Slava se prenosi s kolena na koleno, sa oca na sina, kao simbol porodičnog jedinstva i trajanja.
Krsna slava, ili krsno ime, jedan je od najvažnijih i najlepših običaja u srpskoj pravoslavnoj tradiciji. To je dan kada porodica proslavlja svog svetitelja zaštitnika, čuvajući tako duhovnu vezu sa precima i verom.
Slava se prenosi s kolena na koleno, sa oca na sina, kao simbol porodičnog jedinstva i trajanja.
Prema običaju, kada sin osnuje svoje domaćinstvo - najčešće kada se oženi i odvoji od roditeljskog doma - dužan je da nastavi slavljenje porodične slave. Iako otac i dalje slavi u starom domu, sin treba da zatraži očev blagoslov za osnivanje doma i samostalno slavljenje krsnog imena. Ako otac iz bilo kog razloga odbije, sin može potražiti savet i blagoslov od sveštenika u mestu gde živi.
Teolog Darko Nikolić za sajt Ona objašnjava da, ukoliko u porodici ima više naslednika, svaki sin koji formira svoje domaćinstvo može, uz očev blagoslov, da nastavi slavljenje porodične slave.
Schutterstock
Slavski kolač, sveća i vino
- Nije pravilo da to mora biti najstariji sin, svaki od njih može da preuzme obavezu i čast slavljenja krsnog imena - kaže Nikolić.
Običaj nalaže i simboličan čin prenošenja slave. Prve godine, kada sin formira svoje domaćinstvo, dolazi kod roditelja na slavu. Kada se slavski kolač preseče, otac iz svoje desne ruke daje sinu jedan deo, četvrtinu slavskog kolača, uz čestitke, želje i blagoslov.
Sin potom taj deo odnosi svojoj kući, deli ga sa porodicom, a naredne godine priprema sopstveni slavski kolač i slavi zaštitnika u svom domu.
Na taj način, krsna slava ostaje nit koja povezuje generacije, čuvajući porodično ime, tradiciju i veru.
Ako želite da na slavsku trpezu donesete novo jelo koje spaja jednostavnost i bogat ukus, ova brza salata biće vaš najbolji saveznik – oduševiće i najzahtevnije goste.
Čak i kada svi oko vas nastavljaju starim navikama, jedan jednostavan, ali dubok, korak u pokajanju može promeniti vaš život i pokazati snagu istinske vere.
Na duhovnoj tribini na Krstopoklonu nedelju arhimandrit Sergije govorio je o odricanju, unutrašnjoj slobodi i moći Hristovog krsta da preobrazi naše biće.
Pripadnici elitnih policijskih jedinica i komandiri Okružnog zatvora 23. marta polaze peške ka svetinji Svetog Vasilija Ostroškog kako bi pomogli u lečenju dvoje mališana.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U Mršincima kraj Čačka kapija doma Klisarića širom se otvara za miris slavskog kolača, decu koja uče običaje svojih predaka i priče koje povezuju prošlost sa sadašnjošću.
U besedi na Nikoljdan, poglavar SPC podsetio je da se vera ne završava za slavskom trpezom, već počinje na liturgiji i potvrđuje svakodnevnim odnosom prema Bogu i bližnjem čoveku.
Na prazničnoj liturgiji, starešina Sabornog hrama govorio je o svetosti, krsnoj slavi i veri koja ne staje na običajima, već traži ličnu promenu, odgovornost i život u istini.
Čak i kada svi oko vas nastavljaju starim navikama, jedan jednostavan, ali dubok, korak u pokajanju može promeniti vaš život i pokazati snagu istinske vere.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Na Krstopoklonu nedelju vikarni episkop novobrdski služio je svetu liturgiju u manastiru Rakovici, a poseban trenutak bogosluženja bilo je rukopoloženje.