Na svečanosti povodom Dana nezavisnosti Grčke u Beloj kući američki predsednik primio je nesvakidašnji dar i hvalospeve bez presedana. Grčka pravoslavna zajednica slavila je svoj veliki dan, dok je Tramp iskoristio priliku da istakne snagu grčkog naroda i njegov značaj u Americi.
Grčka pravoslavna zajednica posetila je predsednika Donalda Trampa u Beloj kući povodom obeležavanja 25. marta, Dana nezavisnosti Grčke, kojim se obeležava početak nacionalnog ustanka protiv Osmanskog carstva 1821. Ovaj dan se smatra jednim od najvažnijih nacionalnih praznika u Grčkoj, a pored toga, 25. mart Grčka pravoslavna crkva proslavlja i Blagovesti, veliki hrišćanski praznik koji slavi arhanđelovo javljenje Presvetoj Bogorodici i blagovest da će roditi Hrista. Grčki narod simbolično doživljava ova dva praznika kao dan duhovnog i nacionalnog oslobođenja.
Tanjug/AP Photo/Jacquelyn Martin
Vladika Elpidofor predsedniku Trampu daruje zlatni krst
Svečanost povodom ovog velikog praznika protekla je u slavljeničkom duhu, a američki predsednik izrazio je svoje divljenje prema Grčkoj i njenoj ulozi u širenju demokratije. Na ceremoniji je prisustvovalo oko 450 zvanica, među kojima su bila ugledna lica grčke zajednice u SAD, kao i Konstantinos Micotakis, sin grčkog premijera.
Arhiepiskop Elpidofor, zlatni krst i pohvale bez mere
Poseban trenutak događaja bilo je darivanje zlatnog krsta Donaldu Trampu. Grčki vladika Elpidofor, arhiepiskop Amerike, darujući zlatni krst predsedniku Trampu, rekao je:
- Krst je simbol mira i ovim želim da doneseš mir svetu i učiniš Ameriku nepobedivom.
Vidno dirnut, predsednik SAD je odgovorio:
- Nisam ovo očekivao, ali prihvatam.
Tanjug/AP Photo/Jacquelyn Martin
Vladika Elpidofor i predsednik Tramp na prijemu u Beloj kući
Vladika Elpidofor održao je govor u kojem je Trampa nazvao „vođom sveta, mira i slobode“, pritom praveći paralele sa Svetim carem Konstantinom.
- Predsedniče, podsećate me na Svetog cara Konstantina - rekao je vladika Elpidofor, što su mnogi u pravoslavnom svetu ocenili kao preterano poređenje.
Trampov govor o grčkom nasleđu
U svom govoru, Tramp je poželeo dobrodošlicu okupljenima i istakao doprinos grčke zajednice u Sjedinjenim Državama.
- Ovde su stotine vrednih ljudi. Neki od vas su žestoki, ali vas volim - rekao je kroz šalu i podsetio je da je i tokom svog prvog mandata odao počast grčkoj nezavisnosti. „Tokom ove četiri godine kada nismo bili zajedno, svet nije išao u dobrom pravcu“, prokomentarisao je, aludirajući na politiku svog naslednika.
- Grci se dobro drže - dodao je, priznajući uspehe dijaspore. Tramp je takođe govorio o značaju grčko-američke zajednice, koja broji oko tri miliona ljudi. Pohvalio je doprinos Grka u svojoj administraciji i posebno istakao članove pokreta „Greeks for Trump“.
Tokom liturgije u Istanbulu, patrijarh Vartolomej jasno poručio da nijedna sila ne može slomiti narod koji se ne predaje – njegova izjava tumači se kao odgovor na politiku Donalda Trampa.
Patrijarh Porfirije primio izaslanstvo Pravoslavne crkve u Americi sa kojim je razgovarao o unapređenju saradnje i obnovi hrama Svetog Save u Njujorku, ističući važnost dijaloga za jedinstvo pravoslavnih vernika.
Američki državni sekretar pojavio se na televiziji “Fox News” sa simbolom Čiste srede, što je izazvalo brojne reakcije – od pohvala i kritika do teorija zavere. Da li je reč o ličnom izrazu vere ili političkoj poruci?
Nakon godina potiskivanja duhovne tradicije u Americi, prva dama SAD najavila je proslavu najvećeg hrišćanskog praznika u predsedničkoj rezidenciji, šaljući snažnu poruku o povratku temelja na kojima je nacija izgrađena.
U besedi za četvrtak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako krotost, blagočešće i vera opstaju usred tame i nasilja, i poziva vernike da postanu učesnici pobede Hrista nad svim silama zla.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobne oce ubijene u manastiru Svetog Save Osvećenog po starom i Prepodobnog Tita Čudotvorca po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Franju Paolskog, dok Jevreji danas slave Pashu, a muslimani nemaju većeg opšteg praznika.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Na svečanosti posvećenoj grčkoj istoriji i pravoslavlju, američki predsednik od arhiepiskopa Elpidofora dobio je zlatni krst, ali i priznanje koje je iznenadilo mnoge. Da li je ovakvo poređenje primer mudrosti ili političke pristrasnosti?
Inicijativa koja dolazi u trenutku kada verska pitanja postaju centralna tema političkih debata u Americi, i uz stvaranje novog mehanizma za zaštitu prava religijskih zajednica.
Jedina muslimanka u predsedničkom telu za verska prava, Samira Munši, podnela je ostavku uz optužbe da američka politika primorava građane da finansiraju rat na Bliskom istoku.
Prvi razgovor u četiri oka otvorio teme od opstanka hrišćana u Turskoj i na Bliskom Istoku, preko rata u Ukrajini, do priprema za obeležavanje 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji.
U besedi za četvrtak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako krotost, blagočešće i vera opstaju usred tame i nasilja, i poziva vernike da postanu učesnici pobede Hrista nad svim silama zla.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Dok jedni izvori tvrde da je povod bila koreografija sa likom Svetog Simeona, drugi ukazuju na niz disciplinskih prekršaja, a različita tumačenja dodatno podgrevaju sumnje u kriterijume evropske kuće fudbala.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Dok jedni izvori tvrde da je povod bila koreografija sa likom Svetog Simeona, drugi ukazuju na niz disciplinskih prekršaja, a različita tumačenja dodatno podgrevaju sumnje u kriterijume evropske kuće fudbala.
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.