KAKO JE RUKA SVETOG SAVE SPASENA OD SPALJIVANJA? Najveća svetinja srpskog naroda, koja vekovima donosi čuda, danas na čelu Svetosavske litije
Leva ruka Svetog Save svečano je dočekana dan uoči velikog praznika i gradske slave - Spasovdana.
JKP "Pogrebne usluge" Beograd apeluje na sve posetioce da ukoliko je moguće, koriste gradski prevoz umesto privatnih automobil.
Predstojeće Zadušnice, koje će biti obeležene u subotu, 7. juna 2025. godine, tradicionalno će okupiti veliki broj građana na beogradskim grobljima, u znak poštovanja prema preminulim članovima porodice.
Ovaj dan posvećen sećanju i dostojanstvu zahteva i posebnu organizaciju saobraćaja i prevoza.
JKP "Pogrebne usluge" Beograd apeluje na sve posetioce da obrate pažnju na promene u režimu kretanja i da, ukoliko je moguće, koriste gradski prevoz umesto privatnih automobila, kako bi se izbegle gužve i olakšao pristup grobljima.
Na dan Zadušnica, 7. juna 2025, važiće sledeće zabrane:
Za starije sugrađane i osobe sa smanjenom pokretljivošću, biće organizovan besplatan prevoz unutar groblja. Na najvećim grobljima – Lešću, Orlovači i Novoj Bežaniji – biće dostupna tri klimatizovana minibusa kako bi se posetiocima olakšalo kretanje.
Cilj organizatora je da svaka poseta protekne bezbedno, uz poštovanje prema danu sećanja i u skladu sa dostojanstvom koje Zadušnice nose, javlja "24sedam".
BONUS VIDEO: Pobusani ponedeljak: Dan kada se i pokojnicima čestita Vaskrs
Leva ruka Svetog Save svečano je dočekana dan uoči velikog praznika i gradske slave - Spasovdana.
Uz svetu relikviju — levu ruku Svetog Save i blagoslov patrijarha Porfirija, Spasovdanska litija obasjala je srce Beograda. Na čelu povorke je i heroj sa Dunava – alas koji je spasao 33 života, a sada nosi Časni krst kroz molitveni hod prestoničkim ulicama.
Više od dve decenije nakon upokojenja oca Gavrila (Antonijeviča), njegove reči – o krvavom mesecu nad Kosovom, Beogradu bez blagoslova i sudbini pravoslavlja – i dalje bude snažne emocije, tumačenja i poziv na pokajanje.
Na praznik srpskog mučenika i kralja, u svetinji na Medakoviću, patrijarh je podsetio vernike da je Crkva pozvana da preobražava svet, a ne da se uklapa u njegove norme i očekivanja, pozivajući na nepokolebljivu veru u božanske vrednosti.
Na Novom groblju i Centralnom groblju zabrana ulaska motornim vozilima važiće sutra tokom čitavog dana.
Jerinić je istakao da su do sada sa groblja u Lipljanu izvršene tri ekshumacije i da se trude i porodicama savetuju da to ne čine.
Na snimku se vidi grupa ljudi koja, kao da sedi za trpezom, obeduje hranu postavljenu na nadgrobnu ploču, koja je prekrivena stolnjakom.
Zimske Zadušnice obeležavaju se 22. februara, a tog dana uznosimo molitve za duše upokojenih.
S osamnaest godina, napustio je svoj rodni grad i uputio se u Jerusalim, gde je stupio u manastir.
Od Subota duša u Grčkoj, Roditeljskih subota u Rusiji, do Zadušnica u Srbiji – običaji pokazuju kako molitva i dobročinstvo povezuju žive i one koji su prešli u večnost.
Zadojen duhom svoje zemljakinje Svete Tekle, Hariton je javno ispovedao hrišćanstvo.
Osim Miholjskih, tokom godine se obeležavaju još i zimske, letnje i Mitrovske zadušnice.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere?
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
Sveta Stolica ističe nepovredivost ljudskog dostojanstva od začeća do prirodne smrti i naglašava važnost humanih i pravednih krivičnih procedura.
U pravoslavlju, dete se ne posmatra samo kao mali čovek koji treba da odraste, već kao dragoceni dar Božiji.
Bosanski sevdidžan, nekada nezaobilazan na balkanskim trpezama, i danas se čuva u muslimanskim domovima kao dragocena porodična tajna i simbol topline i gostoprimstva.