U svetogorskom Manastiru Simonopetra, koji je osnovao otac Svetog Save, a obnovio srpski despot Jovan Uglješa Mrnjavčević, čuva se ova čudotvorna relikvija koja svojim miomirisom svedoči o neizmernoj božanskoj milosti i neprolaznoj duhovnoj snazi.
U svetu pravoslavne duhovnosti, gde su čuda svakodnevna, posebno mesto zauzima leva ruka Blage Marije Magdalene, čija čudotvorna moć i dalje fascinira verujuće. Danas, dok slavimo ovu svetinju, njeno čudo – očuvanje telesne temperature i miris – podseća nas na veličinu Božje providnosti i neprekidnu snagu svetih relikvija.
U manastiru Simonopetra, smeštenom na gotovo vertikalnoj litici Svetogorske gore, čuva se ovo neprocenjivo blago. Kao i svake godine, pred praznik Blage Marije, u ovom manastiru je sinić služeno svenočno bdenje.
Shutterstock
Manastir Simonopetra smešten je na samoj litici iznad morske obale
Manastir koji je 1257. godine osnovao prepodobni Simeon Mirotočivi, predstavlja jedno od najsvetijih mesta na Svetoj gori. Sa visine od 330 metara iznad nivoa mora, Simonopetra se ponosno uzdiže prema nebu, i u svojoj siromašnoj, ali mističnoj lepoti, nudi duhovni mir i osveženje svima koji ga posete.
Ono što čini ovu svetinju posebnijom jeste njen neobičan dar – leva ruka Marije Magdalene, koja i nakon 2000 godina pokazuje temperaturu ljudskog tela. Monasi i hodočasnici iz različitih krajeva sveta svedoče o ovom neobičnom fenomenu, opisujući je kao relikviju koja ne samo da je fizički očuvana već i zrači mirom i blagim mirisom. Ovaj božanski znak očuvanja ostaje neupitan i nerazjašnjen, pokazujući da Božija milost ne poznaje granice vremena.
Printscreen/YouTube/Manuel JSC
Monasi Manastira Simonopetra služe svenoćno bdenje pred praznik Blage Marije
Manastir Simonopetra je kroz vekove pretrpeo mnoge nedaće. Pored vrsnih požara, među kojima je najznačajniji bio onaj iz 1891. godine, gde su uništeni značajni natpisi o srpskom ktitorstvu, manastir je ipak očuvao svoju duhovnu vrednost. Održivost i obnovu manastira potpisuje srpski despot Jovan Uglješa Mrnjavčević, čija je ikona Bogorodice, darovana manastiru, još jedan dragocen materijalni trag iz prošlosti.
Pored netruležne leve ruke Marije Magdalene, riznica manastira čuva i druge relikvije, uključujući čestice životvornog krsta, mošti prepodobnog Evdokija, kao i deo moštiju velikomučenice Varvare. Ove svetinje ne samo da osnažuju veru, već služe kao most između ovoga sveta i Carstva nebeskog, podsećajući nas na snagu i ljubav Božju koja ne prestaje.
Printscreen/YouTube/Manuel JSC
Pored ruke Blage Marije, u riznici Manastira Simonopetra čuva se još nekoliko relikcija
Netruležna leva ruka Blage Marije, koja je nosila miro na grob Gospodnji, postala je simbol besmrtnosti i neprolazne blagodati. Dok slavimo ovaj svetli praznik, ne zaboravimo čudo koje ona predstavlja – podsećanje na večnu prisutnost Božje milosti..
Sretenje većina prepoznaje po datumu, a retko po njegovoj suštini: susret koji je u tišini jerusalimskog hrama promenio način na koji hrišćanstvo razume Boga, čoveka i spasenje.
U besedi za Mesopusnu nedelju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva zabludu samoupravljanja i pokazuje zašto život bez oslonca na Duha Svetog neminovno skreće u pogrešnom pravcu.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Stroge zabrane isplovljavanja blokiraju ulazak u glavne luke, dok mala alternativa u Jerisosu prima tek nekoliko desetina ljudi, ostavljajući hodočasnike iz sveta i Grčke razočarane i bez rešenja.
Manastiri koje su podizali srpski vladari, knjige pisane na srpskom i zadužbine koje su čuvale narod bez države danas se gotovo ne pominju, a većina hodočasnika i ne zna čijim stopama hoda.
Zvanična meteorološka upozorenja Grčke predviđaju ekstremne vremenske uslove – brodski i drumski pristupi manastirima mogu biti blokirani, hodočasnici se pozivaju na oprez i strpljenje.
U besedi za Mesopusnu nedelju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva zabludu samoupravljanja i pokazuje zašto život bez oslonca na Duha Svetog neminovno skreće u pogrešnom pravcu.
Svetogorski starac objašnjava zašto sveta tajna ispovesti nije puko nabrajanje grešnih pomisli i kako duhovna budnost može doneti mir i duhovno jačanje.
Napustiti Svetu liturgiju bez ozbiljnog razloga smatra se velikim grehom, jer se time pokazuje nemar prema svetinji i prekida zajedništvo u najuzvišenijem trenutku sabranja Crkve.
Nakon niza tvrdnji o"„selidbi" i navodnoj nelegalnoj izgradnji, Eparhija raško-prizrenska prvi put sistematski iznosi odluke Sabora, zakonske dozvole i stručna mišljenja, odbacujući optužbe koje su uzburkale javnost.
U besedi za subotu mesopusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da reč kojom je Gospod oblikovao svet i danas deluje – pročišćava, vodi i oplemenjuje čoveka.