Na svečanosti posvećenoj grčkoj istoriji i pravoslavlju, američki predsednik od arhiepiskopa Elpidofora dobio je zlatni krst, ali i priznanje koje je iznenadilo mnoge. Da li je ovakvo poređenje primer mudrosti ili političke pristrasnosti?
Povodom Dana nezavisnosti Grčke, koji se obeležava u čast početka grčkog ustanka protiv Osmanskog carstva 1821. godine, ali i velikog pravoslavnog praznika Blagovesti, koji Grčka pravoslavna crkva obeležava takođe 25. marta, američki predsednik Donald Tramp je u Beloj kući priredio svečani prijem za predstavnike grčke zajednice u Americi. Tom prilikom grčki vladika Elpidofor, arhiepiskop Amerike, poklonio je zlatni krst predsedniku Trampu i rekao:
- Predsedniče, podsećate me na Svetog cara Konstantina.
Tanjug/AP Photo/Jacquelyn Martin
Grčki vladika Elpidofor, arhiepiskop Amerike i predsednik SAD Donald Tramp
Međutim, poređenje Donalda Trampa sa Svetim Konstantinom nije bila tek usputna ljubaznost. To je izjava koja otvara ozbiljna pitanja o tome kako duhovne vođe Grčke pravoslavne crkve u Americi doživljava svoju ulogu i gde postavlja granice između verskog i političkog govora.
Ravnoteža ili političko preterivanje?
Uobičajeno je da Crkva odaje priznanje političkim liderima. Međutim, kada jedan pravoslavni arhiepiskop kaže predsedniku jedne države da ga podseća na pravoslavnog sveca, rimskog cara Konstantina – osnivača Konstantinopolja i utemeljitelja hrišćanske Rimske imperije – ta izjava prevazilazi granice uobičajene učtivosti. Stvara se narativ koji više liči na političko laskanje nego na ozbiljnu istorijsku analizu.
Tanjug/AP Photo/Jacquelyn Martin
Arhiepiskop Elpidofor
Crkva nosi istorijsku težinu i duhovnu odgovornost. Sveti Konstantin je priznat u pravoslavlju kao svetac i ravnoapostolni, ne samo zbog svojih političkih i strateških sposobnosti, već pre svega zato što je postavio temelje hrišćanske vere u Rimskom carstvu.
- Predsednik Tramp, ma koliko njegova politika bila kontroverzna, nema nikakvu suštinsku vezu s ovom istorijskom ličnošću, osim što je bio lider jedne moćne države - navodi vodeći grčki pravoslavni portal "Vima Orthodoxias" u svom osvrtu na ovaj događaj.
Zaborav istorije
Proslava u Beloj kući bila je namenjena obeležavanju grčkog ustanka 1821. godine – podsećanju na oslobođenje od osmanskog jarma, na žrtve Grka i na ulogu pravoslavlja u tom oslobodilačkom podvigu.
- Umesto toga, u prvi plan je došla dodela blagoslovnog krsta Donaldu Trampu i njegovo povezivanje sa znamenitom rečenicom "Ovim pobeđuj". Istorijski značaj ovog dana zasenjen je jednom ličnom pohvalom koja je više ličila na politički manevar nego na iskrenu duhovnu poruku - ističe dalje ovaj grčki pravoslavni portal, koji tvrdi da ovakve izjave potkopavaju institucionalnu ulogu Crkve, jer je stavljaju u službu političkih strategija umesto da je učvršćuju kao duhovnog pastira.
Tanjug/AP Photo/Jacquelyn Martin
Grčki vladika Elpidofor darivao je zlatni krst predsedniku SAD Donaldu Tramu
Koliko Tramp ima veze sa Svetim Konstantinom?
- Nikakve sličnosti ne postoje između Svetog Konstantina i Donalda Trampa, koliko god neko pokušavao da ih povuče. Sveti Konstantin je bio osnivač Hrišćanske imperije, vladar koji je ujedinio Rimsku imperiju i postavio temelje za širenje pravoslavlja, izdavši Milanski edikt kojim je ustanovljena verska tolerancija - ističe portal "Vima Orthodoxias".
S druge strane, Tramp je savremeni političar čije je delovanje izazivalo snažne društvene podele i koji nije povezan ni sa kakvom duhovnom obnovom ili reformom tog značaja. Konstantin je izmenio tok istorije, dok je Tramp često kritikovan zbog politike koja je razjedinjavala američko društvo. Istorijsko poređenje između njih nema nikakvo realno utemeljenje. Dodeljivanje imperatorskih ili čak svetiteljskih osobina savremenim političarima može se smatrati isključivo preterivanjem i umanjuje težinu istorijske istine.
Uloga Crkve u politici
Nije prvi put da crkveni poglavari ulaze u političke odnose. Od kontakata Carigradske patrijaršije sa svetskim liderima do stavova lokalnih crkvenih vlasti o društvenim pitanjima, postoji tanka linija koja razdvaja teološko vođstvo od političkog pozicioniranja. Crkva treba da bude uz vernike, da promoviše duhovnost i vrednosti pravoslavlja, a ne da postane sredstvo političkog uticaja.
Tanjug/AP Photo/Jacquelyn Martin
Predsednim SAD Donald Tranp
Ako Crkva želi da sačuva svoj ugled u očima vernika, trebalo bi da se fokusira na suštinske inicijative, poput jačanja pravoslavnih zajednica (Udruženja u dijaspori) i očuvanja prosvete i jezika u SAD ( pravoslavne škole). Preterane izjave i laskanja političkim figurama mogu doneti trenutne medijske koristi, ali dugoročno narušavaju kredibilitet crkvenog autoriteta.
Arhiepiskop Elpidofor je nesumnjivo uticajna ličnost. Međutim, moć govora treba koristiti mudro. Grčka pravoslavna crkva u Americi ima odgovornost da balansira između svoje duhovne misije i političke stvarnosti. Njena uloga nije da dodeljuje titule „cara“ političkim liderima, već da bude most između vere, tradicije i grčke kulture.
Nakon godina potiskivanja duhovne tradicije u Americi, prva dama SAD najavila je proslavu najvećeg hrišćanskog praznika u predsedničkoj rezidenciji, šaljući snažnu poruku o povratku temelja na kojima je nacija izgrađena.
Reakcija poslanika Nikosa Papadopoulosa na izložbu koja je, kako tvrdi, uvredila pravoslavnu veru, pokrenula je duboku diskusiju o granicama umetnosti i poštovanju svetih vrednosti. Reagovao i mitropolit Jeronim.
Grčki ustanak 1821. godine nije bio samo borba za oslobođenje od Osmanlija – bio je to i duhovni pokret u kojem je pravoslavna vera igrala ključnu ulogu.
Na svečanosti povodom Dana nezavisnosti Grčke u Beloj kući američki predsednik primio je nesvakidašnji dar i hvalospeve bez presedana. Grčka pravoslavna zajednica slavila je svoj veliki dan, dok je Tramp iskoristio priliku da istakne snagu grčkog naroda i njegov značaj u Americi.
Poznati gastronom rekonstruisao je gozbu srpskih velikaša uoči Boja na Kosovu – na trpezi su se našli bulgur, ovčetina, divljač, aromatične trave i vina iz Župe i Primorja.
U crkvi Lazarici, iz koje je srpska vojska krenula ka Kosovu, služena je liturgija, a pomen svim stradalim junacima i litija do Spomenika kosovskim vitezovima sabrali su arhijereje, monahe, vojnike, državnike i verni narod.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Nakon američkog udara na iranska nuklearna postrojenja i dramatičnog upozorenja Donalda Trampa, Bliski istok gori, a u manastirima se uznose kanoni, bdenija i molitve za mir među narodima.
Za današnju Ameriku, gde se vlada sve više naginje tradicionalnim vrednostima (setimo se posete katoličkog potpredsednika SAD Dž. D. Vensa Vatikanu uoči smrti pape Franje ili svakodnevnih brifinga koje Trampova sekretarka za štampu Kerolajn Livit počinje molitvom), ovo pitanje je ključno. I tu je američka levica već napravila nesrećan gaf.
Da li poruke i postupci kontroverznog arhiepiskopa Carigradske patrijaršije Elpidofora predstavljaju most u hrišćanstvu, ili izazivaju razdor u pravoslavlju, pokazaće dani pred nama.
U trenutku kada Bliski Istok prolazi kroz ozbiljne izazove, novi američki ambasador Majk Hakabi položio je rukom pisanu molitvu predsednika Donalda Trampa na Zid plača, prenoseći poruku nade i jedinstva.
Poznati gastronom rekonstruisao je gozbu srpskih velikaša uoči Boja na Kosovu – na trpezi su se našli bulgur, ovčetina, divljač, aromatične trave i vina iz Župe i Primorja.
Leposava Stanković nije bila mitska junakinja iz pesme, već prava Beograđanka čiji je lik postao simbol ljubavi, milosrđa i nade u najtežim danima srpskog naroda – otkrivamo njenu priču i poruku koju i danas šalje svakome od nas.
U 9 časova će početi sveta liturgija kojom će načalstvovati patrijarh srpski Porfirije uz sasluženje visokopreosvećenih mitropolita šumadijskog Jovana, braničevskog Ignatija i niškog Arsenija.
Iako se veruje da Vidovdan vuče korene iz paganstva, akademik Dimitrije Marković objašnjava zašto ovaj dan ima isključivo hrišćansko značenje i kakvu vezu ima sa sicilijanskim mučenikom Svetim Vitom