Na južnim padinama Venčaca, manastir Brezovac, osnovan pre više od pet vekova, postao je dom novog hrama posvećenog Presvetoj Bogorodici, a ceo kraj proslavio istorijski događaj.
U manastiru Brezovac kod Aranđelovca, na južnim padinama Venčaca, proteklog vikenda sabrali su se brojni vernici iz celog kraja kako bi prisustvovali velikoj duhovnoj svečanosti — osvećenju novoizgrađenog hrama posvećenog prazniku Polaganja pojasa Presvete Bogorodice.
Svečani čin osvećenja predvodio je episkop šumadijski Jovan, koji je potom služio svetu Liturgiju u manastirskoj porti, pored novopodignute crkve.
SPC
Doček vladije Jovana u porti manastira Brezovac
Liturgijsko sabranje i molitva na kolenima
U radosti sabranja, pored vladike Jovana, služili su i: arhimandrit Petar iz manastira Pinosave, jeromonah Siluan sa Svete gore, protojerej-stavrofori Miladin Mihailović i Mićo Ćirković, kao i sveštenici Ljubiša Đuraš i Milovan Ranković. U oltaru su služili i protođakon Ivan Gašić i đakon Aleksandar Babić.
Posebno dirljiv trenutak bio je kada je verni narod, kolenopreklono i u molitvi na kolenima, uzeo učešće u činu osvećenja, svedočeći tako o svojoj ljubavi prema Crkvi i Presvetoj Bogorodici kojoj je nova svetinja posvećena.
Manastir Brezovac je utemeljen davne 1444. godine, kao zadužbina despota Đurđa Brankovića. Hram u starom manastirskom kompleksu posvećen je Svetom arhangelu Mihailu. Tokom burne istorije, svetinja je bila napuštana, razarana i obnavljana, ali nikada nije prestala da bude mesto molitve i duhovnog sabiranja.
U 19. veku, za vreme kneza Miloša Obrenovića, manastir je obnovljen i ponovo oživeo, a crkva je danas zaštićeni spomenik kulture.
Podizanjem novog hrama posvećenog prazniku Polaganja pojasa Presvete Bogorodice, Brezovac dobija novo duhovno središte, koje je nastavak vekovnog predanja i molitvenog života u ovoj svetinji.
Kako vernici ističu, ovaj događaj ima veliki značaj za ceo kraj oko Aranđelovca, jer pokazuje da se Crkva stalno obnavlja i širi, čuvajući svoje izvore i stvarajući nova mesta molitve i sabiranja u Hristu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnu Makrinu po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti sveštenomučenici Makaveji. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Alfonsa Marije de Liguorija, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U pravno-bogoslovskoj analizi grčki mitropolit objašnjava zašto, prema učenju Pravoslavne crkve, zahtev za brisanje iz Knjige krštenih nije prihvatljiv.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Mitropolit šumadijski u Hramu Svetog Nikolaja upozorio je da čovek bez vere, ljubavi i odgovornosti lako izgubi i sebe i druge, poručivši da Bog čoveka ne menja silom, već ljubavlju.
Na liturgiji u kragujevačkom naselju Aerodrom mitropolit šumadijski Jovan govorio je da se odgovori na muke, patnje i radosti nalaze u veri, ali samo ako se Sveto pismo razumeva kroz iskustvo Crkve i zajednice.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Postavka podseća na značaj manastira Visoki Dečani, Gračanice, Pećke patrijaršije i Crkve Bogorodice Ljeviške, koji vekovima čuvaju tragove vere, kulture i istorije srpskog naroda.
Eparhija raško-prizrenska navodi da aktivnosti kod svetinje nisu prethodno najavljene Crkvi i upozorava da obim radova prevazilazi uobičajeno održavanje puta.
Služeći liturgiju u hramu Svetog Atinogena, patrijarh srpski Porfirije poručio je da je snaga onih koji su se borili pre vek i po proisticala iz vere i spremnosti na žrtvu.
Početak radova blagoslovio je mitropolit mileševski Atanasije, a novi gradski prostor podsetiće buduće generacije na patrijarha Varnavu Rosića, rođenog Pljevljaka koji je predvodio SPC u burnim istorijskim vremenima.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
U vremenu kada se brak često posmatra kroz prolazna osećanja ili spoljašnje okolnosti, pravoslavna vera podseća da je njegova snaga u zavetu koji se daje pred Bogom.