U svetogorskom Manastiru Simonopetra, koji je osnovao otac Svetog Save, a obnovio srpski despot Jovan Uglješa Mrnjavčević, čuva se ova čudotvorna relikvija koja svojim miomirisom svedoči o neizmernoj božanskoj milosti i neprolaznoj duhovnoj snazi.
U svetu pravoslavne duhovnosti, gde su čuda svakodnevna, posebno mesto zauzima leva ruka Blage Marije Magdalene, čija čudotvorna moć i dalje fascinira verujuće. Danas, dok slavimo ovu svetinju, njeno čudo – očuvanje telesne temperature i miris – podseća nas na veličinu Božje providnosti i neprekidnu snagu svetih relikvija.
U manastiru Simonopetra, smeštenom na gotovo vertikalnoj litici Svetogorske gore, čuva se ovo neprocenjivo blago. Kao i svake godine, pred praznik Blage Marije, u ovom manastiru je sinić služeno svenočno bdenje.
Shutterstock
Manastir Simonopetra smešten je na samoj litici iznad morske obale
Manastir koji je 1257. godine osnovao prepodobni Simeon Mirotočivi, predstavlja jedno od najsvetijih mesta na Svetoj gori. Sa visine od 330 metara iznad nivoa mora, Simonopetra se ponosno uzdiže prema nebu, i u svojoj siromašnoj, ali mističnoj lepoti, nudi duhovni mir i osveženje svima koji ga posete.
Ono što čini ovu svetinju posebnijom jeste njen neobičan dar – leva ruka Marije Magdalene, koja i nakon 2000 godina pokazuje temperaturu ljudskog tela. Monasi i hodočasnici iz različitih krajeva sveta svedoče o ovom neobičnom fenomenu, opisujući je kao relikviju koja ne samo da je fizički očuvana već i zrači mirom i blagim mirisom. Ovaj božanski znak očuvanja ostaje neupitan i nerazjašnjen, pokazujući da Božija milost ne poznaje granice vremena.
Printscreen/YouTube/Manuel JSC
Monasi Manastira Simonopetra služe svenoćno bdenje pred praznik Blage Marije
Manastir Simonopetra je kroz vekove pretrpeo mnoge nedaće. Pored vrsnih požara, među kojima je najznačajniji bio onaj iz 1891. godine, gde su uništeni značajni natpisi o srpskom ktitorstvu, manastir je ipak očuvao svoju duhovnu vrednost. Održivost i obnovu manastira potpisuje srpski despot Jovan Uglješa Mrnjavčević, čija je ikona Bogorodice, darovana manastiru, još jedan dragocen materijalni trag iz prošlosti.
Pored netruležne leve ruke Marije Magdalene, riznica manastira čuva i druge relikvije, uključujući čestice životvornog krsta, mošti prepodobnog Evdokija, kao i deo moštiju velikomučenice Varvare. Ove svetinje ne samo da osnažuju veru, već služe kao most između ovoga sveta i Carstva nebeskog, podsećajući nas na snagu i ljubav Božju koja ne prestaje.
Printscreen/YouTube/Manuel JSC
Pored ruke Blage Marije, u riznici Manastira Simonopetra čuva se još nekoliko relikcija
Netruležna leva ruka Blage Marije, koja je nosila miro na grob Gospodnji, postala je simbol besmrtnosti i neprolazne blagodati. Dok slavimo ovaj svetli praznik, ne zaboravimo čudo koje ona predstavlja – podsećanje na večnu prisutnost Božje milosti..
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
U besedi za 18. sedmicu po Duhovima, svetitelj podseća na Hristove reči „Ja sam vaskrsenje i život“ i govori o razlici između nade u buduće vaskrsenje tela i potrebe da se unutrašnji život probudi još ovde, dok za to imamo vremena.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog Evmenija Gortinskog i Svetu mučenicu Ariadnu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva obeležava Svetu Tereziju od Dete Isusa, Jevreji obeležavaju Hol ha-Moed, peti dan Sukota, dok muslimani nemaju veliki praznik
Da li je dovoljno da čoveku bude žao zbog učinjenog ili se od njega traži mnogo dublja promena? Svetogorski starac ukazuje gde počinje istinsko preobraženje i čemu ono vodi.
Manastiri koje su podizali srpski vladari, knjige pisane na srpskom i zadužbine koje su čuvale narod bez države danas se gotovo ne pominju, a većina hodočasnika i ne zna čijim stopama hoda.
Priča o monahu koji je svojim životom posvedočio da vera i molitva mogu da prevaziđu i najopasnije prepreke, pružajući nadu onima koji se suočavaju s nevoljama.
U besedi za 18. sedmicu po Duhovima, svetitelj podseća na Hristove reči „Ja sam vaskrsenje i život“ i govori o razlici između nade u buduće vaskrsenje tela i potrebe da se unutrašnji život probudi još ovde, dok za to imamo vremena.
Da li je dovoljno da čoveku bude žao zbog učinjenog ili se od njega traži mnogo dublja promena? Svetogorski starac ukazuje gde počinje istinsko preobraženje i čemu ono vodi.
Jedna kratka pouka ruskog svetitelja govori o trenutku kada razgovor prestaje da bude razgovor i postaje borba za prevlast u kojoj na kraju svi nešto izgube.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Jedna kratka pouka ruskog svetitelja govori o trenutku kada razgovor prestaje da bude razgovor i postaje borba za prevlast u kojoj na kraju svi nešto izgube.
Autori pisma traže da poglavar Carigradske patrijaršije otkaže posetu Rilskom manastiru, navodeći primedbe na ekumenizam, Ukrajinu i međureligijski dijalog.