Kada je izabran 267. papa, priroda je tiho govorila o brizi, slobodi i duhovnoj odgovornosti, a galebovi su postali simbol koji nosi dublje poruke vere.
Kada je beli dim iznad Sikstinske kapele obeležio trenutak izbora 267. pape, kardinala Roberta Francisa Prevosta, svet je stao u iščekivanju. U istom trenutku, par galebova je mirno leteo iznad Rima, hraneći svog ptića. Iako je mnogima ova scena prošla neprimećeno, ona nosi duboko duhovno značenje koje je povezano sa mnogim hrišćanskim vrednostima.
U Bibliji, galebovi se ne pominju kao ptice povezane sa čistim životinjama. Naprotiv, u Levitskom zakoniku, galeb spada među nečiste životinje koje se ne jedu, što ukazuje na njihovu ulogu u starozavetnoj simbolici čistote i obreda. Ipak, uprkos ovom negativnom kontekstu u svetoj knjizi, galebovi u crkvenoj tradiciji i među vernicima nose specifičnu simboliku.
Matteo Nardone / ipa-agency.net / IPA / Profimedia
Papa Lav XIV
U hrišćanskoj umetnosti, galeb često simbolizuje Duh Sveti, posebno zbog svoje sposobnosti da leti visoko i slobodno, što se povezuje s duhovnim uzdizanjem i slobodom koju vernici traže kroz veru. Galebovi, koji lete iznad oluja i prepreka, postaju metafora za duhovnu borbu i slobodu koju Crkva promoviše. Ovaj trenutak kada su galebovi hranili svog ptića u isto vreme kada je izabran novi papa, može se shvatiti kao znak poziva na odgovornost i brigu za duhovno potomstvo, baš kao što galebovi brinu o svojim mladima.
Povezanost ptica sa svetima, naročito sa Svetim Franjom Asiškim, dodatno produbljuje simboliku galebova. Sveti Franja, po kome je nosio ime prethodni papa, bio je poznat po svojoj ljubavi prema svim stvorenjima, posebno pticama, verujući da je sve u Božijem stvorenom svetu povezano.
U Fioretti (Malim cvetovima svetog Franje), postoji priča koja se odnosi na ptice. U dolini Spoleto, dok je Sveti Franja bio na putu, primetio je veliko jato ptica. On je zaustavio svoje saputnike i obratio se pticama, govoreći im da trebaju slaviti Boga. U priči se kaže da je Franjo pozvao ptice da slušaju njegovu propoved, koja je bila puna ljubavi prema Božijim stvorenjima.
- Dok je putovao kroz dolinu Spoleto, sveti Franjo je primetio veliko jato ptica koje su bile okupljene u drveću. Franjo je rekao svojim saputnicima: "Sačekajte me ovde, dok idem da propovedam svojoj braći pticama."
Ovaj trenutak može se tumačiti kao podsećanje na odgovornost koju papa nosi – da bude vođa, pastir i briga za duše vernika, kao što galebovi nesebično brinu o svojim ptićima.
Na kraju, simbolika galebova u trenutku izabranja novog pape nije samo podsećanje na prirodu, već i na to da svaki novi papa preuzima odgovornost da vodi Crkvu kroz oluje i tišinu, s ljubavlju, pažnjom i predanošću.
Od Sobe suza i molitve u tišini do istorijskih reči „Habemus Papam“ – otkrivamo niz svetih koraka koji slede nakon što Crkva dobije novog pastira, kao što je bio slučaj i s izborom pape Franje.
Sa balkona bazilike Svetog Petra, poglavar Rimokatoličke crkve pozvao je lidere i narode da, umesto zidova, grade mostove i najavio nastavak reformi koje je započeo njegov prethodnik, papa Franja.
Amerikanac Robert Prevost, bivši misionar i prvi papa iz SAD, izazvao je veliko iznenađenje izborom imena koje simbolizuje snagu u vremenima krize — Lav XIV označava početak pontifikata koji bi mogao promeniti pravac katoličke crkve.
Komadi uvijenih kora ređaju se uspravno, a hladan sirup dodaje se tek kada se kolač polako osuši u rerni; postoji i verzija sa tiritom, starinskom smesom od jaja i brašna.
Posle zdravstvenih problema, starici je potrebna je svakodnevna pomoć, a porodica traži način da joj obezbedi odgovarajuću negu; sveštenik Viktor Nikišov ukazao je na ono što u takvoj situaciji treba uzeti u obzir.
Dok se ceo Vatikan utapa u tišini molitve, Lav XIV – nekadašnji misionar iz Perua – započinje pontifikat porukom jedinstva, skromnosti i nade za više od milijardu vernika širom sveta.
Pored posta, vernici se uzdržavaju i od različitih oblika telesnog zadovoljstva i luksuza, među kojima su intimni odnosi, upotreba kozmetike i parfema, kao i nošenje kožne odeće.
Znak krsta je za vernike podsetnik na veru i Božije prisustvo, a njegovo mesto nije samo u crkvi ili za vreme molitve već i u mnogim svakodnevnim trenucima.
Viktorija Sinis je nekada verovala da joj takav način života donosi slobodu i finansijsku sigurnost, a onda je donela odluku koja joj je promenila život.
Praznik počinje u petak, 11. septembra, a završava se u nedelju, 13. septembra. Tokom tih dana vernici se sećaju stvaranja, preispituju svoje postupke, izgovaraju posebne molitve i kroz drevne običaje simbolično ostavljaju grehe iza sebe.
Njihov život obeležili su vera, molitva i strpljenje, a nakon više decenija bezdetnosti, u dubokoj starosti dobili su kćerku koja će postati majka Gospoda Isusa Hrista.
Na praznik Rođenja Presvete Bogorodice, posle svete liturgije i lomljenja slavskog kolača, vernici su prošli ulicama grada moleći se za mir, zdravlje i napredak.
U besedi za utorak 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički kroz Hristove reči pokazuje zašto ni dela, Sveto Pismo i svedočanstvo Oca nisu dovoljni čoveku koji odbija da poveruje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete pravedne Joakima i Anu po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Foka. Katolička crkva obeležava Svetog Tomu od Vilanove, kao i Svetog Mauricija i njegove drugove, mučenike, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.