U svetogorskom Manastiru Simonopetra, koji je osnovao otac Svetog Save, a obnovio srpski despot Jovan Uglješa Mrnjavčević, čuva se ova čudotvorna relikvija koja svojim miomirisom svedoči o neizmernoj božanskoj milosti i neprolaznoj duhovnoj snazi.
U svetu pravoslavne duhovnosti, gde su čuda svakodnevna, posebno mesto zauzima leva ruka Blage Marije Magdalene, čija čudotvorna moć i dalje fascinira verujuće. Danas, dok slavimo ovu svetinju, njeno čudo – očuvanje telesne temperature i miris – podseća nas na veličinu Božje providnosti i neprekidnu snagu svetih relikvija.
U manastiru Simonopetra, smeštenom na gotovo vertikalnoj litici Svetogorske gore, čuva se ovo neprocenjivo blago. Kao i svake godine, pred praznik Blage Marije, u ovom manastiru je sinić služeno svenočno bdenje.
Shutterstock
Manastir Simonopetra smešten je na samoj litici iznad morske obale
Manastir koji je 1257. godine osnovao prepodobni Simeon Mirotočivi, predstavlja jedno od najsvetijih mesta na Svetoj gori. Sa visine od 330 metara iznad nivoa mora, Simonopetra se ponosno uzdiže prema nebu, i u svojoj siromašnoj, ali mističnoj lepoti, nudi duhovni mir i osveženje svima koji ga posete.
Ono što čini ovu svetinju posebnijom jeste njen neobičan dar – leva ruka Marije Magdalene, koja i nakon 2000 godina pokazuje temperaturu ljudskog tela. Monasi i hodočasnici iz različitih krajeva sveta svedoče o ovom neobičnom fenomenu, opisujući je kao relikviju koja ne samo da je fizički očuvana već i zrači mirom i blagim mirisom. Ovaj božanski znak očuvanja ostaje neupitan i nerazjašnjen, pokazujući da Božija milost ne poznaje granice vremena.
Printscreen/YouTube/Manuel JSC
Monasi Manastira Simonopetra služe svenoćno bdenje pred praznik Blage Marije
Manastir Simonopetra je kroz vekove pretrpeo mnoge nedaće. Pored vrsnih požara, među kojima je najznačajniji bio onaj iz 1891. godine, gde su uništeni značajni natpisi o srpskom ktitorstvu, manastir je ipak očuvao svoju duhovnu vrednost. Održivost i obnovu manastira potpisuje srpski despot Jovan Uglješa Mrnjavčević, čija je ikona Bogorodice, darovana manastiru, još jedan dragocen materijalni trag iz prošlosti.
Pored netruležne leve ruke Marije Magdalene, riznica manastira čuva i druge relikvije, uključujući čestice životvornog krsta, mošti prepodobnog Evdokija, kao i deo moštiju velikomučenice Varvare. Ove svetinje ne samo da osnažuju veru, već služe kao most između ovoga sveta i Carstva nebeskog, podsećajući nas na snagu i ljubav Božju koja ne prestaje.
Printscreen/YouTube/Manuel JSC
Pored ruke Blage Marije, u riznici Manastira Simonopetra čuva se još nekoliko relikcija
Netruležna leva ruka Blage Marije, koja je nosila miro na grob Gospodnji, postala je simbol besmrtnosti i neprolazne blagodati. Dok slavimo ovaj svetli praznik, ne zaboravimo čudo koje ona predstavlja – podsećanje na večnu prisutnost Božje milosti..
U mladosti je bio vojnik, a pošto je bio veoma obrazovan i hrabar, veoma se dopao caru Dioklecijanu, koji ga je postavio za načalnika svoje dvorske garde.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Olujni vetar u severnom Egeju zaustavio sve hidroglisere i poremetio planove vernika iz Grčke, Kipra, Rumunije i Srbije koji su želeli da se poklone svetinjama Atosa.
Upravitelj Svete gore Alkiviadis Stefanis otkrio je da je pozvao Donalda Trampa da poseti Atos, a američka reakcija bila je iznenađujuće pozitivna. Moguća poseta imala bi istorijski i duhovni značaj za ceo pravoslavni svet.
Dolazak zamenika državnog sekretara SAD Mihaila Rigasa na sveto tlo Atosa tumači se kao poruka da se dijalog Istoka i Zapada sve češće vodi i kroz tišinu manastira.
Odluka Grčke pošte da zatvori filijalu na Atosu izazvala je burne reakcije među monasima, za koje pošta nije obična služba, već duhovna veza sa svetom kroz koju putuju blagoslovi, ikone i pisma vernika.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.