Brojna su čuda koja je donela ikona Bogorodice Trojeručice, od njenog nastanka do današnjih dana, a najveće je zabeležio Sveti Jovan Damaskin, kome je odsečena ruka isceljena dok se molio pred ovom relikvijom.
U srcu pravoslavnog sveta, među mnogim svetinjama, ikona Bogorodice Trojeručice zauzima posebno mesto, osvetljavajući put vernika kroz vekove. Prema predanju, ikona Bogorodice Trojeručice pripada redu nerukotvorenih ikona, onih koje je ikonopisao apostol i jevanđelist Luka, prvi slikar hrišćanstva. Na njenoj drugoj strani, u tihoj simfoniji svetosti, oslikan je Sveti Nikola, zaštitnik mnogih.
U osmom veku, tokom ikonoboračke jeresi, Jovan Damaskin, veliki protivnik ovog pokreta, pretrpeo je strašnu kaznu - odsečena mu je desna ruka. Sa verom i nadom, držeći odsečenu ruku u zdravoj, molio se celu noć pred ikonom Presvete Bogorodice za isceljenje. Čudo se dogodilo, njegova ruka je isceljena, a u znak zahvalnosti, svetitelj je naložio da se iskuje srebrna ruka koja je pričvršćena za ikonu, dodajući joj treću ruku - simbol vere i nade.
Jovan Damaskin se nakon ovog čuda zamonašio i povukao u lavru Svetog Save Jerusalimskog, noseći sa sobom ikonu svoje isceliteljke. Ova lavra je čuvala još dve relikvije: ikonu Bogorodice Mlekopitateljnice i igumanski štap Svetog Save Jerusalimskog, svetitelja koji je na samrti prorekao da će u manastir doći carski sin njegovog imena, da će pri njegovom poklonjenju pričvršćeni štap pasti na zemlju, pa je zavetovao da se novom Savi darivaju obe manastirske svetinje.
SPC
Vernici celivaju ikonu Bogorodice Trojeručice
Tako se i desilo. Pet vekova kasnije, proročanstvo se obistinilo. Srpski monah Sava stigao je u lavru, a štap Svetog Save Jerusalimskog pao je pred njim. Ikona Bogorodice Trojeručice je tada postala zaštitnica srpskog naroda, prateći Nemanjiće i čuvajući njihove dvorove do dolaska u manastir Studenicu.
Kada su turski osvajači zapretili Studenici, monasi su, u očaju, postavili ikonu na samar magarca i pustili ga da ide kuda ga vodi Božja volja. Magarac je prešao Srbiju i Makedoniju i došao na Svetu Goru, gde se zaustavio kod Manastira Hilandara. U tom trenutku, magarac je izdahnuo, a ikona je postala zaštitnica Hilandara.
Krajem 15. veka, Hilandar se suočio sa problemom izbora novog igumana. Monasi različitih nacionalnosti nisu mogli da se slože, ali tada se sa ikone začuo glas Presvete Bogorodice koja je „proglasila sebe igumanijom manastira“. Ikona je postavljena na igumanski presto, gde se i danas nalazi.
SPC
Vernici celivaju ikonu Bogorodice Trojeručice
Čudotvorna moć ikone nije se ni tada zaustavila. Tokom rata sa Japanom, kopija ikone Bogorodice Trojeručice poslana je ruskoj vojsci, donoseći im pobede. Nakon rata, kopija je vraćena u Hilandar. Devedesetih godina 20. veka, veličanstvena kopija stigla je u Srbiju, postavljena u hram Svetog Save na Vračaru, gde neprestano gori veliko kandilo, čije ulje isceljuje mnoge.
Godine 1993, ikona Bogorodice Trojeručice, iznesena je sa Svete Gore i odneta na poklonjenje u Crkvu Svetog Dimitrija u Solunu. Više od milion vernika joj se poklonilo, a čudo se ponovo desilo - slepi od rođenja je progledao. Najčudotvornija svetinja srpskog roda - ikona Bogorodice Trojeručice ostaje svetionik vere, isceljenja i nade, nastavljajući da vodi verne putem svetosti i čuda.
Od Sarajeva i Podgorice, preko tihog učenika blaženopočivšeg Patrijarha Pavla, do episkopskog trona – život Vladike Metodija svedoči o snazi smirenja, učenju kroz tišinu i veri koja ne grmi rečima, već govori blagim glasom duše.
Sednica kojom je predsedavao patrijarh Porfirije bila je povod za parastos ktitorima, ali i snažno podsećanje na neugaslu želju srpskog naroda da na mestu stradanja nikne duhovni svetionik celog naroda.
Deca žude za direktnim kontaktom sa roditeljima, a ne za mobilnim telefonima ili crtaćima... I ono što je važno, deca ne smeju da budu pritiskana nikad, kaže iguman Petar.
Samo nekoliko meseci nakon što su obnovile liturgijsko jedinstvo, dve drevne patrijaršije, jerusalimska i antiohijska, ponovo su u sukobu zbog jurisdikcije u Kataru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U krugu bolnice u Krasnodaru nalazi se hram u kojem se događaju čuda. Sveštenik Vjačeslav Klimenko svedoči o majci koja je molitvom sačuvala život svom detetu, a na ikoni Bogorodice ostavila zlatne minđuše kao večni trag zahvalnosti.
Od čudesne zaštite manastira tokom rata do isceljenja neizlečivih bolesti: vernici iz svih krajeva sveta donose svoje molitve pred kivot svetitelja, svedočeći o moćima nevidljivih sila koje se očituju u njegovom prisustvu.
Srpska pravoslavna crkva 12. maja, proslavlja Ostroškog Čudotvorca, jednog od najvoljenijih i najpoštovanijih svetitelja srpskog roda, čije mošti vekovima čuvaju manastir u Ostroškoj steni, a čija se slava proširila širom pravoslavlja — i šire.
Priča o svetom Jakovu otkriva kako izgledaju trenuci kada se nebeska pomoć zaista i pojavi — i kako da i mi pozovemo svetitelje u pomoć kad nam najviše zatrebaju.
Deca žude za direktnim kontaktom sa roditeljima, a ne za mobilnim telefonima ili crtaćima... I ono što je važno, deca ne smeju da budu pritiskana nikad, kaže iguman Petar.
Samo nekoliko meseci nakon što su obnovile liturgijsko jedinstvo, dve drevne patrijaršije, jerusalimska i antiohijska, ponovo su u sukobu zbog jurisdikcije u Kataru.
Hodočasnici se za put pripremaju postom i molitvom, uvek odlaze s blagoslovom srpskog patrijarha, a najbolji period da se poseti Jerusalim je na Preobraženje Hristovo
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Eparhija budimljansko-nikšićka uzdignuta na status Mitropolije budimljansko-nikšićke i tu odluku je donio Sabor Srpske pravoslavne crkve na redovnom majskom zasedanju.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.