RUKA SVETE TEKLE, KOJU DANAS PROSLAVLJAMO, ČUVA SE U STAROJ CRKVI U SARAJEVU: Jedna od najvažnijih relikvija hrišćanstva, kojoj se poklonio i španski kralj
Velika hrišćanska svetinja, koju je iz Antiohije u Srbiju doneo Sveti Sava 1233. godine, danas se čuva u srcu Sarajeva, donoseći mir i utehu vernicima iz svih krajeva sveta.
Sveta Tekla, prva Hristova mučenica među ženama, poznata je po svom neustrašivom svedočenju vere i mnogim čudima. Njena sveta ruka čuva se kao velika relikvija, a njen put do Balkana povezan je sa Svetim Savom. On je 1233. godine doneo njenu svetu ruku iz Antiohije u Srbiju, gde je ova svetinja bila čuvana sve do 1730. godine, kada ju je patrijarh srpski Arsenije IV poklonio Staroj crkvi u Sarajevu.
U Rusiji, 1873. godine, izrađena je biserna rukavica u kojoj se ova relikvija čuva do današnjeg dana, što dodatno podvlači njen značaj i poštovanje širom pravoslavnog sveta.
Printskrin: Youtube
Biserna narukvnica u kojoj se danas čuva ruka Svete Tekle, izrađena je u Rusiji 1873. godine
Crkva Svetih arhangela Mihaila i Gavrila, poznata kao Stara crkva na Baščaršiji, vekovima stoji kao tihi svedok istorije Sarajeva. U svom kamenitom okrilju čuva duboko ukorenjene tragove prošlih vremena, a njeni zidovi, izgrađeni od krečnjaka i ukrašeni dvostrukim arkadama, svedoče o veri, iskušenjima i obnovi. Po predanju, ova pravoslavna svetinja potiče iz srednjeg veka, iako su mnogi pisani dokazi o njenom postojanju izgubljeni tokom turskih osvajanja.
Schutterstock
Crkva Svetih arhangela Mihaila i Gavrila, poznata kao Stara crkva na Baščaršiji
Njena osnovna arhitektonska struktura intrigira svakog posetioca – duga svega 14,5 metara, a široka 16,5, sa visokim svodovima i stubovima koji presecaju prostor na više nivoa, simbolizuje skromnost, a opet postojanost vere koja odoleva vekovima. Iako je crkva više puta stradala od požara, svaki put je iz pepela izrasla još jača, a njeni temelji ostali su duboko usađeni u zemlju, kao nepokolebljivi znak prisustva pravoslavlja u srcu Sarajeva.
Printskrin: Youtube
Ikonostas Stare crkve u Sarajevu
Ono što Staru crkvu izdvaja jeste njena riznica, dom neprocenjivih relikvija koje i danas privlače vernike i znatiželjnike iz svih krajeva sveta. Pored desne ruke Svete Tekle, u ovom hramu čuvaju se delovi moštiju Svetih Pantelejmona, Makrine i Jakova Persijanca, svedočeći o nebeskoj i zemaljskoj povezanosti. Ove relikvije, sačuvane kroz stoleća, predstavljaju neprocenjivo duhovno blago, ali i simbol nade i utehe za svakog posetioca.
Printskrin: Youtube
U muzeju pri Staroj crkvi čuvaju se relikvije neprocenjive vrednosti
Mnoge važne ličnosti prolazile su kroz vrata ove crkve, diveći se njenoj unutrašnjoj lepoti i sakralnom blagu koje čuva. Među njima se izdvaja poseta španskog kralja Huana Karlosa i njegove supruge Sofije 1985. godine, koja je ostavila dubok utisak na ovu zajednicu i svedočila o univerzalnoj vrednosti koju ova svetinja ima za sve ljude, bez obzira na poreklo ili veru.
Pri ovoj crkvi je i Muzej Stare srpske pravoslavne crkve – riznica duhovne i umetničke vrednosti. Muzej je osnovan krajem XIX veka, zahvaljujući crkvenom tutoru Jeftanu Despiću, i od tada je proširen i obogaćen nebrojenim dragocenostima.
Printskrin: Youtube
Celivajuća ikona u Crkvi Svetih arhanđela Mihaila i Gavrila u Sarajevu
Unutrašnjost muzeja odiše duhovnim spokojem, dok posetioci mogu videti remek-dela domaćih i stranih umetnika, među kojima se posebno izdvajaju ikone Svetog Đorđa i Svetog Dimitrija, dela srpskog slikara Longina iz XVI veka. Pored slika, muzej čuva bogoslužbene predmete, stare rukopisne i štampane knjige, crkvene tkanine, etnografske predmete i starinsko oružje.
Printskrin: Youtube
Pored ikona i slika, muzej čuva bogoslužbene predmete, stare rukopisne i štampane knjige
Muzej posvećen Svetoj prvomučenici Tekli nije samo čuvar prošlosti, već i mesto gde se duhovna energija proteže kroz vekove. Ovde, svako ko kroči oseća tišinu i težinu istorije, ali i snagu vere koja je preživela sva iskušenja. Između kamenih zidova i dragocenih relikvija, prošlost Sarajeva oživljava pred očima svakog posetioca, podsećajući na to da su vera, ljubav i umetnost neraskidivi stubovi hrišćanske duhovnosti.
Brojna su čuda koja je donela ikona Bogorodice Trojeručice, od njenog nastanka do današnjih dana, a najveće je zabeležio Sveti Jovan Damaskin, kome je odsečena ruka isceljena dok se molio pred ovom relikvijom.
Pored brojnih relikvija, u riznici ovog srednjovekovnog svetilišta u živopisnom kanjonu reke Mileševke, je i štap za koji se veruje da ima isceliteljsku moć.
Smešten u mirnoj klisuri iznad reke Moravice, manastir posvećen Svetim arhangelima Mihailu i Gavrilu prkosi vremenu, čuvajući freske, stare ikone, legende o Svetom Savi i svedočanstva o hrabrim borcima koji su ustali protiv osvajača.
Ovaj duhovni kompleks, smešten na živopisnom ostrvu, nudi jedinstvenu priliku za istraživanje bogate istorije i svetih relikvija. Vernici u ovoj svetinji otkrivaju unutrašnji mir u prostoru gde se tradicija i vera savršeno prepliću.
Kroz istoriju se prepliću ljubav i tragedija, a u središtu jedne od najznačajnijih priča stoji manastir Ljubostinja. Njegove relikvije neprocenjive vrednosti postale su meta neviđenog razbijništva.
Od Antiohije i Carigrada, preko Malte i Rusije, sveta desnica Preteče Gospodnjeg prošla je neverovatan put, bila otimana i vraćana kroz vekove pre nego što je našla svoje poslednje počivalište u Cetinjskom manastiru.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Trifuna po starom i Svetog Avksentija po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Valentina, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika
Otkrijte kako se priprema autentično koljivo iz ćelije Presvete Bogorodice Axion Esti, sa sastojcima koji simbolizuju Vaskrsenje, Carstvo nebesko i večni život.
Sveštenik Predrag Šćepanović otkriva kako Zadušnice nisu samo običaj, već trenutak u kojem ljubav prema upokojenima i vera dobijaju oblik kroz molitvu, svetlost sveće i simboliku koljiva.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Sveštenik Predrag Šćepanović otkriva kako Zadušnice nisu samo običaj, već trenutak u kojem ljubav prema upokojenima i vera dobijaju oblik kroz molitvu, svetlost sveće i simboliku koljiva.
Gotovo da nema vernika koji, ulazeći u crkvu, najpre ne priđe mestu za sveće – bilo da se moli za zdravlje svojih bližnjih ili za pokoj duša upokojenih.
Nakon liturgije koju je služio mitropolit šumadijski Jovan, sveštenici iz tri namesništva i profesori Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta otvorili su razgovor o izazovima crkvenog života koji se ne vide sa ambona.