Srpski Notr Dam, kako nazivaju Hram Presvete Bogorodice u malom selu kraj Knjaževca, podignut još u 14. veku, svojom arhitekturom i neobičnim freskama privlači pažnju i zadivljuje posetioce.
U podnožju veličanstvene Stare planine, u malom selu Donja Kamenica, nalazi se pravi dragulj srpskog srednjovekovnog sakralnog graditeljstva – Crkva Presvete Bogorodice. Ova svetinja, jedinstvena po tome što ima dve kule, dva zvonika, skriva se od pogleda sve dok ne stignete do centralne seoske ulice, gde se njena lepota potpuno otkriva.
Crkva Presvete Bogorodice, izgrađena u prvoj četvrtini 14. veka, predstavlja kombinaciju različitih stilova, čineći je jedinstvenom u istočnoj Srbiji. Njena osnova nepravilnog krsta, kupola i spratna priprata sa dve kule zvonika predstavljaju jedinstvenu mešavinu vizantijskog i romanskog stila. Nekada je crkva imala i spratnu drvenu spoljnu pripratu, o čemu svedoče očuvane ktitorske kompozicije u naosu i na spratu priprate.
youtube/printscreen
Crkva Presvete Bogorodice kod Knjaževca
Ivana Stamenković iz Turističke organizacije Knjaževac ističe:
- Crkva Presvete Bogorodice je malih dimenzija, ali veoma zanimljive arhitekture, zbog čega privlači pažnju posetilaca. Ono po čemu je karakteristična je to što je mešavina dva stila, vizantijskog i romanske arhitekture. U osnovi crkve je upisani krst iznad koga se nalazi kupola. Sa zapadne strane se nalazi narteks iznad kojih se nalaze dve kule zvonika - kaže Ivana Stamenković, prenosi Beta.
youtube/printscreen
Unutrašnjost Crkve Presvete Bogorodice
Jedna od najvećih neobičnosti ove crkve jeste freska Hrista Agneca u oltarskoj apsidi, gde je Isus predstavljen tako da je gornjim delom tela naslonjen na plitak diskos, dok su mu noge u putiru. Ovakav način predstavljanja simbolizuje prinošenje žrtve i hlebom i vinom, što ovu fresku čini jedinstvenom u srednjovekovnom slikarstvu na našim prostorima.
youtube/printscreen
Freska u Crkvi Presvete Bogorodice
- Freske su vrlo živopisne. Imamo predstave iz života Svetog Nikole i Svete Petke, tu je stradanje Hristovo, zagrljeni ratnici Teodor Stratilat i Teodor Tiron i ktitori. Ktitori su predstavljeni sa maketom crkve u rukama i upravo na osnovu te makete vršena je i rekonstrukcija ove crkve - dodaje Ivana Stamenković.
Polemika oko ktitora Crkve Presvete Bogorodice traje već decenijama. Srpski istraživači tvrde da je vojvoda Mihajlo Anđelović bio ktitor, dok bugarski istraživači smatraju da su to bili Ivan i Stefan Šišman, sinovi bugarskog cara Mihaila Šišmana.
youtube/printscreen
Ikona u Crkvi Presvete Bogorodice
- Ne možemo sa sigurnošću tvrditi, mada na osnovu skromnih dimenzija i predstave ktitora i njihove odeće možemo reći da je ktitor možda neki lokalni plemić, a ne neko iz vladajuće dinastije - objašnjava Ivana Stamenković.
Ova mala, ali izuzetno vredna crkva, zaštićena je kao spomenik kulture od velikog značaja, a Turistička organizacija Knjaževca je u Donjoj Kamenici otvorila info centar gde posetioci mogu dobiti sve informacije o ovoj jedinstvenoj građevini.
youtube/printscreen
Freska u Crkvi Presvete Bogorodice
Crkva Presvete Bogorodice, sa svojim specifičnim arhitektonskim i umetničkim odlikama, stoji kao svedočanstvo bogate istorije i duhovnosti našeg naroda, pozivajući posetioce da otkriju njene skrivene tajne i dožive trenutke duhovne lepote.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Pravoslavna crkva danas se molitveno seća ovog velikog mučenika, čiji život svedoči o tome da vera ne sme da se napusti ni pred najvećim pretnjama i stradanjima.
Pravoslavna crkva danas se molitveno seća ovog velikog mučenika, čiji život svedoči o tome da vera ne sme da se napusti ni pred najvećim pretnjama i stradanjima.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Pravoslavna crkva danas se molitveno seća ovog velikog mučenika, čiji život svedoči o tome da vera ne sme da se napusti ni pred najvećim pretnjama i stradanjima.
Pravoslavna crkva danas se molitveno seća ovog velikog mučenika, čiji život svedoči o tome da vera ne sme da se napusti ni pred najvećim pretnjama i stradanjima.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
U besedi za subotu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na Hristovo ćutanje pred Pilatom i objašnjava zašto je ponekad mudrije prećutati provokaciju nego dokazivati istinu onome ko ne želi da je čuje.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.