printskrin youtube/Robert Robi, Kana MovanaFreska Svete Petke obnaženih grudi
Poseban prikaz svetiteljke na zidu svetinje u malom selu Donja Kamenica, na padinama Stare planine, privlači brojne hodočasnike iz svih krajeva..
Crkva Presvete Bogorodice, poznata kao "srpski Notr Dam", smestila se u malom selu Donja Kamenica, na padinama Stare planine, i predstavlja pravi dragulj srpskog srednjovekovnog sakralnog graditeljstva, koji je pod zaštitom kao spomenik kulture od velikog značaja.
Podignuta u prvoj četvrtini 14. veka, crkva oduševljava svojom jedinstvenom arhitekturom, koja spaja vizantijski i romanski stil, te dvema impozantnim kulama zvonika.
Iako skrivena od pogleda sve dok ne stignete do centralne seoske ulice, njena lepota dolazi do izražaja u punom sjaju.
Osnova crkve je nepravilnog krsta, sa kupolom i spratnom pripravom, a očuvane freske i ktitorske kompozicije u naosu i na spratu priprate dodatno doprinose njenoj istorijskoj vrednosti.
Ova svetinja je pravi biser istočne Srbije, koji privlači pažnju posetilaca svojom jedinstvenom estetikom i bogatom istorijom.
Crkva Presvete Bogorodice izgrađena je od lomljenog kamena i maltera, uz povremenu upotrebu cigle, a posebno je zanimljiva jer na samoj građevini nema pravih uglova. Drveni ostaci u temelju ukazuju na to da je nekada ispred crkve postojao trem, koji je kasnije srušen, ali detalji o tome ostaju nepoznati.
Konzervatorski radovi na obnovi živopisa i arhitekture crkve završeni su 1958. godine.
Još jedna od misterija vezuje se za samog ktitora jer se o njemu ništa ne zna. Veruje se da je u pitanju bio plemić iz Srbije ili Bugarske.
Freske unutar Crkve Presvete Bogorodice izuzetno su posebne i sadrže jedinstvene prikaze. Na jednoj od fresaka, Sveta Petka je prikazana obnaženih grudi, što je izuzetno retko u hrišćanskoj ikonografiji, a u Srbiji je potpuno jedinstveno.
pruntskrin youtube/Robert Robi
Freska Svete Petke obnaženih grudi
Ovaj prikaz nalazi se u kulama zvonika, do kojih vode uske merdevine. Pored ovog, u crkvi su sačuvani i ciklusi Hristovih stradanja, velikih praznika, Bogorodičin ciklus, prikazi iz života Svetog Nikole, kao i ciklus svetih ratnika.
Nažalost, mnoge freske su oštećene, a oštećenja su rezultat specifičnog verovanja među vernicima. Prema predanju, vernici su grebali prikaz lica svetitelja na freskama, verujući da će tako ostvariti isceljenje. Zanimljivo je da je jedina freska koja je izbegla ovu sudbinu Tajna večera.
Porta manastira je jedinstvena po tematskom parku koji prikazuje ključne scene iz Biblije, a brojni vernici ovde dolaze i zbog vredne relikvije - pokrova Svete Petke, koji je poklon iz Rumunije.
Na kraju je dobio rak, patio je, ali je postao uzor strpljenja i istrajnosti dok je i kroz to iskušenje prolazio, pričao je otac Partenije o starcu Pajsiju.
Od prazničnih trpeza u pravoslavnim, katoličkim i muslimanskim domovima do modernih kuhinja – otkrijte kako se priprema ova poslastica od belanaca, meda i oraha koja je nekada bila simbol svečanosti i slatkog užitka.
U besedi za 19. četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva zašto strah pred Bogom nije teret, već snaga, i kako radost koja dolazi od Njega nadživljava sve prolazno.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Na samo 130 kilometara od Skoplja, sestre manastira Svetog Georgija čuvaju zanat koji se prenosi šapatom – njihove rukotvorine nose najviši poglavari pravoslavnih crkava.
Novi igumen manastira Svete Katarine na Sinaju, arhimandrit Simeon, javno se izvinjava vernicima i obećava jedinstvo, duhovnu obnovu i vernost vekovnoj pravoslavnoj tradiciji.
Nesvakidašnji freskopis Vladimira Skerlića, koji je spojio pravoslavnu tradiciju sa motivima afričkog podneblja, izazvao je talas komentara i oduševljenja među vernicima i na društvenim mrežama.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Nakon teksta objavljenog u „Vijestima”, Mitropolija je javno demantovala navode i ukazala na pogrešno tumačenje izjava sveštenika i — kako ističu — „sračunate neistine” koje se o Crkvi plasiraju.