Televizijsko lice, influenserka i DJ Marija Antona objavila je fotografije sa stepeništa hrama Blagoveštenja uz pobožne poruke, ali njeno modno izdanje ispred hrama pokrenulo je lavinu osuda i otvorilo pitanje granica poštovanja prema svetom prostoru.
Na ostrvu Tinos, gde se vekovima čuva živa vatra pravoslavne vere i gde vernici pristižu u molitvi sa svih strana sveta da se poklone Presvetoj Bogorodici, dogodio se prizor koji je mnogima naneo duboku bol. Ispred Hrama Blagoveštenja – jednog od najsvetijih mesta hodočašća u Pravoslavlju – poznata grčka voditeljka, radio producentkinja i DJ, Marija Antona, pojavila se u izazovnoj crnoj mini suknji, sa sakoom u istoj boji. Da stvar bude gora, fotografije snimljene na stepenicama ovog svetog mesta podelila je na društvenim mrežama, uz pobožnu poruku posvećenu „voljenoj Bogorodici“, navodeći i rečenicu: „ganuće pred tvojim vratima“.
Mnogi su se s pravom zapitali – kako da se iskreno poklonstvo spoji sa estetikom modnog performansa i lovom na lajkove? Da li se svetinja može koristiti kao kulisa za digitalnu samopromociju?
Ovo, nažalost, nije usamljen slučaj. Prizori neprikladnog ponašanja ispred pravoslavnih hramova sve su češći, ali kada se to dogodi ispred Hrama Blagoveštenja na Tinosu, mesta gde se čuva čudotvorna ikona Presvete Bogorodice i gde milioni vernika dolaze sa molitvom, onda taj čin postaje svetogrđe, a ne samo puka neukusna scena.
Odevanje na svetim mestima ne bi smelo da bude stvar trenda, već vaspitanja. Ne radi se ovde o strogom konzervativizmu ili estetskim merilima – već o dubokom poštovanju prema onome što nadilazi našu svakodnevicu. Prostor ispred hrama nije modna pista, niti pozadina za lifestyle fotografije – to je sveto tlo, deo oltara, mesto gde se vernik susreće sa Bogom.
SCHUTTERSTOCK/Tony_Papageorge
Crkva Blagoveštenja Presvete Bogorodise na Tinosu, jedno je od najvećih hodočasničkih mesta u Grčkoj
U vremenu kada su javne ličnosti postale idoli mladih, poruke koje šalju svojim ponašanjem i prisustvom na mrežama imaju dalekosežne posledice. Kada se svetinja pretvori u pozornicu za isticanje izgleda i skupljanje reakcija, ono što bi trebalo da bude trenutak unutrašnje tišine i molitve postaje iskrivljeni prikaz vere, lišen dubine i poštovanja.
Marija Antona, iako poznata u medijskom i muzičkom svetu – kao voditeljka emisije „Dance Zone“ na MAD TV i radijska producentkinja na MAD Radiju u Atini – u ovom trenutku je ušla u sferu koja traži drugačiji pristup. Njen muzički i influenserski imidž koji podrazumeva nastupe širom sveta, od Egipta do Kipra, ne može i ne sme da se projektuje na mesta koja predstavljaju stubove pravoslavne vere.
Zato je pitanje koje ostaje otvoreno: da li slava i društvene mreže brišu granice svetog i profanog? I ima li u vremenu dominacije slike još mesta za tišinu, molitvu i unutrašnju skromnost?
Za mnoge vernike, odgovor je jasan. A hram na Tinosu – kao i svaki drugi dom Božiji – zaslužuje upravo to.
Manastir iz 11. veka, koji je preživeo mnoge nevolje kroz istoriju i uvek se obnavljao iz pepela, sada je ponovo postao žrtva divljaštva koje je duboko potreslo duše verujućih.
Reakcija poslanika Nikosa Papadopoulosa na izložbu koja je, kako tvrdi, uvredila pravoslavnu veru, pokrenula je duboku diskusiju o granicama umetnosti i poštovanju svetih vrednosti. Reagovao i mitropolit Jeronim.
Predlog Zakona o grobljima izazvao je strah i tugu među preostalim Srbima u Hrvatskoj – ukoliko bude usvojen, spomenici sa ćiriličnim natpisima i pravoslavnim simbolima moći će da se uklanjaju kao „neprimereni“.
U srcu hrama, dok traje Veliki post, dogodila se krađa koja je potresla vernike – u Minhenu je ukraden novac namenjen za dijalizu Marka Sekulića iz Užica.
Više od pet stotina Srba sabralo se u Visokim Dečanima na prazničnoj liturgiji koju je služio mitropolit Teodosije. Dolazak vernog naroda doneo je duhovnu snagu i ohrabrenje onima koji istrajavaju na svojim ognjištima na Kosovu i Metohiji.
Pre-Partenon je uništen tokom persijskog pljačkanja Atine 480. p.n.e. prilikom persijanskog napada na grad, pri čemu su Persijanci nemilosrdno uništili i spalili još nedovršeni Pre-Partenon i druge građevine.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Dok Srbija oplakuje žrtve tragedije u Novom Sadu, meštani kragujevačkog naselja Korićani suočeni su sa strašnim prizorom – nepoznati počinioci su provalili na lokalno groblje, lomeći krstače i oštećujući spomen-ploče i kapelu.
Noćni napad na dve svetinje: Hram Svetog Spiridona i Hram Svetog oca Nikolaja postali cilj napada i uznemirili vernike, dok policija traži počinioce ovih incidenata.
Pre-Partenon je uništen tokom persijskog pljačkanja Atine 480. p.n.e. prilikom persijanskog napada na grad, pri čemu su Persijanci nemilosrdno uništili i spalili još nedovršeni Pre-Partenon i druge građevine.
Poreklo patrijarha Pavla do danas nije bilo predmet većeg interesovanja, pa je otuda ostalo i neistraženo da li je patrijarh poneo prezime Stojčević po ocu ili po devojačkom prezimenu svoje majke.
To je bilo prvi put da je pomerena od najmanje 1810. godine, kada su sprovedeni poslednji radovi zbog požara u bazilici, a možda i ranije, rekao je otac Samuel Aghojan iz Jermenske crkve.
Na Veliki ponedeljak, kada Hristos korača ka dobrovoljnom stradanju, Sveti Teofan Zatvornik nas uči kako da Ga srcem i telom pratimo kroz pokajanje, post i molitvu. Njegove reči, zapisane pre više od jednog veka, i danas bude svest o dubokom smislu Velike nedelje.
U svetinji gde se vera pretače u nadu, a tišina u blagodat, episkop bihaćko-petrovački predvodio je bogosluženje u manastiru Ostrog, okupljajući vernike uoči Strasne sedmice i Hristovog Vaskrsenja.