Duhovna riznica 11.05.2025 | 14:47

JEDINI PRAVOSLAVNI VLADIKA KOJI JE KRSTIO DECU HOMOSEKSUALNOG PARA ČESTITAO NOVOM PAPI: Na Svetu goru došao uprkos zabrani, većina monaha ga bojkotovala

Slika Autora
Izvor: religija.rs
Autor: Saša Tošić
JEDINI PRAVOSLAVNI VLADIKA KOJI JE KRSTIO DECU HOMOSEKSUALNOG PARA ČESTITAO NOVOM PAPI: Na Svetu goru došao uprkos zabrani, većina monaha ga bojkotovala
Credit: OLIVIER BORDE / Bestimage / Profimedia/Gripas Yuri/ABACA / Abaca Press / Profimedia

Da li poruke i postupci kontroverznog arhiepiskopa Carigradske patrijaršije Elpidofora predstavljaju most u hrišćanstvu, ili izazivaju razdor u pravoslavlju, pokazaće dani pred nama.

Izbor pape Lava XIV, prvog pontifeksa u istoriji koji dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, pozdravljen je širom sveta kao istorijski trenutak. Među prvima koji su uputili čestitku bio je i arhiepiskop Carigradske patrijaršije u Americi, pravoslavni jerarh Elpidofor, čije ime u poslednje vreme izaziva burne reakcije unutar pravoslavne crkve. U poruci objavljenoj na društvenim mrežama, Elpidofor je izrazio „duboko bratsko poštovanje“ i nadu da će ovaj izbor označiti prekretnicu u odnosima između Rimokatoličke i pravoslavne crkve.

- Sa bratskim poštovanjem prepoznajemo istorijski izbor pape Lava XIV za 267. rimskog episkopa. Uzvišenje, po prvi put, poglavara koji potiče iz Sjedinjenih Država zaista je prekretnica - naveo je arhiepiskop Elpidofor

Tanjug/AP Photo/Jacquelyn Martin
Arhiepiskop Elpidofor

 

I dok su njegove reči naišle na simpatije u ekumenskim krugovima, u pravoslavnom svetu podsetile su na događaj koji i dalje izaziva sablazan — krštenje dece homoseksualnog para koje je arhiepiskop Elpidofor obavio u Grčkoj, 2022. godine.

Tada su u Vuliagmeniju, pred očima šokirane javnosti i zbunjene crkvene jerarhije, kršteni sin i ćerka grčkog modnog dizajnera i glumca Evangelosa Bousisa i njegovog partnera, Petera Dundasa, norveško-američkog kreatora svetskog glasa. Iako je čin krštenja sam po sebi sveta tajna i znak milosti prema deci, činjenica da su roditelji deklarisani istopolni par izazvala je buru u Crkvi.

 

 

Bez znanja nadležnog mitropolita Glifade Antonija, arhiepiskop Elpidofor je obavio krštenje, što je izazvalo duboko nezadovoljstvo, a sam mitropolit izjavio je da je „prevaren“.

Svetogorski monasi su, pozivajući se na Jvanđelije i kanonsko predanje, izrazili oštru zabrinutost, upozoravajući da takvi postupci stvaraju pogrešnu sliku o tome da Crkva prihvata brakove istog pola, što je u potpunoj suprotnosti s njenim učenjem.

U pismu upućenom patrijarhu carigradskom Vartolomeju, pod čijom jurisdikcijom se nalazi Sveta gora, ali i kontroverzni vladika, monasi su zatražili da se arhiepiskopu Elpidoforu onemogući planirana poseta Atosu, smatrajući da bi njegova prisutnost na Svetoj gori bila povod za fotografisanje i dodatne kontroverze.

Ipak, uprkos protivljenju, vladika Elpidofor je januara 2024. godine realizovao četvorodnevnu posetu Svetoj gori u pratnji grupe od četrdeset grčko-američkih hodočasnika. Obišao je pet manastira — Ksenofontos, Simonopetru, Filotej, Karakalu i Pantokrator — i učestvovao u bogosluženjima i osvećenju bogojavljenske vode.

Međutim, poseta je bila obeležena izostankom uobičajenog svečanog dočeka. Sveti Kinotet nije priredio doksologiju u Protatonu, što je uobičajena praksa prilikom dolaska arhijereja. Preostalih 15 svetogorskih manastira nisu žeželi da ga ugoste. Bio je to jasan znak da deo monaštva ne prihvata njegove postupke kao usklađene s duhom pravoslavlja.

Kontroverzni vladika je nakon posete izjavio da je dočekan „srdačno u pet manastira“ i da „nije bilo problema“, ističući snažne veze dijaspore sa Svetom gorom. Međutim, ostaje duboko nezadovoljstvo među mnogima u Crkvi, koji u njegovim postupcima vide opasno približavanje stavovima modernog društva na štetu svetih kanona.

Tanjug/AP Photo/Jacquelyn Martin
Vladika Elpidofor je izazvao burne reakcije u aprilu, kada je predsedniku Trampu darivao zlatan krst i uporedio ga sa Svetim carem Konstantinom

 

Sada, kada se njegovo ime ponovo pojavljuje u svetlu čestitke papi Lavu XIV, nije teško videti kako se linije podele unutar pravoslavne crkve produbljuju. Njegove reči o „prekretnici“ mogle bi se jednako odnositi i na raskrsnicu na kojoj se nalazi pravoslavni svet — između očuvanja drevnog predanja i izazova savremenog pluralističkog sveta.

Da li će vladika Elpidofor ostati upamćen kao most ili kao razdor u Crkvi — istorija će pokazati. Ali jedno je sigurno: njegove reči i dela više se ne mogu posmatrati bez konteksta koji ih neumitno prati.