printskrin youtube/Robert Robi, Kana MovanaFreska Svete Petke obnaženih grudi
Poseban prikaz svetiteljke na zidu svetinje u malom selu Donja Kamenica, na padinama Stare planine, privlači brojne hodočasnike iz svih krajeva..
Crkva Presvete Bogorodice, poznata kao "srpski Notr Dam", smestila se u malom selu Donja Kamenica, na padinama Stare planine, i predstavlja pravi dragulj srpskog srednjovekovnog sakralnog graditeljstva, koji je pod zaštitom kao spomenik kulture od velikog značaja.
Podignuta u prvoj četvrtini 14. veka, crkva oduševljava svojom jedinstvenom arhitekturom, koja spaja vizantijski i romanski stil, te dvema impozantnim kulama zvonika.
Iako skrivena od pogleda sve dok ne stignete do centralne seoske ulice, njena lepota dolazi do izražaja u punom sjaju.
Osnova crkve je nepravilnog krsta, sa kupolom i spratnom pripravom, a očuvane freske i ktitorske kompozicije u naosu i na spratu priprate dodatno doprinose njenoj istorijskoj vrednosti.
Ova svetinja je pravi biser istočne Srbije, koji privlači pažnju posetilaca svojom jedinstvenom estetikom i bogatom istorijom.
Crkva Presvete Bogorodice izgrađena je od lomljenog kamena i maltera, uz povremenu upotrebu cigle, a posebno je zanimljiva jer na samoj građevini nema pravih uglova. Drveni ostaci u temelju ukazuju na to da je nekada ispred crkve postojao trem, koji je kasnije srušen, ali detalji o tome ostaju nepoznati.
Konzervatorski radovi na obnovi živopisa i arhitekture crkve završeni su 1958. godine.
Još jedna od misterija vezuje se za samog ktitora jer se o njemu ništa ne zna. Veruje se da je u pitanju bio plemić iz Srbije ili Bugarske.
Freske unutar Crkve Presvete Bogorodice izuzetno su posebne i sadrže jedinstvene prikaze. Na jednoj od fresaka, Sveta Petka je prikazana obnaženih grudi, što je izuzetno retko u hrišćanskoj ikonografiji, a u Srbiji je potpuno jedinstveno.
pruntskrin youtube/Robert Robi
Freska Svete Petke obnaženih grudi
Ovaj prikaz nalazi se u kulama zvonika, do kojih vode uske merdevine. Pored ovog, u crkvi su sačuvani i ciklusi Hristovih stradanja, velikih praznika, Bogorodičin ciklus, prikazi iz života Svetog Nikole, kao i ciklus svetih ratnika.
Nažalost, mnoge freske su oštećene, a oštećenja su rezultat specifičnog verovanja među vernicima. Prema predanju, vernici su grebali prikaz lica svetitelja na freskama, verujući da će tako ostvariti isceljenje. Zanimljivo je da je jedina freska koja je izbegla ovu sudbinu Tajna večera.
Porta manastira je jedinstvena po tematskom parku koji prikazuje ključne scene iz Biblije, a brojni vernici ovde dolaze i zbog vredne relikvije - pokrova Svete Petke, koji je poklon iz Rumunije.
U besedi za ponedeljak 5. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da svaka reč ima težinu pred Bogom i poziva hrišćane na čuvanje misli, govora i srca.
Probajte čorbu od sočiva po receptu iz Studenice, pročitajte molitvu Gospodu za oproštaj, zastupništvo i pomoć i duhovno se nadahnite uz pouku Svetog Vasilija Velikog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Tihona Amatuntskog po starom, odnosno Svete apostole Petra i Pavla po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava blagdan Svetih apostola Petra i Pavla, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznati veliki praznik.
Veliki duhovnik sa Svete Gore objasnio je da se promena ponašanja najmlađih ne traži samo u njihovim postupcima, već i u preispitivanju odraslih, jer iskreno pokajanje roditelja može doneti blagoslov celoj kući.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Freskopis manastira Sopoćani je toliko lep i nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a sa neizmernom lepotom istog su se složili istoričari umetnosti 60-ih godina prošlog veka.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Manastir Žiča, koji je Sveti Sava izabrao za sedište prve srpske arhiepiskopije, mnogo je više od mesta molitve: u njegovim zidovima oblikovala se duhovna ideja Srbije, krunisani su vladari i ispisivane stranice istorije
Manastir Svetih arhangela, zadužbina cara Stefana Dušana podignuta između 1343. i 1352. godine, bio je jedno od najznačajnijih duhovnih središta srednjovekovne Srbije i njegovo poslednje počivalište.
Na obalama Bistrice vekovima opstaje kompleks u kojem se prepliću tragovi Svetog Save, srpskih patrijaraha, srednjovekovnih vladara i manje poznatih priča ispisanih u kamenu, freskama i obnovama kroz različite epohe.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Od Kosovskog boja i opredeljenja kneza Lazara za carstvo nebesko do pokušaja da se promeni istorijsko sećanje na ovaj dan, Vidovdan vekovima ostaje simbol vere, žrtve i zaveta duboko ukorenjenog u srpskom narodu.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.