youtube/printscreen/Regionalna televizija Kraljevo i Ibarske novostiPokrov Sv Petke, poklon iz rumunskog grada Jaši
Porta manastira je jedinstvena po tematskom parku koji prikazuje ključne scene iz Biblije, a brojni vernici ovde dolaze i zbog vredne relikvije - pokrova Svete Petke, koji je poklon iz Rumunije.
Nedaleko od Kraljeva, Vrnjačke banje i Trstenika, u mestu Stubal, postojimanastir Sv Petke, jedinstven po tematskom parku u sklopu svetinje izgrađene 70-ih godina prošloga veka. Gradnja manastira je trajala osam leta, od 1970. do 1978. godine i pripada Žičkoj eparhiji.
Ušuškan u lepu prirodu, na obroncima Gledićkih planina, čuva vrednu relikviju darivanu iz rumunskog grada Jašija, pre 24 godine. U pitanju je pravi pokrov Svete Petke i prava jastučnica svetiteljke. Ove relikvije pomogle su mnogima da iscele svoje boljke, a pred vernike se iznose svakog petka u pet časova popodne.
youtube/printscreen/Natasa Eric
Pokrov Sv Petke, poklon iz rumunskog grada Jaši
Iza velike crkve nalazi se kapela u čijem središtu je sveti kamen, koji je ovde od pamtiveka i mnogobrojan narod na ličnim primerima svedoči čudotvornim isceljenjima posle molitve uz sveti kamen.
youtube/printscreen/Regionalna televizija Kraljevo i Ibarske novosti
Protojerej-stavrofor Ljubinko Kostić
Verovatno je nekada bio stub oltarskog stola, a protojerej-stavrofor Ljubinko Kostić navodi da postolje liči na ploču časne trpeze.
- To je jedan kameni stub, za koji se pretpostavlja da je stub časne trpeze, tj. prestola na kome se služi liturgija. To je jedini ostatak stare crkve, a Bog je verovatno želeći da se obnovi svetinja vernike darivao ovakvo lepim manastirom, posvećenom Svetoj Petki, kaže Protojerej-stavrofor Ljubinko Kostić.
youtube/printscreen/Regionalna televizija Kraljevo i Ibarske novosti
Kamen iz starog hrama
Godinama je bio nepokriven, izložen svim ćudima vremena. Početkom prošlog veka sa njega je bez traga nestala i horizontalna ploča koja se tu nalazila, pa otad podseća na četvorougaoni stub ukopan u zemlju.
U Stublu se osmog avgusta slavi i Sveta Petka Rimljanka, koja je živela između 1. i 2. veka, a koju narod naziva i Trnova, jer se veruje da već od prve polovine avgusta leto počinje da „trne“, tj. polako da nestaje, i na taj dan se održava tradicionalni narodni sabor.
Tokom letnje sezone, veliki broj turista i vernika posećuje manastir Stublu. Pored relikvije sv. Petke i Sv. kamena, na ovom mestu je izgrađen i „Biblijski park“, koji se sastoji od niza replika svetih mesta iz Jerusalima.
Sadrži replike značajnih biblijskih mesta, uključujući:
- Hristov grob
- Golgotu sa krstom
- Pećinu rođenja
- Ploče sa Deset Božijih zapovesti
Zahvaljujući ovim replikama, posetioci manastira se mogu upoznati sa izgledom Jerusalima pre 2.000 godina, ali i naučiti nešto novo.
Takođe, tu je i maketa planine Horiv (Sinaj), poznate kao „Mojsijeva gora“, u manjem obimu. Posetioci mogu da uđu u ove objekte, da stoje ili kleče, a deca naročito uživaju u penjanju po veštačkoj Golgoti, čiji je vrh ukrašen Hristovim krstom od drveta, visine 3,5 metra. Na krstu je ispisana tablica na grčkom, latinskom i hebrejskom jeziku, sa natpisom: „Isus Nazarećanin, car judejski…“.
Najstariji manastir koji se uopšte pominje u straroj Raškoj jeste Crkva ili Svetih apostola Petra i Pavla u Rasu, dva kilometra severno od Novog Pazara, na ušću rečice Deževe u Rašku.
Iguman Manastira Svete Trojice u Ozerkovićima ovu ulogu upoređuje sa paljenjem malog plamena u srcu vernika, koji se postepeno razvija kroz molitvu i vodi ka duhovnom napretku.
Episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo posetio je Gvatemalu, gde su monasi primili sveštenički čin, a zajednice različitih naroda pronašle duhovno utočište pod okriljem pravoslavne crkve.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Kada su zbog svoje vere izvedeni pred sud, Onisifor i Porfirije nisu pokazali strah, već su otvoreno ispovedili da je Hristos istiniti Bog i Tvorac neba i zemlje.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Hristovo učenje nije bilo i nije ni danas prilagođeno ljudskim željama, već je pozivalo i poziva na promenu iznutra, što savremenom čoveku nimalo ne odgovara.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
U pratnji srpskog patrijarha biće mitropoliti banatski Nikanor i šumadijski Jovan, protojerej Nedeljko Vasiljević, protođakoni Radomir Vrućinić i Ivan Gašić, đakon Vasilije Kostić i čtec Andrej Jelić.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Njih troje žive u staroj porodičnoj kući u Babinama, gde im je svakodnevica dodatno otežana zbog zdravstvenog stanja braće i udaljenosti od zdravstvenih ustanova.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.