preuzeto sa spc.rs, TANJUG/ FOTO HINA/ DAMIR SENCAR
Svetom liturgijom, akademijom i prisustvom visokih zvanica proslavljen je veliki hrišćanski praznik i 20 godina misije škole koja oblikuje mlade duše u duhu vere, nade i ljubavi.
U danima kada Crkva Božija slavi čudo Živonosnog Istočnika, nad zagrebačkim nebom razlio se blagoslov Svetog Duha, osvetljavajući dvostruku radost: proslavu velikog hrišćanskog praznika i dve decenije postojanja Srpske pravoslavne opšte gimnazije „Kantakuzina-Katarina Branković“.
U ovim svetlim danima, koji su sabrali verne iz različitih krajeva i domova duhovnog i narodnog života, liturgijskim slavljem i svečanom akademijom odano je svedočanstvo o veri, nadi i ljubavi koje već dvadeset godina oblikuju mlade duše pod svodovima ove blagoslovene ustanove.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Liturgija na Istočni petak u hramu Preobraženja Gospodnjeg
Liturgijsko saborovanje: Izvor žive vode
Svetom liturgijom u hramu Preobraženja Gospodnjeg, koju je služio mitropolit zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, uz sasluženje episkopa pakračko-slavonskog Jovana i buenosajreskog i južno-centralnoameričkog Kirila, administratora Mitropolije zagrebačko-ljubljanske, proslavljen je praznik Živonosnog Istočnika – Istočni petak. Sasluživalo je više sveštenoslužitelja, pojali su horovi Svetopreobraženskog i Sabornog hrama, a prisustvovali su učenici, profesori, vernici i prijatelji škole.
Nad Jevanđeljem nadahnuto je besedio episkop Jovan, pozvavši prisutne da se sete svetih mesta u Svetoj zemlji:
- U ono vreme siđe Isus u Kapernaum - započeo je svoje obraćanje, ukazavši na čudesnu povezanost praznika sa Presvetom Bogorodicom i čudom nad vodama u Carigradu.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Učenici pravoslavne gimnazije u Zagrebu, na liturgiji na Istočni petak u hramu Preobraženja Gospodnjeg
- Voda daje život, ali nas i vraća na biblijski izveštaj o postanju sveta. Bog stvara sile vodene, tako da zadivljen pisac Svetog pisma govori da se nad vodom dizao Duh Božji. U toj vodi ogleda se Nestvorena Svetlost koja je sijala pre nego što je svet stvoren“, podsetio je vladika Jovan, nadahnjujući prisutne da se sete svojih korena u veri i svetlosti, baš kao što se setio i lika blaženopočivšeg patrijarha Pavla, „čoveka groma“, čije je detinjstvo na Kosovu i Metohiji bilo urezano žrtvom i podvigom.
Liturgijsko slavlje zaokružio je mitropolit Dimitrije, ukazavši na suštinsku glad i žeđ čovekove duše, koje može da nahrani i napoji jedino Živi Bog:
- U ovom svetu sve prolazi kao blato i pesak kroz ruke. Ničim se čovek ne može nasititi i napojiti osim Živim Bogom, a onda kroz Njega i svim ostalim: kulturom, umetnošću i naukom - poručio je vladika Dimitrije, naglasivši koliko su duhovne vrednosti utkane u obrazovanje koje pruža Gimnazija.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Akademija povodom obeležavanja jubijela - dve decenije pravoslavne gimnaziije u Zagrebu
Vladika Kirilo, domaćin slavlja, iskreno je zablagodario Bogu na „periodu mira u kom smo mogli da se učimo znanju“, ističući da je dvadeset godina možda samo treptaj oka u večnosti hrišćanske istorije, ali dovoljno vremena da se oblikuju brojne sudbine mladih duša:
- Ova škola jeste i treba da bude Istočnik znanja, znanja koje govori o večnim, nepromenljivim stvarima - naglasio je vladika Kirilo, nadovezujući se na temeljnu misiju škole.
Duhovna akademija: Svedočanstvo trajanja i ljubavi
Dan pre liturgije, u velikoj dvorani „Vatroslav Lisinski“, upriličena je svečana akademija koja je okupila verne, prijatelje škole i predstavnike različitih verskih, državnih i kulturnih institucija. U uvodnom govoru protojerej-stavrofor Slobodan Lalić, direktor Gimnazije, sa dubokom zahvalnošću i ponosom osvrnuo se na proteklih dvadeset godina:
- Dve decenije se ne čine kao dug period, ali kada kažemo da su tokom tog perioda 273 učenika završila svoje srednjoškolsko obrazovanje i postala mladi ljudi, tada jubilej dobija na svom značaju. Naša Gimnazija je mesto koje stvara ambijent poverenja, optimizma, nade i radosti koji trebaju biti svojstveni mladima, uprkos teškoćama koje ih okružuju - istakao je direktor Lalić.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Među gostima, bio je i bivši predsednik Hrvatske Stipe Mesić (desno, pored ambasadorke Jelene Milić)
Raznovrstan spisak gostiju
U umetničkom delu programa nastupili su horovi učenika Gimnazije i Pravoslavne opšte bogoslovije „Sveti Sava“ iz Beograda, koji su svojim nadahnutim izvođenjem duhovne i umetničke muzike dali poseban pečat večeri. Svečana atmosfera bila je ispunjena osećanjem ponosa, zahvalnosti i radosti, a zvuci horske pesme odjekivali su kao svedočanstvo vere, obrazovanja i zajedništva.
Posebnu čast događaju dali su brojni ugledni gosti: mitropolit zahumsko-hercehovački i primorski Dimitrije, episkop pakračko-slavonski gospodin Jovan, episkop osječkopoljski i baranjski gospodin Heruvim, izaslanik zagrebačkog nadbiskupa mons. Vlado Bogdan, zagrebački rabin Luciano Moše Prelević, glavni sekretar Saveza baptističkih crkava u Hrvatskoj Željko Mraz, bivši predsednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, ambasadorka Republike Srbije u Hrvatskoj Jelena Milić, predstavnici Ministarstva nauke i obrazovanja Hrvatske, predstavnici Grada Zagreba, Srpskog narodnog veća, kao i saborski zastupnici Milorad Pupovac i Anja Šimpraga.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Akademija povodom obeležavanja jubijela - dve decenije pravoslavne gimnaziije u Zagrebu
Akademija je bila prožeta duhovnim tonovima, prikazivanjem dokumentarnog filma „Katarina-Kantakuzina Branković“, te uručenjem gramata pojedincima i institucijama koje su bile stubovi podrške tokom dve decenije postojanja škole.
Gramate je uručivao episkop Kirilo, a među dobitnicima su se našli patrijarh srpski Porfirije (u čije je ime gramatu preuzeo protonamesnik Bogoljub Ostojić), Ministarstvo nauke, Srpska pravoslavna crkvena opština u Zagrebu, Srpsko narodno veće i mnogi drugi.
Iz patrijarhove poruke, koju je pročitao đakon Petar Kozakijević, jasno je odjeknula vizija o važnosti Srpske pravoslavne gimnazije kao mesta susreta, dijaloga i zajedništva u vremenu kada su ove vrednosti nasušno potrebne.
Dvodnevne svečanosti u Zagrebu bile su više od pukog jubileja; bile su radosno i dostojanstveno svedočanstvo da tamo gde se vera, znanje i ljubav umnožavaju, tamo se rađa svetlost koja ne može biti ugušena.
Srpska pravoslavna gimnazija „Kantakuzina-Katarina Branković“ ne samo da prenosi znanje, već iz svoje dubine daruje ono što je najdragocenije: sposobnost da se živi u istini, nadi i ljubavi.
Kako nas podsećaju reči vladike Jovana:
- U toj vodi ogleda se Nestvorena Svetlost, tako se i u radu i postojanju ove škole ogleda večna svetlost Hrista, svetlost koja je „pre sveta sijala“, i koja će, blagoslovom Božijim, sijati još mnoge decenije kroz srca i dela njenih učenika.
Na praznik Svetog Nikole, episkop osječkopoljski i baranjski služio je liturgiju u hramu posvećenom ovom svecu u selu Jagodnjak, ističući značaj vere, zajedništva i čuda Božje ljubavi.
U Orahovici je služena arhijerejska liturgija na kojoj je mitropolit Joanikije uputio snažne reči o monaškom podvigu, dok je episkop Jovan činom male shime zamonašio iskušenika Dimitrija, dodelivši mu monaško ime Diodor.
U hramu Prepodobne Mati Paraskeve u Medincima, vernici su, zajedno sa vladikom Jovanom, doživeli trenutke nade, ljubavi i duhovne obnove, osvežavajući svoju veru kroz svete obrede i krštenje novog člana Božje zajednice.
Liturgija, ispovest i predavanje sveštenika mitropolije zagrebačko-ljubljanske u glavnom gradu Hrvatske otkrili su snagu duhovnog zajedništva i odgovornost Crkve u ostvarivanju Hristovog dela spasenja.
Predlog Zakona o grobljima izazvao je strah i tugu među preostalim Srbima u Hrvatskoj – ukoliko bude usvojen, spomenici sa ćiriličnim natpisima i pravoslavnim simbolima moći će da se uklanjaju kao „neprimereni“.
Ekipa portala religija.rs posetila je crkvu Svetih apostola Petra i Pavla u rodnom mestu blaženopočivšeg patrijarha srpskog, koja je postala simbol vere, upornosti i ljubavi, dok mozaik sa njegovim likom podseća na svetlost koju je ovaj veliki duhovnik ostavio.
Zašto ljudi vole da traže znakove u snovima, datumima i običajima, gde se nalazi granica između simbola i sujeverja i zbog čega Crkva upozorava da svetinje ne mogu biti "magijska zaštita".
Većina ga je videla bezbroj puta na ikonama, kupolama i bogoslužbenim predmetima, ali retko ko zna kako je ovaj drevni simbol postao jedno od najvažnijih znamenja pravoslavlja.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U manastiru Svete Petke, na praznik Svetih vitlejemskih mladenaca, episkopi Jovan darovali su vernicima deo moštiju novomučenika, obeležavajući trenutak tuge, nade i duhovne snage pravoslavnih zajednica u Hrvatskoj.
Na svečanosti „Privrednika“ uz blagoslov patrijarha srpskog i decenije istorijske predanosti, učenici i studenti iz cele Hrvatske primili su podršku koja spaja obrazovanje, kulturu i zajednicu, otvarajući im vrata ka novim prilikama.
U snimku koji je na društvenim mrežama i koji je sablaznuo mnoge, episkop buenosajreski i južnocentralnoamerički i administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske Kirilo, pozvao je sabrane da se pomole za državu Hrvatsku, ne pominjući u tom delu, nigde Srbiju.
Nakon pomena postradalima na Kosovu polju i vojnicima sa Sočanskog fronta, episkop je govorio o smislu sećanja na junake, ljubavi prema bližnjima i značaju očuvanja svetinja za buduće naraštaje.
Uz podršku Eparhije timočke i domaćina iz Grčke, porodice su devet dana uživale na obalama Egejskog mora, obilazile svetinje Olimpijske regije i iz Soluna ponele uspomene koje će dugo pamtiti.
Nakon pomena postradalima na Kosovu polju i vojnicima sa Sočanskog fronta, episkop je govorio o smislu sećanja na junake, ljubavi prema bližnjima i značaju očuvanja svetinja za buduće naraštaje.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Sampson Stranoprimac. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ćirila Aleksandrijskog i Svetog Ladislava, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.