Wikiepdia/GordanaignjaticIkonostas hrama u manastiru Liplje
Bojan Malešević i Bora Klepić, već hapšeni zbog brojnih krađa i razbojništava, sada se terete da su provalili u Manastir Liplje i odneli 500 KM. Svetinja koja vekovima okuplja vernike ponovo je postala meta onih koji ne prezaju ni pred Bogom ni pred zakonom.
U vremenu kada duhovna tama sve češće prekriva svetlost vere, iz srca Teslićke doline stiže vest koja para dušu svakom pravoslavnom verniku - Manastir Liplje, svetinja koja vekovima prkosi zubu vremena i sabira molitve naroda, postao je meta provalnika.
Prema navodima portala Srpskainfo, protiv dvojice Banjalučana, Bojana Maleševića i Bore Klepića, podnet je izveštaj Okružnom javnom tužilaštvu u Doboju zbog sumnje da su 17. aprila provalili u ovaj manastir i ukrali 500 konvertibilnih maraka - novac namenjen za održavanje svetinje i pomoć siromašnima.
Saopštenje iz Policijske uprave Doboj navodi da su osumnjičeni u svetinju ušli sa ciljem - pribavljanja protivpravne imovinske koristi – čime su ne samo prekršili zakone ljudi, već i grubo pogazili zakone Božije. Manastirske zidine koje pamte vekove molitava, pokajanja i tihovanja, oskrnavljene su rukom onih koji, po svemu sudeći, ne poznaju svetinju ni stid.
Wikiepdia/Gordanaignjatic
Manastir Liplje nalazi se kod Teslića
Još dramatičnije deluje podatak da su obojica osumnjičenih višestruki prestupnici, poznati istražnim organima zbog niza imovinskih krivičnih dela. Malešević je ove godine uhapšen u akciji "Oktopod" zbog sumnje da je umešan u razbojništva i teške krađe - među kojima su, kako se navodi, i provale u dve pravoslavne crkve. Klepić, s druge strane, ima kriminalnu prošlost koja seže unazad skoro jednu deceniju - uhapšen je još 2016. zbog oružanog razbojništva u kladionici u Banjaluci, kada je ukradeno oko 2.000 KM.
Međutim, pljačka svetinje nije samo pitanje zakona – to je pitanje duhovne propasti. Jer kada neko posegne za blagom koje nije njegovo, to je greh; ali kada ruka lopova prodre kroz vrata manastira, to je udarac na sam temelj vere.
Wikiepdia/Gordanaignjatic
Ikonostas hrama u manastiru Liplje
Manastir Liplje, utočište molitvenika i vernog naroda, sada nosi i ranu nanetu bezbožnošću i pohlepom. Ostaje nada da će pravda učiniti svoje - ali još više, da će se probuditi savest onih koji su izgubili put, kako bi se, kroz pokajanje i istinsko preobraženje, vratili među ljude.
Hram Svete velikomučenice Nedelje u Karinu Gornjem ponovo je na meti nacionalističke mržnje – Eparhija dalmatinska najoštrije je osudila ovaj sramotni čin i pozvala na mir i ljubav u Hristu.
Manastir iz 11. veka, koji je preživeo mnoge nevolje kroz istoriju i uvek se obnavljao iz pepela, sada je ponovo postao žrtva divljaštva koje je duboko potreslo duše verujućih.
Tokom liturgije u manastiru Gavrilovo, duhovnom centru brčanskog kraja, mitropolit zvorničko-tuzlanski istakao je važnost manastira kao prostora Božijeg prisustva i snage molitve.
Nepoznati muškarac provalio je u crkvenu prodavnicu u Starom Mirijevu i odneo novac namenjen pomoći za decu sa Kosova i Metohije. Kamere su zabeležile njegov ulazak, a materijalna šteta je velika.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnu Efrosiniju po starom, a po novom kalendaru i Svetu Pelagiju. Katolička crkva obeležava Šimuna starca i Svetog Dimitrija Solunskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Na temeljima drevne svetinje iz 13. veka, poznate kao „Mali Jasenovac“, posle skoro dve decenije obnove, ponovo se oglasila molitva. Rožanj nije samo obnovljen manastir — to je povratak naroda, vere i nade u srce Majevice.
Od Studenice i Žiče do Ostroga i Dečana, hodočasnici širom Srbije i regiona biraju da najveći hrišćanski praznik obeleže kroz liturgiju, boravak u konacima i duhovno sabranje, spajajući vekovne običaje sa ličnim doživljajem vere.
U Nacionalnom muzeju istorije Rumunije otvorena je potresna izložba o najugroženijim svetinjama Evrope – manastirima na Kosovu i Metohiji koji, uprkos nasilju i pokušajima brisanja, ostaju stubovi pravoslavne vere i identiteta jednog naroda.
Mitropolit Siluan poručio je da dolazak poglavara Crkve okuplja duhovnu decu rasutu hiljadama kilometara od matice, dok su folkloraši u narodnim nošnjama uveličali svečani doček.
Iz crkvenog vrha oštro su reagovali na javne prozivke, deo tvrdnji ocenili kao "potpuno neutemeljene i zlonamerne", a osvrnuli su se i na događaje iz 2020. i aferu "udar".
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Liturgijskom sabranju u Himelstiru prisustvovali su brojni sveštenici, monaštvo i verni narod, kao i princ naslednik Filip Karađorđević sa princezom Danicom, dok je ktitor obnove Drago Vuković odlikovan Ordenom Svetog Save drugog stepena.