youtube/printscreen/Regionalna televizija Kraljevo i Ibarske novostiPokrov Sv Petke, poklon iz rumunskog grada Jaši
Porta manastira je jedinstvena po tematskom parku koji prikazuje ključne scene iz Biblije, a brojni vernici ovde dolaze i zbog vredne relikvije - pokrova Svete Petke, koji je poklon iz Rumunije.
Nedaleko od Kraljeva, Vrnjačke banje i Trstenika, u mestu Stubal, postojimanastir Sv Petke, jedinstven po tematskom parku u sklopu svetinje izgrađene 70-ih godina prošloga veka. Gradnja manastira je trajala osam leta, od 1970. do 1978. godine i pripada Žičkoj eparhiji.
Ušuškan u lepu prirodu, na obroncima Gledićkih planina, čuva vrednu relikviju darivanu iz rumunskog grada Jašija, pre 24 godine. U pitanju je pravi pokrov Svete Petke i prava jastučnica svetiteljke. Ove relikvije pomogle su mnogima da iscele svoje boljke, a pred vernike se iznose svakog petka u pet časova popodne.
youtube/printscreen/Natasa Eric
Pokrov Sv Petke, poklon iz rumunskog grada Jaši
Iza velike crkve nalazi se kapela u čijem središtu je sveti kamen, koji je ovde od pamtiveka i mnogobrojan narod na ličnim primerima svedoči čudotvornim isceljenjima posle molitve uz sveti kamen.
youtube/printscreen/Regionalna televizija Kraljevo i Ibarske novosti
Protojerej-stavrofor Ljubinko Kostić
Verovatno je nekada bio stub oltarskog stola, a protojerej-stavrofor Ljubinko Kostić navodi da postolje liči na ploču časne trpeze.
- To je jedan kameni stub, za koji se pretpostavlja da je stub časne trpeze, tj. prestola na kome se služi liturgija. To je jedini ostatak stare crkve, a Bog je verovatno želeći da se obnovi svetinja vernike darivao ovakvo lepim manastirom, posvećenom Svetoj Petki, kaže Protojerej-stavrofor Ljubinko Kostić.
youtube/printscreen/Regionalna televizija Kraljevo i Ibarske novosti
Kamen iz starog hrama
Godinama je bio nepokriven, izložen svim ćudima vremena. Početkom prošlog veka sa njega je bez traga nestala i horizontalna ploča koja se tu nalazila, pa otad podseća na četvorougaoni stub ukopan u zemlju.
U Stublu se osmog avgusta slavi i Sveta Petka Rimljanka, koja je živela između 1. i 2. veka, a koju narod naziva i Trnova, jer se veruje da već od prve polovine avgusta leto počinje da „trne“, tj. polako da nestaje, i na taj dan se održava tradicionalni narodni sabor.
Tokom letnje sezone, veliki broj turista i vernika posećuje manastir Stublu. Pored relikvije sv. Petke i Sv. kamena, na ovom mestu je izgrađen i „Biblijski park“, koji se sastoji od niza replika svetih mesta iz Jerusalima.
Sadrži replike značajnih biblijskih mesta, uključujući:
- Hristov grob
- Golgotu sa krstom
- Pećinu rođenja
- Ploče sa Deset Božijih zapovesti
Zahvaljujući ovim replikama, posetioci manastira se mogu upoznati sa izgledom Jerusalima pre 2.000 godina, ali i naučiti nešto novo.
Takođe, tu je i maketa planine Horiv (Sinaj), poznate kao „Mojsijeva gora“, u manjem obimu. Posetioci mogu da uđu u ove objekte, da stoje ili kleče, a deca naročito uživaju u penjanju po veštačkoj Golgoti, čiji je vrh ukrašen Hristovim krstom od drveta, visine 3,5 metra. Na krstu je ispisana tablica na grčkom, latinskom i hebrejskom jeziku, sa natpisom: „Isus Nazarećanin, car judejski…“.
Najstariji manastir koji se uopšte pominje u straroj Raškoj jeste Crkva ili Svetih apostola Petra i Pavla u Rasu, dva kilometra severno od Novog Pazara, na ušću rečice Deževe u Rašku.
Iguman Manastira Svete Trojice u Ozerkovićima ovu ulogu upoređuje sa paljenjem malog plamena u srcu vernika, koji se postepeno razvija kroz molitvu i vodi ka duhovnom napretku.
Episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo posetio je Gvatemalu, gde su monasi primili sveštenički čin, a zajednice različitih naroda pronašle duhovno utočište pod okriljem pravoslavne crkve.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Sevastijana po starom kalendaru, a Svetu Melaniju Mlađu po novom. Katolici proslavljaju Svetog papu Silvestera I, dok Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama prema svojim verskim običajima.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Podignuta na temeljima vizantijske bazilike, sa sačuvanim ugovorom o gradnji iz 1281. i grobovima potomaka loze Nemanjića, ova svetinja kod Brodareva svedoči o veri, razaranju i tihom opstanku uprkos pljačkama, ruševinama i zaboravu.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.