U svetogorskom Manastiru Simonopetra, koji je osnovao otac Svetog Save, a obnovio srpski despot Jovan Uglješa Mrnjavčević, čuva se ova čudotvorna relikvija koja svojim miomirisom svedoči o neizmernoj božanskoj milosti i neprolaznoj duhovnoj snazi.
U svetu pravoslavne duhovnosti, gde su čuda svakodnevna, posebno mesto zauzima leva ruka Blage Marije Magdalene, čija čudotvorna moć i dalje fascinira verujuće. Danas, dok slavimo ovu svetinju, njeno čudo – očuvanje telesne temperature i miris – podseća nas na veličinu Božje providnosti i neprekidnu snagu svetih relikvija.
U manastiru Simonopetra, smeštenom na gotovo vertikalnoj litici Svetogorske gore, čuva se ovo neprocenjivo blago. Kao i svake godine, pred praznik Blage Marije, u ovom manastiru je sinić služeno svenočno bdenje.
Shutterstock
Manastir Simonopetra smešten je na samoj litici iznad morske obale
Manastir koji je 1257. godine osnovao prepodobni Simeon Mirotočivi, predstavlja jedno od najsvetijih mesta na Svetoj gori. Sa visine od 330 metara iznad nivoa mora, Simonopetra se ponosno uzdiže prema nebu, i u svojoj siromašnoj, ali mističnoj lepoti, nudi duhovni mir i osveženje svima koji ga posete.
Ono što čini ovu svetinju posebnijom jeste njen neobičan dar – leva ruka Marije Magdalene, koja i nakon 2000 godina pokazuje temperaturu ljudskog tela. Monasi i hodočasnici iz različitih krajeva sveta svedoče o ovom neobičnom fenomenu, opisujući je kao relikviju koja ne samo da je fizički očuvana već i zrači mirom i blagim mirisom. Ovaj božanski znak očuvanja ostaje neupitan i nerazjašnjen, pokazujući da Božija milost ne poznaje granice vremena.
Printscreen/YouTube/Manuel JSC
Monasi Manastira Simonopetra služe svenoćno bdenje pred praznik Blage Marije
Manastir Simonopetra je kroz vekove pretrpeo mnoge nedaće. Pored vrsnih požara, među kojima je najznačajniji bio onaj iz 1891. godine, gde su uništeni značajni natpisi o srpskom ktitorstvu, manastir je ipak očuvao svoju duhovnu vrednost. Održivost i obnovu manastira potpisuje srpski despot Jovan Uglješa Mrnjavčević, čija je ikona Bogorodice, darovana manastiru, još jedan dragocen materijalni trag iz prošlosti.
Pored netruležne leve ruke Marije Magdalene, riznica manastira čuva i druge relikvije, uključujući čestice životvornog krsta, mošti prepodobnog Evdokija, kao i deo moštiju velikomučenice Varvare. Ove svetinje ne samo da osnažuju veru, već služe kao most između ovoga sveta i Carstva nebeskog, podsećajući nas na snagu i ljubav Božju koja ne prestaje.
Printscreen/YouTube/Manuel JSC
Pored ruke Blage Marije, u riznici Manastira Simonopetra čuva se još nekoliko relikcija
Netruležna leva ruka Blage Marije, koja je nosila miro na grob Gospodnji, postala je simbol besmrtnosti i neprolazne blagodati. Dok slavimo ovaj svetli praznik, ne zaboravimo čudo koje ona predstavlja – podsećanje na večnu prisutnost Božje milosti..
U Hramu Vaskrsenja raspravljalo se o ograničenju pristupa hodočasnicima tokom silaska Svetog Ognja, kadrovskim promenama na svetim mestima i sve većim izazovima koje donosi rat u Svetoj zemlji.
Kako je naglasio, to se pre svega može postići ulaganjem u porodicu, zasnovanu na stabilnoj zajednici između muškarca i žene, "malo, ali pravo društvo, a pre svega građansko društvo".
Eparhija budimljansko-nikšićka uzdignuta na status Mitropolije budimljansko-nikšićke i tu odluku je donio Sabor Srpske pravoslavne crkve na redovnom majskom zasedanju.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
U dramatičnom otvorenom pismu, svetogorski monasi upozoravaju da se pod maskom svetovne uprave pokušava razoriti ono što vekovima čuva Presveta Bogorodica — duhovnu autonomiju ove monaške republike.
Na Atosu, gde se tišina pretvara u prisustvo, poklonici svedoče o nevidljivoj, ali delatnoj sili molitve, o unutrašnjim preobražajima i živom nasleđu svetog Josifa Isihaste, koje menja srca i duše i danas.
U tišini kelija i hladu maslinjaka nastaje blagi napitak koji čuva duh molitve, a uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja možete ga pripremiti i vi — u svom domu, s verom i mirom u srcu.
U Hramu Vaskrsenja raspravljalo se o ograničenju pristupa hodočasnicima tokom silaska Svetog Ognja, kadrovskim promenama na svetim mestima i sve većim izazovima koje donosi rat u Svetoj zemlji.
Reči ruskog sveca iz njegove knjige „Misli za svaki dan u godini“ podsećaju nas da je prava sloboda dar koji nam donosi Gospod, oslobađajući nas od lanaca neznanja, strasti i uznemirenosti – put ka unutrašnjem miru i večnoj radosti.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Tokom posete manastiru u Suroti, Elena Georgiadou zabeležila je neobjašnjivu svetlost iznad groba jednog od najvoljenijih svetitelja našeg vremena. Njena objava na društvenoj mreži rasplamsala je veru i izazvala snažne emocije među pravoslavnim vernicima.