printskrin youtube/Robert Robi, Kana MovanaFreska Svete Petke obnaženih grudi
Poseban prikaz svetiteljke na zidu svetinje u malom selu Donja Kamenica, na padinama Stare planine, privlači brojne hodočasnike iz svih krajeva..
Crkva Presvete Bogorodice, poznata kao "srpski Notr Dam", smestila se u malom selu Donja Kamenica, na padinama Stare planine, i predstavlja pravi dragulj srpskog srednjovekovnog sakralnog graditeljstva, koji je pod zaštitom kao spomenik kulture od velikog značaja.
Podignuta u prvoj četvrtini 14. veka, crkva oduševljava svojom jedinstvenom arhitekturom, koja spaja vizantijski i romanski stil, te dvema impozantnim kulama zvonika.
Iako skrivena od pogleda sve dok ne stignete do centralne seoske ulice, njena lepota dolazi do izražaja u punom sjaju.
Osnova crkve je nepravilnog krsta, sa kupolom i spratnom pripravom, a očuvane freske i ktitorske kompozicije u naosu i na spratu priprate dodatno doprinose njenoj istorijskoj vrednosti.
Ova svetinja je pravi biser istočne Srbije, koji privlači pažnju posetilaca svojom jedinstvenom estetikom i bogatom istorijom.
Crkva Presvete Bogorodice izgrađena je od lomljenog kamena i maltera, uz povremenu upotrebu cigle, a posebno je zanimljiva jer na samoj građevini nema pravih uglova. Drveni ostaci u temelju ukazuju na to da je nekada ispred crkve postojao trem, koji je kasnije srušen, ali detalji o tome ostaju nepoznati.
Konzervatorski radovi na obnovi živopisa i arhitekture crkve završeni su 1958. godine.
Još jedna od misterija vezuje se za samog ktitora jer se o njemu ništa ne zna. Veruje se da je u pitanju bio plemić iz Srbije ili Bugarske.
Freske unutar Crkve Presvete Bogorodice izuzetno su posebne i sadrže jedinstvene prikaze. Na jednoj od fresaka, Sveta Petka je prikazana obnaženih grudi, što je izuzetno retko u hrišćanskoj ikonografiji, a u Srbiji je potpuno jedinstveno.
pruntskrin youtube/Robert Robi
Freska Svete Petke obnaženih grudi
Ovaj prikaz nalazi se u kulama zvonika, do kojih vode uske merdevine. Pored ovog, u crkvi su sačuvani i ciklusi Hristovih stradanja, velikih praznika, Bogorodičin ciklus, prikazi iz života Svetog Nikole, kao i ciklus svetih ratnika.
Nažalost, mnoge freske su oštećene, a oštećenja su rezultat specifičnog verovanja među vernicima. Prema predanju, vernici su grebali prikaz lica svetitelja na freskama, verujući da će tako ostvariti isceljenje. Zanimljivo je da je jedina freska koja je izbegla ovu sudbinu Tajna večera.
Porta manastira je jedinstvena po tematskom parku koji prikazuje ključne scene iz Biblije, a brojni vernici ovde dolaze i zbog vredne relikvije - pokrova Svete Petke, koji je poklon iz Rumunije.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog proroka Sofonija po starom kalendaru, dok po novom kalendaru proslavljaju Svetog proroka Ageja. Katolici se nalaze u Trećoj nedelji Adventa, Jevreji obeležavaju treći dan Hanuke, a u islamu je ovo dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Pouka podvižnice sa Krita otkriva kako usrdno prizivanje Presvete Bogorodice i jednostavna molitva mogu obuzdati strah, osnažiti srce i čuvati čoveka ceo dan.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Susret patrijarha Porfirija i princa Gazija na obali Jordana i sećanje na kosovsko-metohijsku svetinju otvorili su put daru bez presedana - odluci jordanskog kralja da SPC ustupi zemljište na prostoru od izuzetnog značaja za hrišćane.