SEDAM GODINA TAMNOVALI, NA KRAJU I UBIJENI JER NISU HTELI DA PRIME ISLAM! Danas slavimo Sveta 42 mučenika Amorejska!
Svi su bili vojvode vizantijskog cara Teofila.
Život nas neprestano suočava s ljudima koji nas povrede - rečima, postupcima, izdajom poverenja ili ravnodušnošću.
Savremeni čovek često misli da su najveće opasnosti spolja - u ekonomiji, politici, bolestima ili društvenim krizama. Međutim, najdublje rane ne dolaze spolja, već iznutra: iz povreda koje su nam naneli bližnji, neizgovorenih reči, osećanja krivice, izdaje, ogorčenosti i neprijateljstva koje tiho klija u srcu.
Život nas neprestano suočava s ljudima koji nas povrede - rečima, postupcima, izdajom poverenja ili ravnodušnošću. Često, u pokušaju da se zaštitimo, podižemo zidove, povlačimo se, uzvraćamo istom merom ili godinama nosimo teret neizlečenih odnosa. A upravo taj teret nas polako izjeda - duhovno, emocionalno, pa čak i fizički.
Pravoslavlje nas ne ostavlja bez odgovora na ovakve unutrašnje borbe. U njenom središtu nalazi se molitva - ne kao puka dužnost, već kao susret duše s Bogom, kao prostor u kojem se srce čisti, um smiruje, a rana počinje da zaceljuje.
Molitva u pravoslavlju nije magijska formula, već živi razgovor sa živim Bogom. U njoj ne tražimo samo pomoć, već tražimo promenu - ne toliko spoljašnjih okolnosti, koliko unutrašnjeg stanja.
Zato nas Crkva uči da molimo i za prijatelje i za neprijatelje. Ne zato što su svi ljudi u pravu, već zato što je srce koje mrzi već poraženo. Molitvom za one koji su nas uvredili, mi ne podržavamo njihovo delo, već činimo korak ka sopstvenom izlečenju.
U Svetom pismu i životima svetitelja nalazimo nebrojene primere onih koji su molitvom pobedili mržnju.
Umesto da se osvetom bore protiv nepravde, oni su krotkošću i molitvom menjali i sebe - a često i one koji su ih progonili.
To nije slabost. To je najveća snaga koju čovek može pokazati.
U tom duhu, duboko prožete bogotražiteljskim iskustvom i smirenom mudrošću, stoje reči svetog Ilije - ne kao puka izreka, već kao poziv na duhovnu budnost i unutrašnju slobodu:
- U molitvama se sećajte onih koji su vas uvredili, da se iscelite od strašne bolesti neprijateljstva prema bližnjem.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
Dirljiva priča o malom Hristiforu, o tišini koja je ušla u porodični dom, o odlasku u šidsku Lazaricu i o molitvi posle koje se dečakov glas vratio.
Primer svetitelja pokazuje da strpljiva molitva i nepokolebljiva nada nisu samo duhovne prakse, već put ka isceljenju, unutrašnjem miru i obnovi vere u teškim trenucima.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Otac Arsenije objašnjava kako protivprirodni izbori i nemoral svakodnevno iscrpljuju našu snagu i ugrožavaju budućnost čitavog naroda
Milioni vernika širom pravoslavnog sveta čekaju da saznaju hoće li Blagodatni oganj zasvetleti dok sukobi u Jerusalimu prete da prekinu vekovne tradicije.
Pomenuti na liturgiji nekoga ko nema nikoga da ga se seti - to je čin istinske milosti.
Samo napredak koji se gradi na ljubavi ima čvrst temelj.
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Jednostavan recept za mekano dizano testo i sočni mesni fil koji svaki iftar pretvara u trenutak zajedništva i uživanja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Konona Isavrijskog po starom i Svetog Kirila Jerusalimskog po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Ćirila Jeruzalemskog, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Svaka reč besede Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za sredu 4. sedmice Velikog posta pokazuje da bez prisustva Spasitelja, ni najveći trud ne donosi plod – a s Njim, i najdublja mora postaju izvor blagoslova.