Srpski Notr Dam, kako nazivaju Hram Presvete Bogorodice u malom selu kraj Knjaževca, podignut još u 14. veku, svojom arhitekturom i neobičnim freskama privlači pažnju i zadivljuje posetioce.
U podnožju veličanstvene Stare planine, u malom selu Donja Kamenica, nalazi se pravi dragulj srpskog srednjovekovnog sakralnog graditeljstva – Crkva Presvete Bogorodice. Ova svetinja, jedinstvena po tome što ima dve kule, dva zvonika, skriva se od pogleda sve dok ne stignete do centralne seoske ulice, gde se njena lepota potpuno otkriva.
Crkva Presvete Bogorodice, izgrađena u prvoj četvrtini 14. veka, predstavlja kombinaciju različitih stilova, čineći je jedinstvenom u istočnoj Srbiji. Njena osnova nepravilnog krsta, kupola i spratna priprata sa dve kule zvonika predstavljaju jedinstvenu mešavinu vizantijskog i romanskog stila. Nekada je crkva imala i spratnu drvenu spoljnu pripratu, o čemu svedoče očuvane ktitorske kompozicije u naosu i na spratu priprate.
youtube/printscreen
Crkva Presvete Bogorodice kod Knjaževca
Ivana Stamenković iz Turističke organizacije Knjaževac ističe:
- Crkva Presvete Bogorodice je malih dimenzija, ali veoma zanimljive arhitekture, zbog čega privlači pažnju posetilaca. Ono po čemu je karakteristična je to što je mešavina dva stila, vizantijskog i romanske arhitekture. U osnovi crkve je upisani krst iznad koga se nalazi kupola. Sa zapadne strane se nalazi narteks iznad kojih se nalaze dve kule zvonika - kaže Ivana Stamenković, prenosi Beta.
youtube/printscreen
Unutrašnjost Crkve Presvete Bogorodice
Jedna od najvećih neobičnosti ove crkve jeste freska Hrista Agneca u oltarskoj apsidi, gde je Isus predstavljen tako da je gornjim delom tela naslonjen na plitak diskos, dok su mu noge u putiru. Ovakav način predstavljanja simbolizuje prinošenje žrtve i hlebom i vinom, što ovu fresku čini jedinstvenom u srednjovekovnom slikarstvu na našim prostorima.
youtube/printscreen
Freska u Crkvi Presvete Bogorodice
- Freske su vrlo živopisne. Imamo predstave iz života Svetog Nikole i Svete Petke, tu je stradanje Hristovo, zagrljeni ratnici Teodor Stratilat i Teodor Tiron i ktitori. Ktitori su predstavljeni sa maketom crkve u rukama i upravo na osnovu te makete vršena je i rekonstrukcija ove crkve - dodaje Ivana Stamenković.
Polemika oko ktitora Crkve Presvete Bogorodice traje već decenijama. Srpski istraživači tvrde da je vojvoda Mihajlo Anđelović bio ktitor, dok bugarski istraživači smatraju da su to bili Ivan i Stefan Šišman, sinovi bugarskog cara Mihaila Šišmana.
youtube/printscreen
Ikona u Crkvi Presvete Bogorodice
- Ne možemo sa sigurnošću tvrditi, mada na osnovu skromnih dimenzija i predstave ktitora i njihove odeće možemo reći da je ktitor možda neki lokalni plemić, a ne neko iz vladajuće dinastije - objašnjava Ivana Stamenković.
Ova mala, ali izuzetno vredna crkva, zaštićena je kao spomenik kulture od velikog značaja, a Turistička organizacija Knjaževca je u Donjoj Kamenici otvorila info centar gde posetioci mogu dobiti sve informacije o ovoj jedinstvenoj građevini.
youtube/printscreen
Freska u Crkvi Presvete Bogorodice
Crkva Presvete Bogorodice, sa svojim specifičnim arhitektonskim i umetničkim odlikama, stoji kao svedočanstvo bogate istorije i duhovnosti našeg naroda, pozivajući posetioce da otkriju njene skrivene tajne i dožive trenutke duhovne lepote.
U pravno-bogoslovskoj analizi grčki mitropolit objašnjava zašto, prema učenju Pravoslavne crkve, zahtev za brisanje iz Knjige krštenih nije prihvatljiv.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
Samozvani „arhiepiskop“ Nikola Džufka pokušava da prisvoji crkvu u Rakitnici, dok stručnjaci upozoravaju da istorijski tragovi potvrđuju njenu vezu sa vremenom kneza Lazara i srpskim nasleđem.
Sagrađen tamo gde se planinska reka gubi pod zemljom, a stena postaje zid crkve, manastir Crna Reka čuva mošti Svetog Petra Koriškog i jedinstveno nasleđe srpskog pećinskog monaštva.
Meštani ovog sela veruju u čudotvorne moći ove crkve, tvrdeći da mnogi posetioci, zahvaljujući veri, ubrzo dobiju potomstvo ili dožive poboljšanje u životu.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
U vremenu kada se brak često posmatra kroz prolazna osećanja ili spoljašnje okolnosti, pravoslavna vera podseća da je njegova snaga u zavetu koji se daje pred Bogom.