PRVI AMERIČKI PAPA: Kardinal Robert Prevost vodi katoličku crkvu u novo doba
Novi pontifikat koji menja sve: Šta izbor kardinala Prevosta znači za budućnost katoličke crkve i vernike širom sveta?
Dok se ceo Vatikan utapa u tišini molitve, Lav XIV – nekadašnji misionar iz Perua – započinje pontifikat porukom jedinstva, skromnosti i nade za više od milijardu vernika širom sveta.
U atmosferi duboke pobožnosti i istorijskog značaja, jutros je započela misa u Sikstinskoj kapeli koju predvodi novoizabrani papa Lav XIV, prvi Amerikanac na čelu Rimokatoličke crkve. Ceremoniji prisustvuju svi kardinali koji su ga prethodnog dana izabrali, a čitav svet sa pažnjom prati prve korake pontifikata koji obećava promene i kontinuitet.
Papa Lav XIV, rođen kao Robert Prevost u Čikagu, izabran je nakon dvodnevne konklave koja je završena u četvrtak uveče uz tradicionalni znak belog dima. Njegov izbor predstavlja iznenađenje, ali i nadu za novu epohu u Crkvi. Dugogodišnji misionar u Latinskoj Americi i bivši biskup severnoperuanskog grada Čiklaja, Prevost je prepoznat kao tih, ali dosledan crkveni lider blizak vernicima i socijalnoj pravdi.
Dok u kapeli odzvanjaju reči latinske mise, Lav XIV u svečanim papinskim odorama, okružen kardinalima, šalje snažnu poruku jedinstva, mira i skromnosti. U svom prvom javnom obraćanju kao papa, održanom sinoć na Trgu Svetog Petra, govorio je tečno na italijanskom i španskom jeziku, ali je izostavio engleski, što mnogi tumače kao nagoveštaj univerzalnog, a ne nacionalnog pristupa svojoj novoj ulozi.
Nakon mise, novi papa će ručati sa kardinalima koji su ga izabrali, nakon čega će oni krenuti put svojih domovina, ostavljajući Lavu XIV zadatak da vodi Crkvu u vremenima značajnih izazova.
Naslednik pape Franje, koji je preminuo prošlog meseca, suočava se s mnogim pitanjima: od finansijskog deficita Vatikana, preko unutrašnjih podela o ulozi žena i pristupu LGBT osobama, do potrebe da se Crkva približi savremenom čoveku, a da ne izgubi svoju duhovnu suštinu.
Ono što bi moglo da pruži uvid u pravac kojim će Lav XIV voditi Crkvu jeste upravo njegovo papinsko ime. Poslednji papa s tim imenom bio je Lav XIII – poznat kao neumorni zagovornik socijalne pravde i začetnik savremene katoličke društvene misli. Time je novi pontif poslao jasnu poruku – da mu je briga za siromašne, radnike i marginalizovane važan deo vizije njegovog služenja.
I dok širom sveta odzvanjaju crkvena zvona, a vernici se okupljaju u molitvi, posebno emotivne scene stižu iz Perua, gde stanovnici Čiklaja slave izbor čoveka kog već smatraju svojim „papom iz naroda“.
Sa skromnošću i odlučnošću, papa Lav XIV započinje službu pod budnim okom sveta – i sa ogromnim očekivanjima više od milijardu katolika.
Novi pontifikat koji menja sve: Šta izbor kardinala Prevosta znači za budućnost katoličke crkve i vernike širom sveta? Sa balkona bazilike Svetog Petra, poglavar Rimokatoličke crkve pozvao je lidere i narode da, umesto zidova, grade mostove i najavio nastavak reformi koje je započeo njegov prethodnik, papa Franja. Amerikanac Robert Prevost, bivši misionar i prvi papa iz SAD, izazvao je veliko iznenađenje izborom imena koje simbolizuje snagu u vremenima krize — Lav XIV označava početak pontifikata koji bi mogao promeniti pravac katoličke crkve. Kada je izabran 267. papa, priroda je tiho govorila o brizi, slobodi i duhovnoj odgovornosti, a galebovi su postali simbol koji nosi dublje poruke vere.

PRVI AMERIČKI PAPA: Kardinal Robert Prevost vodi katoličku crkvu u novo doba
„BEZ STRAHA NAPRED!”: Novi papa Lav XIV u svom prvom obraćanju poslao jasnu poruku svetu
ZAŠTO JE NOVI PAPA IZABRAO IME LAV XIV I KAKVU PORUKU TIME ŠALJE: Simbolika i smer nove ere katoličke crkve
ŠTA ZNAČI ZNAK NA NEBU U TRENUTKU IZBORA NOVOG PAPE: Dok se uzdizao beli dim, par galebova na krovu Sikstinske kapele hranio svog ptića (VIDEO)
Mladi „Božji influenser“ iz Milana, sa samo 15 godina, postao je simbol vere, čuda i inspiracija za ceo katolički svet.
U razgovoru sa novinarima uoči povratka sa odmora, Sveti Otac je poručio da nada postoji, ali da su potrebni istrajna molitva i rad, govorio je o svom boravku u letnjoj rezidenciji i poseti svetilištima.
Italijanski dizajner kreirao je liturgijske odežde za Benedikta XVI, Franju i Lava XIV, dok njegove izjave o prihvatanju različitih ljudi sada izazivaju oštre reakcije u katoličkim krugovima.
Najvažnije promene odnose se na sastav zakonodavnog tela, upravljanje državom i organizaciju pravosuđa.
Pored posta, vernici se uzdržavaju i od različitih oblika telesnog zadovoljstva i luksuza, među kojima su intimni odnosi, upotreba kozmetike i parfema, kao i nošenje kožne odeće.
Znak krsta je za vernike podsetnik na veru i Božije prisustvo, a njegovo mesto nije samo u crkvi ili za vreme molitve već i u mnogim svakodnevnim trenucima.
Viktorija Sinis je nekada verovala da joj takav način života donosi slobodu i finansijsku sigurnost, a onda je donela odluku koja joj je promenila život.
Praznik počinje u petak, 11. septembra, a završava se u nedelju, 13. septembra. Tokom tih dana vernici se sećaju stvaranja, preispituju svoje postupke, izgovaraju posebne molitve i kroz drevne običaje simbolično ostavljaju grehe iza sebe.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
Psalmi su nesumnjivo duhovni, ali treba biti oprezan da se na njih ne oslanjate kao na magiju, istakao je otac Andrej.
Sve veći broj ljudi muči anksioznost.
Njihov život obeležili su vera, molitva i strpljenje, a nakon više decenija bezdetnosti, u dubokoj starosti dobili su kćerku koja će postati majka Gospoda Isusa Hrista.
Na praznik Rođenja Presvete Bogorodice, posle svete liturgije i lomljenja slavskog kolača, vernici su prošli ulicama grada moleći se za mir, zdravlje i napredak.
U besedi za utorak 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički kroz Hristove reči pokazuje zašto ni dela, Sveto Pismo i svedočanstvo Oca nisu dovoljni čoveku koji odbija da poveruje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete pravedne Joakima i Anu po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Foka. Katolička crkva obeležava Svetog Tomu od Vilanove, kao i Svetog Mauricija i njegove drugove, mučenike, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.