printskrin youtube/Robert Robi, Kana MovanaFreska Svete Petke obnaženih grudi
Poseban prikaz svetiteljke na zidu svetinje u malom selu Donja Kamenica, na padinama Stare planine, privlači brojne hodočasnike iz svih krajeva..
Crkva Presvete Bogorodice, poznata kao "srpski Notr Dam", smestila se u malom selu Donja Kamenica, na padinama Stare planine, i predstavlja pravi dragulj srpskog srednjovekovnog sakralnog graditeljstva, koji je pod zaštitom kao spomenik kulture od velikog značaja.
Podignuta u prvoj četvrtini 14. veka, crkva oduševljava svojom jedinstvenom arhitekturom, koja spaja vizantijski i romanski stil, te dvema impozantnim kulama zvonika.
Iako skrivena od pogleda sve dok ne stignete do centralne seoske ulice, njena lepota dolazi do izražaja u punom sjaju.
Osnova crkve je nepravilnog krsta, sa kupolom i spratnom pripravom, a očuvane freske i ktitorske kompozicije u naosu i na spratu priprate dodatno doprinose njenoj istorijskoj vrednosti.
Ova svetinja je pravi biser istočne Srbije, koji privlači pažnju posetilaca svojom jedinstvenom estetikom i bogatom istorijom.
Crkva Presvete Bogorodice izgrađena je od lomljenog kamena i maltera, uz povremenu upotrebu cigle, a posebno je zanimljiva jer na samoj građevini nema pravih uglova. Drveni ostaci u temelju ukazuju na to da je nekada ispred crkve postojao trem, koji je kasnije srušen, ali detalji o tome ostaju nepoznati.
Konzervatorski radovi na obnovi živopisa i arhitekture crkve završeni su 1958. godine.
Još jedna od misterija vezuje se za samog ktitora jer se o njemu ništa ne zna. Veruje se da je u pitanju bio plemić iz Srbije ili Bugarske.
Freske unutar Crkve Presvete Bogorodice izuzetno su posebne i sadrže jedinstvene prikaze. Na jednoj od fresaka, Sveta Petka je prikazana obnaženih grudi, što je izuzetno retko u hrišćanskoj ikonografiji, a u Srbiji je potpuno jedinstveno.
pruntskrin youtube/Robert Robi
Freska Svete Petke obnaženih grudi
Ovaj prikaz nalazi se u kulama zvonika, do kojih vode uske merdevine. Pored ovog, u crkvi su sačuvani i ciklusi Hristovih stradanja, velikih praznika, Bogorodičin ciklus, prikazi iz života Svetog Nikole, kao i ciklus svetih ratnika.
Nažalost, mnoge freske su oštećene, a oštećenja su rezultat specifičnog verovanja među vernicima. Prema predanju, vernici su grebali prikaz lica svetitelja na freskama, verujući da će tako ostvariti isceljenje. Zanimljivo je da je jedina freska koja je izbegla ovu sudbinu Tajna večera.
Porta manastira je jedinstvena po tematskom parku koji prikazuje ključne scene iz Biblije, a brojni vernici ovde dolaze i zbog vredne relikvije - pokrova Svete Petke, koji je poklon iz Rumunije.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Freskopis manastira Sopoćani je toliko lep i nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a sa neizmernom lepotom istog su se složili istoričari umetnosti 60-ih godina prošlog veka.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.
Arhijerejski namesnik novopazarski objašnjava kada se na slavu posti, šta se obavezno priprema, kada se osveštava vodica i podseća na reči patrijarha Pavla o slav¬skoj trpezi.