Televizijsko lice, influenserka i DJ Marija Antona objavila je fotografije sa stepeništa hrama Blagoveštenja uz pobožne poruke, ali njeno modno izdanje ispred hrama pokrenulo je lavinu osuda i otvorilo pitanje granica poštovanja prema svetom prostoru.
Na ostrvu Tinos, gde se vekovima čuva živa vatra pravoslavne vere i gde vernici pristižu u molitvi sa svih strana sveta da se poklone Presvetoj Bogorodici, dogodio se prizor koji je mnogima naneo duboku bol. Ispred Hrama Blagoveštenja – jednog od najsvetijih mesta hodočašća u Pravoslavlju – poznata grčka voditeljka, radio producentkinja i DJ, Marija Antona, pojavila se u izazovnoj crnoj mini suknji, sa sakoom u istoj boji. Da stvar bude gora, fotografije snimljene na stepenicama ovog svetog mesta podelila je na društvenim mrežama, uz pobožnu poruku posvećenu „voljenoj Bogorodici“, navodeći i rečenicu: „ganuće pred tvojim vratima“.
Mnogi su se s pravom zapitali – kako da se iskreno poklonstvo spoji sa estetikom modnog performansa i lovom na lajkove? Da li se svetinja može koristiti kao kulisa za digitalnu samopromociju?
Ovo, nažalost, nije usamljen slučaj. Prizori neprikladnog ponašanja ispred pravoslavnih hramova sve su češći, ali kada se to dogodi ispred Hrama Blagoveštenja na Tinosu, mesta gde se čuva čudotvorna ikona Presvete Bogorodice i gde milioni vernika dolaze sa molitvom, onda taj čin postaje svetogrđe, a ne samo puka neukusna scena.
Odevanje na svetim mestima ne bi smelo da bude stvar trenda, već vaspitanja. Ne radi se ovde o strogom konzervativizmu ili estetskim merilima – već o dubokom poštovanju prema onome što nadilazi našu svakodnevicu. Prostor ispred hrama nije modna pista, niti pozadina za lifestyle fotografije – to je sveto tlo, deo oltara, mesto gde se vernik susreće sa Bogom.
SCHUTTERSTOCK/Tony_Papageorge
Crkva Blagoveštenja Presvete Bogorodise na Tinosu, jedno je od najvećih hodočasničkih mesta u Grčkoj
U vremenu kada su javne ličnosti postale idoli mladih, poruke koje šalju svojim ponašanjem i prisustvom na mrežama imaju dalekosežne posledice. Kada se svetinja pretvori u pozornicu za isticanje izgleda i skupljanje reakcija, ono što bi trebalo da bude trenutak unutrašnje tišine i molitve postaje iskrivljeni prikaz vere, lišen dubine i poštovanja.
Marija Antona, iako poznata u medijskom i muzičkom svetu – kao voditeljka emisije „Dance Zone“ na MAD TV i radijska producentkinja na MAD Radiju u Atini – u ovom trenutku je ušla u sferu koja traži drugačiji pristup. Njen muzički i influenserski imidž koji podrazumeva nastupe širom sveta, od Egipta do Kipra, ne može i ne sme da se projektuje na mesta koja predstavljaju stubove pravoslavne vere.
Zato je pitanje koje ostaje otvoreno: da li slava i društvene mreže brišu granice svetog i profanog? I ima li u vremenu dominacije slike još mesta za tišinu, molitvu i unutrašnju skromnost?
Za mnoge vernike, odgovor je jasan. A hram na Tinosu – kao i svaki drugi dom Božiji – zaslužuje upravo to.
Manastir iz 11. veka, koji je preživeo mnoge nevolje kroz istoriju i uvek se obnavljao iz pepela, sada je ponovo postao žrtva divljaštva koje je duboko potreslo duše verujućih.
Reakcija poslanika Nikosa Papadopoulosa na izložbu koja je, kako tvrdi, uvredila pravoslavnu veru, pokrenula je duboku diskusiju o granicama umetnosti i poštovanju svetih vrednosti. Reagovao i mitropolit Jeronim.
Predlog Zakona o grobljima izazvao je strah i tugu među preostalim Srbima u Hrvatskoj – ukoliko bude usvojen, spomenici sa ćiriličnim natpisima i pravoslavnim simbolima moći će da se uklanjaju kao „neprimereni“.
U srcu hrama, dok traje Veliki post, dogodila se krađa koja je potresla vernike – u Minhenu je ukraden novac namenjen za dijalizu Marka Sekulića iz Užica.
Arhiepiskop novogračaničko-čikaški i mitropolit srednjezapadnoamerički govori o tome zašto jubilej ove svetinje nadomak Čikaga nije samo sećanje na prošlost, već poziv da nastavimo delo Svetog Mardarija i sačuvamo duhovno sidrište srpskog naroda u tuđini.
Sastanak ukazuje na to da Vatikan želi da ponovo otvori kanale komunikacije s verskim rukovodstvom Moskve nakon zategnutih odnosa izazvanih zbog sukoba Rusije i Ukrajine.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Na ostacima hrišćanskog hrama iz VI veka služena je liturgija u okviru Dana Svetog Jovana Vladimira, a sabranje je obeležio dramatičan apel sveštenika zbog skrnavljenja svetog mesta koje propada pred očima svih.
Dok Srbija oplakuje žrtve tragedije u Novom Sadu, meštani kragujevačkog naselja Korićani suočeni su sa strašnim prizorom – nepoznati počinioci su provalili na lokalno groblje, lomeći krstače i oštećujući spomen-ploče i kapelu.
"Ne sudite, da ne budete osuđeni" - čuvene Isusove reči iz besede na Gori. Nakon što kaže da ne treba osuđivati druge, Isus dodaje da im treba praštati greške.
Dok hiljade mladih bezglavo jure za muzičkim senzacijama i spektaklima, iguman manastira Podmaine upozorava da iza tih globalnih manifestacija stoje otvorene demonske poruke.
Saznajte kako se priprema tradicionalna jagnjeća kapama sa spanaćem, koja budi nostalgiju za detinjstvom, bakinom kuhinjom i prazničnom tišinom pred ikonama.
"Ne sudite, da ne budete osuđeni" - čuvene Isusove reči iz besede na Gori. Nakon što kaže da ne treba osuđivati druge, Isus dodaje da im treba praštati greške.