Od jeretika i vračeva do bezbožnih sveštenika – upozorenja ove podvižnice sa Krita potresaju verne i pozivaju na molitvu, pokajanje i život čistog srca.
Starica Galatija Kritska, poznata i kao Jerondisa Galatija, bila je jedna od retkih duša koje su još za života doživele opitno prisustvo Boga i blagodat netvarne svetlosti. Rođena i vaspitana u duhu pravoslavlja, još kao devojčica je imala prvi susret sa tom nebeskom svetlošću – blagodatnim plamenom koji je, kako je svedočila, prožeo njeno biće i zauvek ga odvojio od zemaljskih želja i prolaznih čulnih uživanja.
Susret sa nebeskom svetlošću i početak podviga
Od tada je živela kao istinska podvižnica: u neprekidnoj molitvi, postu, ćutanju i smirenoumlju. Bila je majka sirotih, uteha bolesnih i neprestana moliteljka za čitav svet. Posebnu ljubav i duhovnu bliskost imala je prema Svetom arhangelu Mihailu, koji joj se više puta javljao i kroz čija čudesna dejstva su se događala znamenja poznata širom Krita. Čitav njen život bio je ispunjen dubokom verom, milosrđem i pokajanjem, a poslednje decenije provela je u isihiji – tihovanju i bogoviđenju, uronjena u svetlost Presvete Trojice.
eparhijazt.com
Starica Galatija Kritska
Jezivo svedočanstvo o onome što je videla u adu
U jednom od svojih svedočanstava, starica Galatija je govorila o onome što je videla u adu, ostavivši reči koje potresaju svako hrišćansko srce:
— Videla sam šta biva u adu… Neka niko ne ode tamo ni za tren! Videla sam svoje zemljake. Nisam nikome otkrila koje sam videla. Posle sam palila sveće i molila se za njih. Tada su, jadni, počeli da poskakuju od radosti. Tamo su jeretici, vračevi i veštice. Kad bi samo znali šta ih tamo čeka, bolje bi im bilo da se nikada nisu ni rodili. Ko je još tamo? Bezbožni sveštenici. Jadni ljudi! Tamo su i bogohulnici, zločinci, oni koji su oskvrnili svoje telo, bestidnici, preljubnici i bludnici. Nepodnošljive muke… A danas, na žalost, i mnogi oženjeni čine ta bezakonja. Užas! Užas! — govorila je Sveta starica Galatija, prenosi portal vimaorthodoxias.gr.
Lajanje, molitva i život čistog srca
Njen glas, ispunjen ljubavlju, ali i svetim strahom Božjim, ostaje opomena svima nama — da se kajemo, da ne sudimo, da živimo čistim srcem i da molitvom, postom i milosrđem pripremamo dušu za Carstvo nebesko, koje je starica Galatija još ovde na zemlji naslutila i videla u neprolaznoj svetlosti Božjoj.
Starica Galatija upokojila se 20. maja 2021. u 95. godini života, a verni narod Krita ju je još za vreme ovozemaljskog života smatrao svetiteljkom.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveti velikomučenik Dimitrije ostao je upamćen kao zaštitnik Soluna, ali i kao svetitelj kome se vernici obraćaju u trenucima straha, bolesti i životnih iskušenja.
Hrišćanin je pozvan da svoju savest oblikuje prema Jevanđelju, čak i onda kada ga to udaljava od stavova i načina života koji preovlađuju u njegovom okruženju.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveti velikomučenik Dimitrije ostao je upamćen kao zaštitnik Soluna, ali i kao svetitelj kome se vernici obraćaju u trenucima straha, bolesti i životnih iskušenja.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Među datumima koje pravoslavni vernici treba da zapamte nalaze se i neke od najpoznatijih srpskih slava, a kraj meseca donosi početak Božićnog posta, zbog čega će poslednja novembarska slavska trpeza biti posna.