OVO JE NAJKRAĆI PUT DA SE DOBIJE OPROŠTAJ GREHOVA! Sveti Jovan Lestvičnik kaže da samo jednu stvar treba da prestanete da radite
Prema hrišćanskom shvatanju, jedini pravedni sudija jeste Bog.
Njena tvrdnja da je pšenica najsličnija čoveku potkrepljena je jednim citatom iz Svetog pisma, a analizom je došla do neverovatnih saznanja.
Doktorka Vera Šćepanović, lekar i privrednik, koji svoja znanja iz medicine primenjuje u svojim novim aktivnostima. Bavi se kreiranjem inovativnih proizvoda koji imaju veliku nutritivnu vrednost i spadaju u funkcionalnu hranu, a njen "Tonus" hleb se na našem tržištu nalazi od 2009. godine.
Njena tvrdnja da je pšenica najsličnija čoveku potkrepljena je jednim citatom iz Svetog pisma, a analizom je došla do neverovatnih saznanja.
- Pšenica ima biohemijski sastav najsličniji zemlji, kao i čovek - i zato nije slučajno što u Svetom pismu piše: "Od zemlje si i u zemlju ćeš otići." Znači, isti hemijski elementi postoje u nama, u žitaricama i u zemlji.
Ona se osvrnula i na korišćenje pšenice u Crkvi, objašnjavajući dublje značenje.
- U crkvi se za slave i za parastose priprema kuvano žito, ili koljivo. Žito se sprema kao simbol vaskrsenja. A vaskrsenje znači stvaranje novog života. Da bi došlo do vaskrsenja, zrno najpre mora da umre - da bi se rodilo trideset, šezdeset ili sto novih zrna. Kada pšenicu potopimo u vodu, mi time pokazujemo da želimo da to prethodno zrno nestane, a iz njega da nastane novi život.

Ističe da klijanje pšenice ima direktnu vezu sa vaskrsenjem.
- Ljudi možda nisu znali sve to naučno, ali su nekim unutrašnjim osećajem znali da se tu dešava nešto sveto – vaskrsenje. Zato je Crkva i odredila da se žito sprema za slave, parastose i pomene, jer time svedočimo da verujemo, da imamo nadu u vaskrsenje i život večni.
Doktorka Šćepanović objašnjava da je krajnja destinacija vernika Carstvo Nebesko.
- Sve što sada radimo su naše sportske pripreme za glavni život koji će doći u budućnosti. Naša otadžbina nije ovde. Bez obzira na sve probleme u društvu, naša prava otadžbina je, ako Bog da, u Carstvu Nebeskom – ako to zaslužimo.
BONUS VIDEO: Monah iz manastira Tumane otkrio istinu: Ovo je ključ za jaku veru
Prema hrišćanskom shvatanju, jedini pravedni sudija jeste Bog.
Vladimir je bio poznat kao pobožan, pravedan i saosećajan vladar.
U sredu sedme sedmice po Vaskrsu čitamo važnu pouku jednog od najdubljih duhovnih učitelja pravoslavlja — o tamnoj noći duše, dolasku Gospoda i prepoznavanju Hrista u sopstvenom stradanju
Gonjen iz jednog mesta u drugo, pretrpeo je mnoge muke i zlostavljanja, dok se nije upokojio.
Ispod površine akumulacije ponovo su se pojavili ostaci starog Karakurta, sela koje je potopljeno, a čiji verski objekti svedoče o zajedničkom životu muslimana i hrišćana.
Sveto miro je jedan od najstarijih mirisa u hrišćanstvu, čija upotreba datira još iz vremena apostola. Njegov miris nosi blagoslov, isceljenje i umirenje duše i tela.
Specijalni predstavnik ruskog predsednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom govori o tome kako praznik milosrđa i pomirenja unosi posebnu simboliku u ovaj istorijski sastanak.
Kažu u Crkvi da je joga povezana sa duhovnošću i umnom meditacijom karakterističnom za Daleki istok.
Nepoštovanjem pravila, gresi se ne prevazilaze, već mogu postati još dublji i teži.
Posebno je važno obratiti pažnju na nekoliko stvari pre nego što izgovorite ono što vas opterećuje, a jedan detalj mnogima može pomoći da se oslobode početne treme i lakše saberu misli.
U besedi za ponedeljak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o Utešitelju i govori o savršenoj saglasnosti Oca, Sina i Svetoga Duha.
Čovek često tek nakon razgovora shvati da je rekao nešto što nije trebalo, a ruski svetitelj savetuje da pred počinak preispita sve što je tog dana izgovorio.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Prema crkvenom predanju, u viđenju mu je najavljeno stradanje, a on je prihvatio iskušenje i ostao veran Hristu do poslednjeg trenutka.
Mnogi uz novac i kartice čuvaju lik Hrista, Bogorodice ili svetitelja, ne znajući da takav odnos prema svetinji može biti pogrešan.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.