youtube/printscreen/Regionalna televizija Kraljevo i Ibarske novostiPokrov Sv Petke, poklon iz rumunskog grada Jaši
Porta manastira je jedinstvena po tematskom parku koji prikazuje ključne scene iz Biblije, a brojni vernici ovde dolaze i zbog vredne relikvije - pokrova Svete Petke, koji je poklon iz Rumunije.
Nedaleko od Kraljeva, Vrnjačke banje i Trstenika, u mestu Stubal, postojimanastir Sv Petke, jedinstven po tematskom parku u sklopu svetinje izgrađene 70-ih godina prošloga veka. Gradnja manastira je trajala osam leta, od 1970. do 1978. godine i pripada Žičkoj eparhiji.
Ušuškan u lepu prirodu, na obroncima Gledićkih planina, čuva vrednu relikviju darivanu iz rumunskog grada Jašija, pre 24 godine. U pitanju je pravi pokrov Svete Petke i prava jastučnica svetiteljke. Ove relikvije pomogle su mnogima da iscele svoje boljke, a pred vernike se iznose svakog petka u pet časova popodne.
youtube/printscreen/Natasa Eric
Pokrov Sv Petke, poklon iz rumunskog grada Jaši
Iza velike crkve nalazi se kapela u čijem središtu je sveti kamen, koji je ovde od pamtiveka i mnogobrojan narod na ličnim primerima svedoči čudotvornim isceljenjima posle molitve uz sveti kamen.
youtube/printscreen/Regionalna televizija Kraljevo i Ibarske novosti
Protojerej-stavrofor Ljubinko Kostić
Verovatno je nekada bio stub oltarskog stola, a protojerej-stavrofor Ljubinko Kostić navodi da postolje liči na ploču časne trpeze.
- To je jedan kameni stub, za koji se pretpostavlja da je stub časne trpeze, tj. prestola na kome se služi liturgija. To je jedini ostatak stare crkve, a Bog je verovatno želeći da se obnovi svetinja vernike darivao ovakvo lepim manastirom, posvećenom Svetoj Petki, kaže Protojerej-stavrofor Ljubinko Kostić.
youtube/printscreen/Regionalna televizija Kraljevo i Ibarske novosti
Kamen iz starog hrama
Godinama je bio nepokriven, izložen svim ćudima vremena. Početkom prošlog veka sa njega je bez traga nestala i horizontalna ploča koja se tu nalazila, pa otad podseća na četvorougaoni stub ukopan u zemlju.
U Stublu se osmog avgusta slavi i Sveta Petka Rimljanka, koja je živela između 1. i 2. veka, a koju narod naziva i Trnova, jer se veruje da već od prve polovine avgusta leto počinje da „trne“, tj. polako da nestaje, i na taj dan se održava tradicionalni narodni sabor.
Tokom letnje sezone, veliki broj turista i vernika posećuje manastir Stublu. Pored relikvije sv. Petke i Sv. kamena, na ovom mestu je izgrađen i „Biblijski park“, koji se sastoji od niza replika svetih mesta iz Jerusalima.
Sadrži replike značajnih biblijskih mesta, uključujući:
- Hristov grob
- Golgotu sa krstom
- Pećinu rođenja
- Ploče sa Deset Božijih zapovesti
Zahvaljujući ovim replikama, posetioci manastira se mogu upoznati sa izgledom Jerusalima pre 2.000 godina, ali i naučiti nešto novo.
Takođe, tu je i maketa planine Horiv (Sinaj), poznate kao „Mojsijeva gora“, u manjem obimu. Posetioci mogu da uđu u ove objekte, da stoje ili kleče, a deca naročito uživaju u penjanju po veštačkoj Golgoti, čiji je vrh ukrašen Hristovim krstom od drveta, visine 3,5 metra. Na krstu je ispisana tablica na grčkom, latinskom i hebrejskom jeziku, sa natpisom: „Isus Nazarećanin, car judejski…“.
Najstariji manastir koji se uopšte pominje u straroj Raškoj jeste Crkva ili Svetih apostola Petra i Pavla u Rasu, dva kilometra severno od Novog Pazara, na ušću rečice Deževe u Rašku.
Iguman Manastira Svete Trojice u Ozerkovićima ovu ulogu upoređuje sa paljenjem malog plamena u srcu vernika, koji se postepeno razvija kroz molitvu i vodi ka duhovnom napretku.
Episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo posetio je Gvatemalu, gde su monasi primili sveštenički čin, a zajednice različitih naroda pronašle duhovno utočište pod okriljem pravoslavne crkve.
U besedi za sredu 6. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o najvećoj razlici između prolaznog života i večnosti, otkrivajući zašto samo srce sjedinjeno sa Hristom može postati deo večne građevine Božjeg Carstva.
Probajte plavi patlidžan po receptu monahinje Atanasije Rašić, pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za sredu i duhovno se nadahnite poukom Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Fevroniju po starom i Svetog velikomučenika Prokopija po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih Priscile i Akvila, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ne želeći da stupi u brak sa smrtnim čovekom, Fevronija je svoj život posvetila Hristu i zamonašila se u ženskom manastiru u Asiriji, kojim je upravljala njena tetka Vriena.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Između Brankovića i Dositeja, između fresaka i moštiju svetitelja, Novo Hopovo čuva priču o vekovima u kojima su se vera, umetnost i istorija ispisivale na istom mestu i još uvek traju u tišini fruškogorskih padina.
Manastir Žiča, koji je Sveti Sava izabrao za sedište prve srpske arhiepiskopije, mnogo je više od mesta molitve: u njegovim zidovima oblikovala se duhovna ideja Srbije, krunisani su vladari i ispisivane stranice istorije
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Jednostavan recept nadahnut pravoslavnom tradicijom donosi spoj ribe, mirisa limuna i hrskavih badema, a pokazuje da i skromne namirnice mogu postati pravo praznično uživanje.