printskrin youtube/Robert Robi, Kana MovanaFreska Svete Petke obnaženih grudi
Poseban prikaz svetiteljke na zidu svetinje u malom selu Donja Kamenica, na padinama Stare planine, privlači brojne hodočasnike iz svih krajeva..
Crkva Presvete Bogorodice, poznata kao "srpski Notr Dam", smestila se u malom selu Donja Kamenica, na padinama Stare planine, i predstavlja pravi dragulj srpskog srednjovekovnog sakralnog graditeljstva, koji je pod zaštitom kao spomenik kulture od velikog značaja.
Podignuta u prvoj četvrtini 14. veka, crkva oduševljava svojom jedinstvenom arhitekturom, koja spaja vizantijski i romanski stil, te dvema impozantnim kulama zvonika.
Iako skrivena od pogleda sve dok ne stignete do centralne seoske ulice, njena lepota dolazi do izražaja u punom sjaju.
Osnova crkve je nepravilnog krsta, sa kupolom i spratnom pripravom, a očuvane freske i ktitorske kompozicije u naosu i na spratu priprate dodatno doprinose njenoj istorijskoj vrednosti.
Ova svetinja je pravi biser istočne Srbije, koji privlači pažnju posetilaca svojom jedinstvenom estetikom i bogatom istorijom.
Crkva Presvete Bogorodice izgrađena je od lomljenog kamena i maltera, uz povremenu upotrebu cigle, a posebno je zanimljiva jer na samoj građevini nema pravih uglova. Drveni ostaci u temelju ukazuju na to da je nekada ispred crkve postojao trem, koji je kasnije srušen, ali detalji o tome ostaju nepoznati.
Konzervatorski radovi na obnovi živopisa i arhitekture crkve završeni su 1958. godine.
Još jedna od misterija vezuje se za samog ktitora jer se o njemu ništa ne zna. Veruje se da je u pitanju bio plemić iz Srbije ili Bugarske.
Freske unutar Crkve Presvete Bogorodice izuzetno su posebne i sadrže jedinstvene prikaze. Na jednoj od fresaka, Sveta Petka je prikazana obnaženih grudi, što je izuzetno retko u hrišćanskoj ikonografiji, a u Srbiji je potpuno jedinstveno.
pruntskrin youtube/Robert Robi
Freska Svete Petke obnaženih grudi
Ovaj prikaz nalazi se u kulama zvonika, do kojih vode uske merdevine. Pored ovog, u crkvi su sačuvani i ciklusi Hristovih stradanja, velikih praznika, Bogorodičin ciklus, prikazi iz života Svetog Nikole, kao i ciklus svetih ratnika.
Nažalost, mnoge freske su oštećene, a oštećenja su rezultat specifičnog verovanja među vernicima. Prema predanju, vernici su grebali prikaz lica svetitelja na freskama, verujući da će tako ostvariti isceljenje. Zanimljivo je da je jedina freska koja je izbegla ovu sudbinu Tajna večera.
Porta manastira je jedinstvena po tematskom parku koji prikazuje ključne scene iz Biblije, a brojni vernici ovde dolaze i zbog vredne relikvije - pokrova Svete Petke, koji je poklon iz Rumunije.
U besedi za subotu 15. Sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako su proročanstva najavljivala Hristov dolazak, dok je Njegova prava priroda ostala nedokučiva onima koji nisu prepoznali Cara slave.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prenos moštiju Svetog Aleksandra Nevskog po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Avtonom. Katolička crkva obeležava Presveto Ime Marijino, dok Jevreji danas slave prvi dan Roš Hašane, a muslimani počinju mesec rebiul-ahir.
Trud, molitva i podvig imaju svoje mesto, ali bez Božje blagodati ono što je posejano u srcu može ostati jalovo, dok se čak i vrlina može pretvoriti u novu priliku za gordost i samoljublje.
Freskopis manastira Sopoćani je toliko lep i nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a sa neizmernom lepotom istog su se složili istoričari umetnosti 60-ih godina prošlog veka.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Na Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja vernici poste, ali uz ovaj dan vezuju se i brojna narodna verovanja. Saznajte šta je dozvoljeno, šta nije i koje zabrane nemaju uporište u crkvenim pravilima.
Beseda iz manastira Ćelije iz 1964. godine donosi duboko promišljanje o stradanju Preteče, Irodovom zločinu, ljudskom odnosu prema istini i tajni pravednikove smrti.