Televizijsko lice, influenserka i DJ Marija Antona objavila je fotografije sa stepeništa hrama Blagoveštenja uz pobožne poruke, ali njeno modno izdanje ispred hrama pokrenulo je lavinu osuda i otvorilo pitanje granica poštovanja prema svetom prostoru.
Na ostrvu Tinos, gde se vekovima čuva živa vatra pravoslavne vere i gde vernici pristižu u molitvi sa svih strana sveta da se poklone Presvetoj Bogorodici, dogodio se prizor koji je mnogima naneo duboku bol. Ispred Hrama Blagoveštenja – jednog od najsvetijih mesta hodočašća u Pravoslavlju – poznata grčka voditeljka, radio producentkinja i DJ, Marija Antona, pojavila se u izazovnoj crnoj mini suknji, sa sakoom u istoj boji. Da stvar bude gora, fotografije snimljene na stepenicama ovog svetog mesta podelila je na društvenim mrežama, uz pobožnu poruku posvećenu „voljenoj Bogorodici“, navodeći i rečenicu: „ganuće pred tvojim vratima“.
Mnogi su se s pravom zapitali – kako da se iskreno poklonstvo spoji sa estetikom modnog performansa i lovom na lajkove? Da li se svetinja može koristiti kao kulisa za digitalnu samopromociju?
Ovo, nažalost, nije usamljen slučaj. Prizori neprikladnog ponašanja ispred pravoslavnih hramova sve su češći, ali kada se to dogodi ispred Hrama Blagoveštenja na Tinosu, mesta gde se čuva čudotvorna ikona Presvete Bogorodice i gde milioni vernika dolaze sa molitvom, onda taj čin postaje svetogrđe, a ne samo puka neukusna scena.
Odevanje na svetim mestima ne bi smelo da bude stvar trenda, već vaspitanja. Ne radi se ovde o strogom konzervativizmu ili estetskim merilima – već o dubokom poštovanju prema onome što nadilazi našu svakodnevicu. Prostor ispred hrama nije modna pista, niti pozadina za lifestyle fotografije – to je sveto tlo, deo oltara, mesto gde se vernik susreće sa Bogom.
SCHUTTERSTOCK/Tony_Papageorge
Crkva Blagoveštenja Presvete Bogorodise na Tinosu, jedno je od najvećih hodočasničkih mesta u Grčkoj
U vremenu kada su javne ličnosti postale idoli mladih, poruke koje šalju svojim ponašanjem i prisustvom na mrežama imaju dalekosežne posledice. Kada se svetinja pretvori u pozornicu za isticanje izgleda i skupljanje reakcija, ono što bi trebalo da bude trenutak unutrašnje tišine i molitve postaje iskrivljeni prikaz vere, lišen dubine i poštovanja.
Marija Antona, iako poznata u medijskom i muzičkom svetu – kao voditeljka emisije „Dance Zone“ na MAD TV i radijska producentkinja na MAD Radiju u Atini – u ovom trenutku je ušla u sferu koja traži drugačiji pristup. Njen muzički i influenserski imidž koji podrazumeva nastupe širom sveta, od Egipta do Kipra, ne može i ne sme da se projektuje na mesta koja predstavljaju stubove pravoslavne vere.
Zato je pitanje koje ostaje otvoreno: da li slava i društvene mreže brišu granice svetog i profanog? I ima li u vremenu dominacije slike još mesta za tišinu, molitvu i unutrašnju skromnost?
Za mnoge vernike, odgovor je jasan. A hram na Tinosu – kao i svaki drugi dom Božiji – zaslužuje upravo to.
Manastir iz 11. veka, koji je preživeo mnoge nevolje kroz istoriju i uvek se obnavljao iz pepela, sada je ponovo postao žrtva divljaštva koje je duboko potreslo duše verujućih.
Reakcija poslanika Nikosa Papadopoulosa na izložbu koja je, kako tvrdi, uvredila pravoslavnu veru, pokrenula je duboku diskusiju o granicama umetnosti i poštovanju svetih vrednosti. Reagovao i mitropolit Jeronim.
Predlog Zakona o grobljima izazvao je strah i tugu među preostalim Srbima u Hrvatskoj – ukoliko bude usvojen, spomenici sa ćiriličnim natpisima i pravoslavnim simbolima moći će da se uklanjaju kao „neprimereni“.
U srcu hrama, dok traje Veliki post, dogodila se krađa koja je potresla vernike – u Minhenu je ukraden novac namenjen za dijalizu Marka Sekulića iz Užica.
Dok jedni žito pripremaju od mlevene pšenice, drugi ostavljaju cela zrna. Sveštenici objašnjavaju da li Crkva propisuje kako slavsko žito treba da izgleda.
U besedi za ponedeljak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, podsećajući na iskustvo cara Davida, objašnjava kakvo se blaženstvo rađa kada čovek prizna svoje grehe i zadobije Božju milost.
Protojerej Viktor Nikišov objašnjava kako je nastao ovaj običaj, kakve veze ima sa Isusom Hristom i kakvo duhovno značenje ima u pravoslavnoj tradiciji.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Dok jedni žito pripremaju od mlevene pšenice, drugi ostavljaju cela zrna. Sveštenici objašnjavaju da li Crkva propisuje kako slavsko žito treba da izgleda.
Njihova žitija svedoče o stradanju i nepokolebljivoj vernosti Hristu, a Crkva ih molitveno proslavlja kao primer postojanosti u veri čak i pred najtežim mukama.
U besedi za ponedeljak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, podsećajući na iskustvo cara Davida, objašnjava kakvo se blaženstvo rađa kada čovek prizna svoje grehe i zadobije Božju milost.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Karpa i Papila, Svetu Zlatu Meglensku i Svetu Bosiljku Pasjansku po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Dimitrija. Katolička crkva pominje Svetog Fulka iz Pjaćence i Svetog Dimitrija Sremskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Nakon pisanja grčkih medija, da je u eparhiji siroskoj potpuno zabranjena zvonjava zvona sa lokalnog manastira, crkveni velikodostojnici oglasili su se saopštenjem.
Otac Benedikt govori o njihovom razgovoru iza zatvorenih vrata, pitanjima koja je slavna pevačica postavila o veri i molitvi, kao i rečima koje je uputila svojim saradnicima pre nego što je napustila svetinju.
Od molitve pred polazak do posete drevnim pravoslavnim hramovima širom Evrope, ovaj vodič otkriva kako vernici mogu da sačuvaju duhovnu vezu i tokom najbezbrižnijih dana u godini.
Dok jedni žito pripremaju od mlevene pšenice, drugi ostavljaju cela zrna. Sveštenici objašnjavaju da li Crkva propisuje kako slavsko žito treba da izgleda.
U besedi za ponedeljak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, podsećajući na iskustvo cara Davida, objašnjava kakvo se blaženstvo rađa kada čovek prizna svoje grehe i zadobije Božju milost.
Protojerej Viktor Nikišov objašnjava kako je nastao ovaj običaj, kakve veze ima sa Isusom Hristom i kakvo duhovno značenje ima u pravoslavnoj tradiciji.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da nijedno političko opredeljenje ne sme biti važnije od brata i sestre, upozorivši da mržnja, gnev i međusobne svađe vode ka tome da na kraju svi budu gubitnici.