Na obroncima Suvobora osvećuje se nova srkva, utemeljena na mučeništvu i hrabrosti slavnih ratnika, među kojima se izdvaja junak Jevto Jevtović, redov koji je na plećima izneo top kroz Albaniju.
Na obroncima Suvobora, u selu Koštunići, nikla je mala crkva velikog imena – hram Hristovog Vaskrsenja. Za meštane, ali i za sve Srpkinje i Srbe, ovo će biti novo mesto sabranja, molitve i sećanja na pretke koji su krvlju i žrtvom ispisivali istoriju otadžbine.
Danas, u nedelju, 14. septembra, u 11 časova, Koštunići će postati centar narodnog sabranja. Tada će se osveštati hram podignut u slavu i čast predaka, a u njegove temelje ugrađen je i kameni beleg donet sa prve linije fronta na Kajmakčalanu.
– Ovo nije samo crkva, već znamenje koje spaja nebo i zemlju, prošlost i budućnost, žrtvu i vaskrsenje – rekao je Gvozden Nikolić iz Koštunića, prenosi agencija Rina.
RINA
Nova crkva u Koštunićima posvećena je Hristovom Vaskrsenju
Sećanje na Jevta Jevtovića
Suvoborski bregovi, Krševita glavica i Gajevi postaće mesto okupljanja potomaka slavnih ratnika. Među njima posebno mesto zauzima ime Jevta Jevtovića, vojnika iz Gojne Gore, čija hrabrost prevazilazi granice legende.
Jevto je bio jedini redov srpske vojske koji je, tokom povlačenja, na plećima izneo brdski top i doneo ga neoštećenog do Drača. Kada je general Gijom, zadivljen ovim podvigom, želeo da mu uruči orden Legije časti, Jevto je, u stavu mirno, preko prevodioca poručio:
– Ne treba meni ordenje, već džebane (municije), da se vratim Gojnoj Gori.
Top, zajedno sa pet zrna i Jevtom, potom je ukrcan na lađu za Krf, gde je ratnik ostao sa svojim ocem Sretenom – trećepozivcem, i mlađim blizancima Ljubinkom i Ljubivojem, čekajući novu zapovest za otadžbinu.
RINA
U temelje nove crkve u Koštunićima ugrađen je i kameni beleg donet sa prve linije fronta na Kajmakčalanu
Sin domaćin, narod svedok
Domaćin ovog jedinstvenog događaja biće Jevtov sin, Sreten, koji je zakoračio u desetu deceniju života. Njegovo prisustvo i blagoslov unosi poseban duh u osveštanje hrama, jer se na taj način generacijska nit sećanja, vere i slobode nastavlja i u Koštunićima.
Hram Hristovog Vaskrsenja tako postaje duhovni stub ovog kraja – crkva koja ne podseća samo na prošlost, već i upućuje na budućnost, svedočeći da narod koji se moli, seća i okuplja u ime Hrista nikada ne nestaje.
Iz knjige „Ko posti, dušu gosti“ otkrivamo jednostavno posno jelo koje u sebi nosi toplinu manastirske kuhinje i miris domaće, pažljivo pripremljene hrane.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U razgovoru za radio emisiju „Iz perspektive večnosti“, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o pritiscima, klevetama i reakcijama tokom velikog sabranja vernika u Hramu Svetog Save.
Osvećenje Himelstira zakazano je za oktobar 2026. godine, a mitropolit nemački veruje da bi ova svetinja mogla da preraste u duhovno i kulturno središte Srba u Nemačkoj i mesto koje će ih učiniti vidljivijim u javnom životu.
U paraklisu Svetog Luke Krimskog služena je arhijerejska liturgija, obeleženo unapređenje u čin protonamesnika i upućene poruke o spoju medicine, vere i služenja čoveku u jednoj od najvažnijih zdravstvenih ustanova u Srbiji.
Arhimandrit Jefrem govori o duhovnoj radosti nakon boravka u Srbiji, zahvaljuje na prijemu i najavljuje konkretne stipendije za bogoslovske škole, uz poruku o značaju dolaska Pojasa Presvete Bogorodice.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Tumačeći stihove iz Priča Solomonovih, Vladika Nikolaj pokazuje kako se Božja premudrost otkriva u prirodi, ljudskom životu i ličnosti Gospoda Isusa Hrista.
Hiljadugodišnji manastir na obali Dnjepra, povezan s počecima pravoslavlja u staroj Rusiji, u središtu je spora između ukrajinskih vlasti, crkvenih struktura i vernika koji strahuju za njegovu sudbinu.