Srpski Notr Dam, kako nazivaju Hram Presvete Bogorodice u malom selu kraj Knjaževca, podignut još u 14. veku, svojom arhitekturom i neobičnim freskama privlači pažnju i zadivljuje posetioce.
U podnožju veličanstvene Stare planine, u malom selu Donja Kamenica, nalazi se pravi dragulj srpskog srednjovekovnog sakralnog graditeljstva – Crkva Presvete Bogorodice. Ova svetinja, jedinstvena po tome što ima dve kule, dva zvonika, skriva se od pogleda sve dok ne stignete do centralne seoske ulice, gde se njena lepota potpuno otkriva.
Crkva Presvete Bogorodice, izgrađena u prvoj četvrtini 14. veka, predstavlja kombinaciju različitih stilova, čineći je jedinstvenom u istočnoj Srbiji. Njena osnova nepravilnog krsta, kupola i spratna priprata sa dve kule zvonika predstavljaju jedinstvenu mešavinu vizantijskog i romanskog stila. Nekada je crkva imala i spratnu drvenu spoljnu pripratu, o čemu svedoče očuvane ktitorske kompozicije u naosu i na spratu priprate.
youtube/printscreen
Crkva Presvete Bogorodice kod Knjaževca
Ivana Stamenković iz Turističke organizacije Knjaževac ističe:
- Crkva Presvete Bogorodice je malih dimenzija, ali veoma zanimljive arhitekture, zbog čega privlači pažnju posetilaca. Ono po čemu je karakteristična je to što je mešavina dva stila, vizantijskog i romanske arhitekture. U osnovi crkve je upisani krst iznad koga se nalazi kupola. Sa zapadne strane se nalazi narteks iznad kojih se nalaze dve kule zvonika - kaže Ivana Stamenković, prenosi Beta.
youtube/printscreen
Unutrašnjost Crkve Presvete Bogorodice
Jedna od najvećih neobičnosti ove crkve jeste freska Hrista Agneca u oltarskoj apsidi, gde je Isus predstavljen tako da je gornjim delom tela naslonjen na plitak diskos, dok su mu noge u putiru. Ovakav način predstavljanja simbolizuje prinošenje žrtve i hlebom i vinom, što ovu fresku čini jedinstvenom u srednjovekovnom slikarstvu na našim prostorima.
youtube/printscreen
Freska u Crkvi Presvete Bogorodice
- Freske su vrlo živopisne. Imamo predstave iz života Svetog Nikole i Svete Petke, tu je stradanje Hristovo, zagrljeni ratnici Teodor Stratilat i Teodor Tiron i ktitori. Ktitori su predstavljeni sa maketom crkve u rukama i upravo na osnovu te makete vršena je i rekonstrukcija ove crkve - dodaje Ivana Stamenković.
Polemika oko ktitora Crkve Presvete Bogorodice traje već decenijama. Srpski istraživači tvrde da je vojvoda Mihajlo Anđelović bio ktitor, dok bugarski istraživači smatraju da su to bili Ivan i Stefan Šišman, sinovi bugarskog cara Mihaila Šišmana.
youtube/printscreen
Ikona u Crkvi Presvete Bogorodice
- Ne možemo sa sigurnošću tvrditi, mada na osnovu skromnih dimenzija i predstave ktitora i njihove odeće možemo reći da je ktitor možda neki lokalni plemić, a ne neko iz vladajuće dinastije - objašnjava Ivana Stamenković.
Ova mala, ali izuzetno vredna crkva, zaštićena je kao spomenik kulture od velikog značaja, a Turistička organizacija Knjaževca je u Donjoj Kamenici otvorila info centar gde posetioci mogu dobiti sve informacije o ovoj jedinstvenoj građevini.
youtube/printscreen
Freska u Crkvi Presvete Bogorodice
Crkva Presvete Bogorodice, sa svojim specifičnim arhitektonskim i umetničkim odlikama, stoji kao svedočanstvo bogate istorije i duhovnosti našeg naroda, pozivajući posetioce da otkriju njene skrivene tajne i dožive trenutke duhovne lepote.
Kratka, ali snažna pouka svetitelja govori o nečemu što je mnogo dublje od običnog spokojstva i otkriva zbog čega unutrašnja tišina ima posebno mesto u hrišćanskom životu.
U besedi povodom velikog praznika govorio je o tome šta povezuje generacije, zašto različitost ne sme da bude prepreka zajedništvu i zbog čega vera mora da se potvrđuje svakodnevnim životom.
Jedni na groblje odlaze baš tog dana i naručuju parastos, dok drugi smatraju da za tim nema potrebe. Sveštenik objašnjava šta je u ovakvoj situaciji najvažnije.
Tri jufke, sočan nadev od mlevenog mesa i luka i posebna završnica u kojoj se krajevi testa preklapaju preko nadeva daju mu izgled i ukus koji se pamte.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.