Manastir iz 11. veka, koji je preživeo mnoge nevolje kroz istoriju i uvek se obnavljao iz pepela, sada je ponovo postao žrtva divljaštva koje je duboko potreslo duše verujućih.
Manastir „Uspenje Presvete Bogorodice“ u Matejču, koji je vekovima čuvao veru i nadu pravoslavnih vernika, postao je žrtva neviđenog skrnavljenja, koje je potreslo duše svih verujućih. Ovo sveto mesto, koje datira još iz 11. veka, pretrpelo je strašan napad, a vandali su ostavili za sobom materijalnu štetu koja se možda može nadoknaditi, ali su naneli nesagledivu duhovnu štetu.
Kumanovsko-osogovska eparhija Makedonske pravoslavne crkve – Ohridske arhiepiskopije prijavila je policijskoj stanici Matejče da su nepoznati počinioci tokom ovog meseca, upotrebom fizičke sile i odgovarajućeg alata, provalili u manastir, prenosi portal religija.mk. Uz upotrebu fizičke sile i odgovarajućeg alata, zlotvori su provalili u ovu svetinju, koja je pod zaštitom države kao kulturno dobro, i počinili neviđeno divljaštvo. Zastrašujuće je pomisliti na čin skrnavljenja, jer su, osim što su iskopavali zemlju, iz grobova izvadili posmrtne ostatke pokojnika, koji su počivali na ovom blagoslovenom tlu.
Religija.mk
Raskopan grob u manastiru Matejče, iz kog su ukradene kosti pokojnika
Ukradene su kosti pokojnika koji vekovima čekaju vaskrsenje, čime je povređeno srce pravoslavne vere. Ove kosti nisu samo materijalni ostaci ljudi – one su nosile duh naših predaka, naše tradicije, naše molitve. I sada, to sveto telo, raskopano je i oskrnavljeno zlom rukom, koja je verovatno delovala iz mraka, ne prepoznajući svetlost istinske vere.
Ali uništenje nije stalo na tome. U manastirskom hramu, sa kupole iznad fresaka koje svedoče o veri kroz vekove, ukraden je i olovni lim. Crkva, koja je vekovima služila kao duhovno svetilište i utočište, sada je lišena svojih materijalnih vrednosti, a srce svih onih koji veruju i poštuju ovu svetinju krvavo je ranjeno.
Ovaj manastir, smešten na pitomim obroncima Skopske Crne Gore, svega 13 kilometara od Kumanova, nosi sa sobom duboku istorijsku i duhovnu vrednost. Prema istorijskim izvorima, podignut je u 11. veku, što potvrđuju natpisi na grčkom jeziku iz vremena vizantijskog cara Isaka Komnina (1057–1059). Prvi put se pominje u hrisovulji srpskog kralja Milutina iz 1300. godine, čime postaje nezaobilazni deo istorije pravoslavlja.
Kroz vekove, manastir Matejče je pretrpeo mnoge udarce, ali je uvek iznova obnavljan. U 14. veku, car Dušan i njegov sin Uroš obnovili su ga i dogradili crkvu, čineći ga značajnim duhovnim centrom toga vremena, u kojem je čuvana bogata riznica rukopisnih knjiga i svetih dragocenosti.
Iako je tokom sukoba na prostoru bivše Jugoslavije pretrpeo velika oštećenja, manastir je ponovo obnovljen. Grupa vandala iz Albanije izvršila je oskrnavljenje 2000. godine, uništivši živopis manastira. Među oštećenim freskama bila je i ona koja prikazuje Bogorodicu sa malim Hristom, kao i freska Svetog Petra, koja je bila išarana markirima. Uprkos svim nepravdama i razaranjima, manastir Uspenja Presvete Bogorodice nastavio je da bude duhovno utočište i proglašen je za kulturno-istorijski spomenik, pod zaštitom države, koji s ponosom svedoči o veri, tradiciji i neuništivoj snazi pravoslavlja.
Danas, međutim, ta svetinja je ponovo oskrnavljena. Ko je odgovoran za ovo strašno delo, koje nije samo napad na materijalno, već i na samo duhovno biće naroda? Ko je pomislio da ima pravo da prekrši svetost i ponizi nevino srce svakog od nas? Uviđaj je izvršen, a nadležne vlasti intenzivno rade na razjašnjenju ovog zločina. Međutim, da li će ikada biti moguće potpuno popraviti ono što je uništeno?
Jedini pravi odgovor na ovaj zločin je povratak našoj veri, obnova poštovanja svetinja i vraćanje učenja pravoslavne crkve, koja nas neprestano podseća da ljubav i poštovanje prema svetu ne smemo izgubiti ni pod najvećim iskušenjima. Dok lokalne vlasti u Matejču nastavljaju da tragaju za počiniocima, vernici moraju ostati svetionici vere i nade, jer, uprkos svemu, kao narod treba da čuvamo svetlost koju vera pruža.
Jedna od najvećih svetinja pravoslavlja i čuveni spomenik ljudske civilizacije nalazi se usred kompleksne restauracije, koja je postala neizbežna nakon što su se delovi njene poznate kupole počeli urušavati.
Hram Svete velikomučenice Nedelje u Karinu Gornjem ponovo je na meti nacionalističke mržnje – Eparhija dalmatinska najoštrije je osudila ovaj sramotni čin i pozvala na mir i ljubav u Hristu.
U knjizi “Istočni papizam”, istoričar Diogenis Valavanidis objavljuje faksimil dokumenta koji ukazuje na to da kanonizacija patrijarha Jeremija I, koji je pre pola veka ukinuo Pećku patrijaršiju, šalje ozbiljnu opomenu Beogradskoj patrijaršiji.
Festival crkvenih horova u crkvi Svetog Đorđa pretvorio se u retko duhovno sabranje, gde su molitva i pesma u isti glas progovorile o veri, zajedništvu i svetosti svakodnevnog života.
Duhovnici sa Svete gore i profesori teologije sve snažnije opominju: svet više nije isti, a ono što dolazi možda nas zatiče nespremne. Od zaborava svetoga do potpune digitalne kontrole, sedam zabrinjavajućih znakova svedoče da vreme milosti ubrzano ističe.
Učenici i profesori Bogoslovije Svetih Kirila i Metodija našli su se u Hilandaru, gde im je mitropolit raško-prizrenski otvorio vrata duhovnog života koji se ne predaje pred tablom, već doživljava u molitvi i tišini Svetogorske lavre.
Najveći deo tih sredstava od 28 odsto uplaćen je iz Sjedinjenih Američkih Država, domovine novog pape, ali troškovi su znatno premašili prikupljene donacije, tako da je iz fonda te godine izdvojeno 103 miliona evra, saopšteno je iz Vatikana.
Arhiepiskop vršački i mitropolit banatski ove godine slavi pedeset godina od monaškog postriga i četiri decenije episkopske službe, a iza njega je put kroz ratove, izgnanstva, bogoslovije i hiljade duša koje mu duguju duhovno preobraženje.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Bojan Malešević i Bora Klepić, već hapšeni zbog brojnih krađa i razbojništava, sada se terete da su provalili u Manastir Liplje i odneli 500 KM. Svetinja koja vekovima okuplja vernike ponovo je postala meta onih koji ne prezaju ni pred Bogom ni pred zakonom.
Televizijsko lice, influenserka i DJ Marija Antona objavila je fotografije sa stepeništa hrama Blagoveštenja uz pobožne poruke, ali njeno modno izdanje ispred hrama pokrenulo je lavinu osuda i otvorilo pitanje granica poštovanja prema svetom prostoru.
Duhovnici sa Svete gore i profesori teologije sve snažnije opominju: svet više nije isti, a ono što dolazi možda nas zatiče nespremne. Od zaborava svetoga do potpune digitalne kontrole, sedam zabrinjavajućih znakova svedoče da vreme milosti ubrzano ističe.
Ovaj 56-godišnji glumac, koji je pet godina studirao kako bi postao sveštenik, kaže da to teološko obrazovanje nije bilo uzalud, jer mu je pomoglo da postane bolji glumac.
Ovaj 56-godišnji glumac, koji je pet godina studirao kako bi postao sveštenik, kaže da to teološko obrazovanje nije bilo uzalud, jer mu je pomoglo da postane bolji glumac.
Objašnjava da iako, naizgled, deluje kao da je sagorevanje nešto što je potencijalno zlo, ipak ima jedan delotvoran momenat, nakon kog se telo može oporaviti.
Nasilje nad sveštenstvom i parohijanima, povrede i blokada saobraćaja - svetinja iz 19. veka u ukrajinskom gradu Černovci ugrožena u vrtlogu društvenih i verskih tenzija.
Napravljen od jednostavnih i pristupačnih sastojaka koje svi imamo u kući, ovaj mekani kolač pravi se brzo, miriše na bakinu kuhinju i donosi toplinu kojoj niko ne može da odoli.