U svetogorskom Manastiru Simonopetra, koji je osnovao otac Svetog Save, a obnovio srpski despot Jovan Uglješa Mrnjavčević, čuva se ova čudotvorna relikvija koja svojim miomirisom svedoči o neizmernoj božanskoj milosti i neprolaznoj duhovnoj snazi.
U svetu pravoslavne duhovnosti, gde su čuda svakodnevna, posebno mesto zauzima leva ruka Blage Marije Magdalene, čija čudotvorna moć i dalje fascinira verujuće. Danas, dok slavimo ovu svetinju, njeno čudo – očuvanje telesne temperature i miris – podseća nas na veličinu Božje providnosti i neprekidnu snagu svetih relikvija.
U manastiru Simonopetra, smeštenom na gotovo vertikalnoj litici Svetogorske gore, čuva se ovo neprocenjivo blago. Kao i svake godine, pred praznik Blage Marije, u ovom manastiru je sinić služeno svenočno bdenje.
Shutterstock
Manastir Simonopetra smešten je na samoj litici iznad morske obale
Manastir koji je 1257. godine osnovao prepodobni Simeon Mirotočivi, predstavlja jedno od najsvetijih mesta na Svetoj gori. Sa visine od 330 metara iznad nivoa mora, Simonopetra se ponosno uzdiže prema nebu, i u svojoj siromašnoj, ali mističnoj lepoti, nudi duhovni mir i osveženje svima koji ga posete.
Ono što čini ovu svetinju posebnijom jeste njen neobičan dar – leva ruka Marije Magdalene, koja i nakon 2000 godina pokazuje temperaturu ljudskog tela. Monasi i hodočasnici iz različitih krajeva sveta svedoče o ovom neobičnom fenomenu, opisujući je kao relikviju koja ne samo da je fizički očuvana već i zrači mirom i blagim mirisom. Ovaj božanski znak očuvanja ostaje neupitan i nerazjašnjen, pokazujući da Božija milost ne poznaje granice vremena.
Printscreen/YouTube/Manuel JSC
Monasi Manastira Simonopetra služe svenoćno bdenje pred praznik Blage Marije
Manastir Simonopetra je kroz vekove pretrpeo mnoge nedaće. Pored vrsnih požara, među kojima je najznačajniji bio onaj iz 1891. godine, gde su uništeni značajni natpisi o srpskom ktitorstvu, manastir je ipak očuvao svoju duhovnu vrednost. Održivost i obnovu manastira potpisuje srpski despot Jovan Uglješa Mrnjavčević, čija je ikona Bogorodice, darovana manastiru, još jedan dragocen materijalni trag iz prošlosti.
Pored netruležne leve ruke Marije Magdalene, riznica manastira čuva i druge relikvije, uključujući čestice životvornog krsta, mošti prepodobnog Evdokija, kao i deo moštiju velikomučenice Varvare. Ove svetinje ne samo da osnažuju veru, već služe kao most između ovoga sveta i Carstva nebeskog, podsećajući nas na snagu i ljubav Božju koja ne prestaje.
Printscreen/YouTube/Manuel JSC
Pored ruke Blage Marije, u riznici Manastira Simonopetra čuva se još nekoliko relikcija
Netruležna leva ruka Blage Marije, koja je nosila miro na grob Gospodnji, postala je simbol besmrtnosti i neprolazne blagodati. Dok slavimo ovaj svetli praznik, ne zaboravimo čudo koje ona predstavlja – podsećanje na večnu prisutnost Božje milosti..
Nakon niza tvrdnji o"„selidbi" i navodnoj nelegalnoj izgradnji, Eparhija raško-prizrenska prvi put sistematski iznosi odluke Sabora, zakonske dozvole i stručna mišljenja, odbacujući optužbe koje su uzburkale javnost.
U besedi za subotu mesopusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da reč kojom je Gospod oblikovao svet i danas deluje – pročišćava, vodi i oplemenjuje čoveka.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Trifuna po starom i Svetog Avksentija po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Valentina, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Stroge zabrane isplovljavanja blokiraju ulazak u glavne luke, dok mala alternativa u Jerisosu prima tek nekoliko desetina ljudi, ostavljajući hodočasnike iz sveta i Grčke razočarane i bez rešenja.
Manastiri koje su podizali srpski vladari, knjige pisane na srpskom i zadužbine koje su čuvale narod bez države danas se gotovo ne pominju, a većina hodočasnika i ne zna čijim stopama hoda.
Zvanična meteorološka upozorenja Grčke predviđaju ekstremne vremenske uslove – brodski i drumski pristupi manastirima mogu biti blokirani, hodočasnici se pozivaju na oprez i strpljenje.
U besedi za subotu mesopusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da reč kojom je Gospod oblikovao svet i danas deluje – pročišćava, vodi i oplemenjuje čoveka.
Sveštenik Predrag Šćepanović otkriva kako Zadušnice nisu samo običaj, već trenutak u kojem ljubav prema upokojenima i vera dobijaju oblik kroz molitvu, svetlost sveće i simboliku koljiva.
Sveštenik Predrag Šćepanović otkriva kako Zadušnice nisu samo običaj, već trenutak u kojem ljubav prema upokojenima i vera dobijaju oblik kroz molitvu, svetlost sveće i simboliku koljiva.
Gotovo da nema vernika koji, ulazeći u crkvu, najpre ne priđe mestu za sveće – bilo da se moli za zdravlje svojih bližnjih ili za pokoj duša upokojenih.