“MNOGE TRAGEDIJE BI BILE IZBEGNUTE, DA JE ZAPAD OSTAO VERAN VERI SVETIH OTACA”: Vladika Maksim oštrom kritikom uzdrmao svet posle ustoličenja novog pape
preuzeto sa sajta imioanninon.gr,Tanjug/AP/Gregorio BorgiaPapa Lav XIV
Govoreći o sekularizaciji i teološkom slabljenju unutar Pravoslavne Crkve, ali i o inauguraciji pape Lava XIV, grčki mitropolit uputio je snažnu poruku o očuvanju pravoslavne vere.
U osvit ustoličenja pape Lava XIV u Rimu, pravoslavna crkva u Grčkoj sa uzdržanim oprezom prati događaje, ne krijući svoje bogoslovske primedbe. Mitropolit janjinski Maksim, govoreći na četrdesetodnevnom pomenu blaženopočivšem mitropolitu Koničkom Andreju, uputio je duboko osmišljenu pastirsku poruku, sa širim bogoslovskim značajem, koja je odjeknula u javnosti.
U prisustvu još nekoliko arhijereja Grčke pravoslavne crkve, vladika Maksim nije samo podsetio na život i delo upokojenog arhijereja, već se osvrnuo i na pojave sekularizacije koje – kako je istakao – ugrožavaju bogoslovski identitet pravoslavlja.
U fokusu novi pontifik i institucionalizovana jeres
Osvrćući se na višednevne medijske analize povodom upokojenja pape Franje i ustoličenja novog pape, mitropolit Maksim je izrazio oštru kritiku:
– Beskrajni sati, neverovatna medijska promocija... ali ni reči o tome da i ovaj papa počiva na jeretičkoj dogmatskoj tradiciji, daleko od učenja Svetih Otaca.
Istakao je da je hiljadugodišnji put papizma povezan sa mnogim stradanjima čovečanstva – poput krstaških ratova, kolonijalizma i unijatstva – naglasivši:
– Da je Zapad ostao veran veri Svetih Otaca, mnogi od tih tragičnih događaja bili bi izbegnuti.
preuzeto sa sajta imioanninon
Mitropolit janjinski Maksim
Oštra kritika
Mitropolit je uputio ozbiljnu kritiku i delu savremene bogoslovske misli unutar Grčke Crkve. Posebno je izdvojio takozvane postpatrističke teologe, koji – kako je rekao – napuštaju pravoslavno, otačko predanje u korist filosofije i sociologije:
– Govore o ljudskim pravima, teološkom mišljenju, filosofskim pravcima koji su, često, ništa drugo do ljudske gluposti - kazao je mitropolit Maksim, prenosi portal vimaorthodoxias.gr
Po njegovom mišljenju, ovakvi pristupi vode ka raskolu sa otkrivenim etosom Crkve i imaju dalekosežne posledice po život i odnose među ljudima.
Ministarstvo prosvete i verskih pitanja u Grčkoj, u okviru nadzora nad crkvenim školama, više puta je dobijalo zahteve za preispitivanje teoloških programa koji podržavaju ovakve – neofilosofske – pristupe.
Poziv na pokajnički povratak veri pravoslavnoj veri
Sa dubokom emotivnošću, mitropolit je poručio:
– Ne treba nam mešanje teologije sa filosofijom, već povratak otkrivenoj istini, sa pokajanjem i molitvom, rekao je vladika Maksim i pozvao vernike da osnaže svoje crkveno iskustvo ispovešću, molitvom i liturgijskim životom:
– Da molimo milost Božiju sa smirenjem i duhovnom budnošću.
Tanjug/Vatican Media via AP
Papa Lav XIV
Ocena i pravoslavno svedočanstvo
U vezi sa ustoličenjem novog pape, mitropolit se osvrnuo na, kako je rekao, – površan teološki čin – javnog davanja oproštaja grehova, zapitavši:
– Jesi li se pokajao? Da li si dobio vlast od Duha Svetoga? Imaš li iskustvo prosvećenja?
Kako je istakao, ovakve izjave treba procenjivati u svetlu pravoslavne tradicije, a ne prema spoljašnjem utisku.
Poruka koju je mitropolit Maksim ostavio svojim slušaocima bila je jasna:
– Pravoslavlje nije deo jednog ekumenskog mozaika, već očuvanje vere Otaca i odgovornost pred istinom Hristovom.
Dok se ceo Vatikan utapa u tišini molitve, Lav XIV – nekadašnji misionar iz Perua – započinje pontifikat porukom jedinstva, skromnosti i nade za više od milijardu vernika širom sveta.
Da li poruke i postupci kontroverznog arhiepiskopa Carigradske patrijaršije Elpidofora predstavljaju most u hrišćanstvu, ili izazivaju razdor u pravoslavlju, pokazaće dani pred nama.
Neprimereno topli tonovi u izjavama pojedinih pravoslavnih jerarha upućenih novom papi, izazvali su buru među vernicima i teolozima, koji sve glasnije upozoravaju na opasnost od zamućivanja identiteta i odstupanja od Svetog Predanja.
Veliki četvrtak obeležila su četiri velika događaja: sveto pranje nogu učenicima, tajna večera, čudesna Isusova molitva i na kraju njegovo izdajstvo i hapšenje.
Razgovor o regionu, stabilnosti i saradnji otvorio je i pitanje uloge Crkve u savremenim odnosima među državama - može li njen glas da utiče tamo gde politika često nailazi na granice.
Većina vernog naroda misli da zna kako se ponašati, ali tokom velikih praznika, poput Vaskrsa, iznenadi ih koliko detalja propuštaju - od ulaska u hram do pričešća i blagoslova.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Četvorodnevni simpozijum u Vatikanu obeležio 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora: papa Lav XIV pozivao na jedinstvo i sinodalnost svih hrišćana, dok pravoslavni glasovi upozoravaju na opasnosti relativizacije vere i gubitka svetootačkog nasleđa.
Iako su zajedno slavili jubilej Nikejskog sabora i istakli jedinstvo, odsustvo drugih pravoslavnih poglavara i izbor liturgijskog jezika izazvali su debatu u crkvenim krugovima.
Dok svet prati simboličan korak ka miru i dijalogu, deo pravoslavlja izražava rezerve zbog brzog približavanja Rimu i straha od ustupaka u veri i tradiciji.
Zvanično hvaljena kao "istorijski trenutak jedinstva", poseta poglavara Rimokatoličke crkve izaziva zabrinutost teologa i klirika – da li se radi o dijalogu ili političko-verskoj igri?
Većina vernog naroda misli da zna kako se ponašati, ali tokom velikih praznika, poput Vaskrsa, iznenadi ih koliko detalja propuštaju - od ulaska u hram do pričešća i blagoslova.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Priča o učeniku koji je bio uz Hrista, a potom otišao svojim putem otvara pitanje slobodne volje, slabosti i propuštene prilike za pokajanje, koje i danas izaziva nemir i preispitivanje.