Slava se prenosi s kolena na koleno, sa oca na sina, kao simbol porodičnog jedinstva i trajanja.
Krsna slava, ili krsno ime, jedan je od najvažnijih i najlepših običaja u srpskoj pravoslavnoj tradiciji. To je dan kada porodica proslavlja svog svetitelja zaštitnika, čuvajući tako duhovnu vezu sa precima i verom.
Slava se prenosi s kolena na koleno, sa oca na sina, kao simbol porodičnog jedinstva i trajanja.
Prema običaju, kada sin osnuje svoje domaćinstvo - najčešće kada se oženi i odvoji od roditeljskog doma - dužan je da nastavi slavljenje porodične slave. Iako otac i dalje slavi u starom domu, sin treba da zatraži očev blagoslov za osnivanje doma i samostalno slavljenje krsnog imena. Ako otac iz bilo kog razloga odbije, sin može potražiti savet i blagoslov od sveštenika u mestu gde živi.
Teolog Darko Nikolić za sajt Ona objašnjava da, ukoliko u porodici ima više naslednika, svaki sin koji formira svoje domaćinstvo može, uz očev blagoslov, da nastavi slavljenje porodične slave.
Schutterstock
Slavski kolač, sveća i vino
- Nije pravilo da to mora biti najstariji sin, svaki od njih može da preuzme obavezu i čast slavljenja krsnog imena - kaže Nikolić.
Običaj nalaže i simboličan čin prenošenja slave. Prve godine, kada sin formira svoje domaćinstvo, dolazi kod roditelja na slavu. Kada se slavski kolač preseče, otac iz svoje desne ruke daje sinu jedan deo, četvrtinu slavskog kolača, uz čestitke, želje i blagoslov.
Sin potom taj deo odnosi svojoj kući, deli ga sa porodicom, a naredne godine priprema sopstveni slavski kolač i slavi zaštitnika u svom domu.
Na taj način, krsna slava ostaje nit koja povezuje generacije, čuvajući porodično ime, tradiciju i veru.
Ako želite da na slavsku trpezu donesete novo jelo koje spaja jednostavnost i bogat ukus, ova brza salata biće vaš najbolji saveznik – oduševiće i najzahtevnije goste.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.