često prećuti kada nestanu bliskost, strpljenje i razumevanje, a odgovor ne upućuje prvo na drugoga, već na naš odnos prema Bogu.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.