Na svečanosti povodom Dana nezavisnosti Grčke u Beloj kući američki predsednik primio je nesvakidašnji dar i hvalospeve bez presedana. Grčka pravoslavna zajednica slavila je svoj veliki dan, dok je Tramp iskoristio priliku da istakne snagu grčkog naroda i njegov značaj u Americi.
Grčka pravoslavna zajednica posetila je predsednika Donalda Trampa u Beloj kući povodom obeležavanja 25. marta, Dana nezavisnosti Grčke, kojim se obeležava početak nacionalnog ustanka protiv Osmanskog carstva 1821. Ovaj dan se smatra jednim od najvažnijih nacionalnih praznika u Grčkoj, a pored toga, 25. mart Grčka pravoslavna crkva proslavlja i Blagovesti, veliki hrišćanski praznik koji slavi arhanđelovo javljenje Presvetoj Bogorodici i blagovest da će roditi Hrista. Grčki narod simbolično doživljava ova dva praznika kao dan duhovnog i nacionalnog oslobođenja.
Tanjug/AP Photo/Jacquelyn Martin
Vladika Elpidofor predsedniku Trampu daruje zlatni krst
Svečanost povodom ovog velikog praznika protekla je u slavljeničkom duhu, a američki predsednik izrazio je svoje divljenje prema Grčkoj i njenoj ulozi u širenju demokratije. Na ceremoniji je prisustvovalo oko 450 zvanica, među kojima su bila ugledna lica grčke zajednice u SAD, kao i Konstantinos Micotakis, sin grčkog premijera.
Arhiepiskop Elpidofor, zlatni krst i pohvale bez mere
Poseban trenutak događaja bilo je darivanje zlatnog krsta Donaldu Trampu. Grčki vladika Elpidofor, arhiepiskop Amerike, darujući zlatni krst predsedniku Trampu, rekao je:
- Krst je simbol mira i ovim želim da doneseš mir svetu i učiniš Ameriku nepobedivom.
Vidno dirnut, predsednik SAD je odgovorio:
- Nisam ovo očekivao, ali prihvatam.
Tanjug/AP Photo/Jacquelyn Martin
Vladika Elpidofor i predsednik Tramp na prijemu u Beloj kući
Vladika Elpidofor održao je govor u kojem je Trampa nazvao „vođom sveta, mira i slobode“, pritom praveći paralele sa Svetim carem Konstantinom.
- Predsedniče, podsećate me na Svetog cara Konstantina - rekao je vladika Elpidofor, što su mnogi u pravoslavnom svetu ocenili kao preterano poređenje.
Trampov govor o grčkom nasleđu
U svom govoru, Tramp je poželeo dobrodošlicu okupljenima i istakao doprinos grčke zajednice u Sjedinjenim Državama.
- Ovde su stotine vrednih ljudi. Neki od vas su žestoki, ali vas volim - rekao je kroz šalu i podsetio je da je i tokom svog prvog mandata odao počast grčkoj nezavisnosti. „Tokom ove četiri godine kada nismo bili zajedno, svet nije išao u dobrom pravcu“, prokomentarisao je, aludirajući na politiku svog naslednika.
- Grci se dobro drže - dodao je, priznajući uspehe dijaspore. Tramp je takođe govorio o značaju grčko-američke zajednice, koja broji oko tri miliona ljudi. Pohvalio je doprinos Grka u svojoj administraciji i posebno istakao članove pokreta „Greeks for Trump“.
Tokom liturgije u Istanbulu, patrijarh Vartolomej jasno poručio da nijedna sila ne može slomiti narod koji se ne predaje – njegova izjava tumači se kao odgovor na politiku Donalda Trampa.
Patrijarh Porfirije primio izaslanstvo Pravoslavne crkve u Americi sa kojim je razgovarao o unapređenju saradnje i obnovi hrama Svetog Save u Njujorku, ističući važnost dijaloga za jedinstvo pravoslavnih vernika.
Američki državni sekretar pojavio se na televiziji “Fox News” sa simbolom Čiste srede, što je izazvalo brojne reakcije – od pohvala i kritika do teorija zavere. Da li je reč o ličnom izrazu vere ili političkoj poruci?
Nakon godina potiskivanja duhovne tradicije u Americi, prva dama SAD najavila je proslavu najvećeg hrišćanskog praznika u predsedničkoj rezidenciji, šaljući snažnu poruku o povratku temelja na kojima je nacija izgrađena.
U mladosti je bio vojnik, a pošto je bio veoma obrazovan i hrabar, veoma se dopao caru Dioklecijanu, koji ga je postavio za načalnika svoje dvorske garde.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Na svečanosti posvećenoj grčkoj istoriji i pravoslavlju, američki predsednik od arhiepiskopa Elpidofora dobio je zlatni krst, ali i priznanje koje je iznenadilo mnoge. Da li je ovakvo poređenje primer mudrosti ili političke pristrasnosti?
Inicijativa koja dolazi u trenutku kada verska pitanja postaju centralna tema političkih debata u Americi, i uz stvaranje novog mehanizma za zaštitu prava religijskih zajednica.
Prvi razgovor u četiri oka otvorio teme od opstanka hrišćana u Turskoj i na Bliskom Istoku, preko rata u Ukrajini, do priprema za obeležavanje 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji.
Svedočanstvo Brendona Ransona otkriva kako je poznati američki komentator, dok je odgovarao na pitanja pred publikom, izgovorio dirljive reči vere pre nego što je pogođen u pucnjavi koja je odjeknula univerzitetom Juta.
Sam čin rađanja deteta nije samo biološki događaj, već duboko duhovni podvig, jer se kroz njega žena udostojava da postane saradnik Božiji u delu stvaranja.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.
Episkop valjevski upozorio je da i blagoslovene životne stvari mogu postati prepreka ako potisnu Boga, te podsetio da se smisao rada, braka i svakodnevice otkriva tek kada su postavljeni u pravu hijerarhiju vrednosti.