Na južnim padinama Venčaca, manastir Brezovac, osnovan pre više od pet vekova, postao je dom novog hrama posvećenog Presvetoj Bogorodici, a ceo kraj proslavio istorijski događaj.
U manastiru Brezovac kod Aranđelovca, na južnim padinama Venčaca, proteklog vikenda sabrali su se brojni vernici iz celog kraja kako bi prisustvovali velikoj duhovnoj svečanosti — osvećenju novoizgrađenog hrama posvećenog prazniku Polaganja pojasa Presvete Bogorodice.
Svečani čin osvećenja predvodio je episkop šumadijski Jovan, koji je potom služio svetu Liturgiju u manastirskoj porti, pored novopodignute crkve.
SPC
Doček vladije Jovana u porti manastira Brezovac
Liturgijsko sabranje i molitva na kolenima
U radosti sabranja, pored vladike Jovana, služili su i: arhimandrit Petar iz manastira Pinosave, jeromonah Siluan sa Svete gore, protojerej-stavrofori Miladin Mihailović i Mićo Ćirković, kao i sveštenici Ljubiša Đuraš i Milovan Ranković. U oltaru su služili i protođakon Ivan Gašić i đakon Aleksandar Babić.
Posebno dirljiv trenutak bio je kada je verni narod, kolenopreklono i u molitvi na kolenima, uzeo učešće u činu osvećenja, svedočeći tako o svojoj ljubavi prema Crkvi i Presvetoj Bogorodici kojoj je nova svetinja posvećena.
Manastir Brezovac je utemeljen davne 1444. godine, kao zadužbina despota Đurđa Brankovića. Hram u starom manastirskom kompleksu posvećen je Svetom arhangelu Mihailu. Tokom burne istorije, svetinja je bila napuštana, razarana i obnavljana, ali nikada nije prestala da bude mesto molitve i duhovnog sabiranja.
U 19. veku, za vreme kneza Miloša Obrenovića, manastir je obnovljen i ponovo oživeo, a crkva je danas zaštićeni spomenik kulture.
Podizanjem novog hrama posvećenog prazniku Polaganja pojasa Presvete Bogorodice, Brezovac dobija novo duhovno središte, koje je nastavak vekovnog predanja i molitvenog života u ovoj svetinji.
Kako vernici ističu, ovaj događaj ima veliki značaj za ceo kraj oko Aranđelovca, jer pokazuje da se Crkva stalno obnavlja i širi, čuvajući svoje izvore i stvarajući nova mesta molitve i sabiranja u Hristu.
U besedi za utorak 16. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači početak Jevanđelja po Jovanu i govori o Sinu Božjem kroz koga je sve stvoreno i koji je radi spasenja došao među ljude.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Mamanta po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti velikomučenik Nikita Got. Katolička crkva obeležava spomendan Gospe Žalosne, dok Jevreji danas obeležavaju četvrti dan meseca tišrija, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Kratka, ali snažna pouka svetitelja govori o nečemu što je mnogo dublje od običnog spokojstva i otkriva zbog čega unutrašnja tišina ima posebno mesto u hrišćanskom životu.
U besedi povodom velikog praznika govorio je o tome šta povezuje generacije, zašto različitost ne sme da bude prepreka zajedništvu i zbog čega vera mora da se potvrđuje svakodnevnim životom.
Mitropolit šumadijski u Hramu Svetog Nikolaja upozorio je da čovek bez vere, ljubavi i odgovornosti lako izgubi i sebe i druge, poručivši da Bog čoveka ne menja silom, već ljubavlju.
Najviše crkveno odlikovanje Eparhije šumadijske uručeno je direktoru Instituta za srce i krvne sudove "Dedinje" u znak zahvalnosti za ljubav prema sveštenstvu, monaštvu i vernom narodu.
Verni narod sabrao se u hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Aranđelovcu, gde su posle svete liturgije i litije osvećeni slavski kolač i prinosi, a prazničnu besedu održao je protojerej-stavrofor dr Zoran Krstić.
U besedi povodom velikog praznika govorio je o tome šta povezuje generacije, zašto različitost ne sme da bude prepreka zajedništvu i zbog čega vera mora da se potvrđuje svakodnevnim životom.
Patrijarh srpski razgovarao je sa predsednikom slovenačke vlade o položaju Crkve, slobodi veroispovesti i odnosima države i verskih zajednica, na dan kada je obeleženo 90 godina od osnivanja crkve Svetih Kirila i Metodija.
Svečanost je protekla u znaku jubileja svetinje posvećene slovenskim prosvetiteljima, dok je patrijarh srpski u besedi govorio o Hristu, jedinstvu i ljubavi kao suštini hrišćanskog života.
Tri jufke, sočan nadev od mlevenog mesa i luka i posebna završnica u kojoj se krajevi testa preklapaju preko nadeva daju mu izgled i ukus koji se pamte.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.