Slava se prenosi s kolena na koleno, sa oca na sina, kao simbol porodičnog jedinstva i trajanja.
Krsna slava, ili krsno ime, jedan je od najvažnijih i najlepših običaja u srpskoj pravoslavnoj tradiciji. To je dan kada porodica proslavlja svog svetitelja zaštitnika, čuvajući tako duhovnu vezu sa precima i verom.
Slava se prenosi s kolena na koleno, sa oca na sina, kao simbol porodičnog jedinstva i trajanja.
Prema običaju, kada sin osnuje svoje domaćinstvo - najčešće kada se oženi i odvoji od roditeljskog doma - dužan je da nastavi slavljenje porodične slave. Iako otac i dalje slavi u starom domu, sin treba da zatraži očev blagoslov za osnivanje doma i samostalno slavljenje krsnog imena. Ako otac iz bilo kog razloga odbije, sin može potražiti savet i blagoslov od sveštenika u mestu gde živi.
Teolog Darko Nikolić za sajt Ona objašnjava da, ukoliko u porodici ima više naslednika, svaki sin koji formira svoje domaćinstvo može, uz očev blagoslov, da nastavi slavljenje porodične slave.
Schutterstock
Slavski kolač, sveća i vino
- Nije pravilo da to mora biti najstariji sin, svaki od njih može da preuzme obavezu i čast slavljenja krsnog imena - kaže Nikolić.
Običaj nalaže i simboličan čin prenošenja slave. Prve godine, kada sin formira svoje domaćinstvo, dolazi kod roditelja na slavu. Kada se slavski kolač preseče, otac iz svoje desne ruke daje sinu jedan deo, četvrtinu slavskog kolača, uz čestitke, želje i blagoslov.
Sin potom taj deo odnosi svojoj kući, deli ga sa porodicom, a naredne godine priprema sopstveni slavski kolač i slavi zaštitnika u svom domu.
Na taj način, krsna slava ostaje nit koja povezuje generacije, čuvajući porodično ime, tradiciju i veru.
Ako želite da na slavsku trpezu donesete novo jelo koje spaja jednostavnost i bogat ukus, ova brza salata biće vaš najbolji saveznik – oduševiće i najzahtevnije goste.
Jedna navika koju mnogi smatraju bezazlenom može da donese svađe, udaljavanje i unutrašnji nemir, a svetogorski starac pokazuje kako se kroz tišinu i pažljivo birane reči čuva duhovna snaga.
Grčki pevač bio je gost u Patrijaršijskom dvoru, a razgovor nije ostao samo na muzici i predstojećem koncertu. Dotakli su se vere, umetnosti i vrednosti koje povezuju bratske narode.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U paraklisu Svetog Luke Krimskog služena je arhijerejska liturgija, obeleženo unapređenje u čin protonamesnika i upućene poruke o spoju medicine, vere i služenja čoveku u jednoj od najvažnijih zdravstvenih ustanova u Srbiji.
Praznik Svetog Jovana Bogoslova, koji se svake godine obeležava 21. maja, ove godine poklopio se sa Spasovdanom, velikim pokretnim praznikom i jednim od 12 najvećih hrišćanskih praznika, pa danas mnogi vernici istovremeno slave dve slave.
Portal Religija.rs objavljuje faksimil odluke kojom je Hrvatska zaštitila "slavu", "krsnicu" i "krsno ime", uz običaje i simbole vekovima vezane za srpsku pravoslavnu tradiciju.
Jedna navika koju mnogi smatraju bezazlenom može da donese svađe, udaljavanje i unutrašnji nemir, a svetogorski starac pokazuje kako se kroz tišinu i pažljivo birane reči čuva duhovna snaga.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Neobičan specijalitet iz starih monaških rukopisa pokazuje da su manastirske kuhinje nekada bile mesta u kojima su nastajali iznenađujuće zanimljivi ukusi.
Misa u crkvi San Karlo al Lacareto održana je povodom praznika Presvetog Srca Isusovog, ali je pažnju javnosti privukla zbog duginih boja, spornog natpisa na majici učesnika i rasprava o promenama u delu Crkve u Italiji.