printskrin tik tok/vladabokidara2/profimediaOtac Stojadin Pavlović
Na snimku se vidi grupa ljudi koja, kao da sedi za trpezom, obeduje hranu postavljenu na nadgrobnu ploču, koja je prekrivena stolnjakom.
Zadušnice koje su obeležene 21. februara ove godine navele su veliki broj pravoslavnih verenika da obiđu groblje i upale sveću za pokoj duše svojih najmilijih.
Oni koji zbog udaljenosti nisu bili u mogućnosti da odu na groblja su sveću zapalili u najbližoj crkvi.
Običaji i reč crkve
Na Zadušice se na groblje i u crkvu nosi kuvano žito koljivo, koje podseća na Hristove reči da zrno tek kad umre rod donosi, i to ne u zemnom mraku, nego u svetlosti. Crno vino, kojim sveštenik preliva žito, označava Božje milosrđe kojim se "zalečuju rane greha".
Sveća je simbol svetlosti Hristove koja treba da nas podseti na svetlost kojom Isus Hrist obasjava duše preminulih.
Zadušnice su i dan kada se posebno obraća pažnja na delenje milostinje zbog čega bi svakom prosjaku trebalo udeliti milostinju i deo hrane koju nosimo sa sobom, međutim izleda da poslednja stavka zbunjuje mnoge pa u tome preteruju.
Iako je stari, i u narodu ukorenjen običaj Crkva ima jasan stav o tome. Otac Stojadin Pavlović kaže sledeće:
- Religija ne predviđa iznošenje hrane na groblje. Naša hrišćanska nauka nije to nigde propisala, pa ne može da zabrani, mi nemamo mehanizam da to branimo, možemo da savetujemo i preporučujemo i da učimo i to naša Crkva radi decenijama…Ne hrani se duša sa hranom sa kojojm se hrani telo - rekao je Pavlović te dodao da se preporučuje da se na groblje iznese samo vino, malo žita, sveća i mala pogača.
printskrin youtube/RTS Jutarnji program - Zvanični kanal
Otac Stojadin Pavlović
Crkva, navodi, predviđa molitvu za dušu, ali dodaje da je primetio da poslednje vreme veliki broj ljudi, ipak, ne donosi velike količine hrane.
Međutim jedan snimak sa Tik-Toka je postao deljen i komentarisan, pa su mnogi postavili pitanje da li tako treba činiti.
Na snimku se vidi grupa ljudi kako, kao da sedi za trpezom, obeduje hranu postavljenu na nadgrobni spomenik, koji je prikriven stolnjakom.
Obilne količine hrane dele međusobno, vođeni običajima svojih predaka.
Sveštenik Branislav Miljković iz hrama Svete Petke na Ovčanskom putu rekao je da taj običaj nošenja hrane datira daleko u prošlost, ali je ipak bolje nahraniti gladne nego ostaviti da hrana propada.
Druga navika koja se može videti na grobljima je paljenje cigareta, naročito ako je pokojnik bio strastveni pušač.
Otac Branislav ističe da bi trebalo zapaliti sveću za pokoj duše, a ne duvan.
Nakon što je brod, malo pre ponoći, udario u ledeni breg i počeo da tone, otac Tomas je smatrao da mu je dužnost da pomogne uplašenim putnicima - duhovno, ali i fizički.
Nastojatelj hrama posvećenog svetom Nikolaju u Kuznjecu objašnjava zašto nije svaki duhovnik istovremeno i duhovni otac i govori o razlici koja određuje put spasenja, kao i o suštini odnosa između pastira i njegovog duhovnog čeda.
Snaga i moć Boga ne ogleda se samo u veličini sveta koji je stvorio, već i u tome što svakom čoveku daje priliku za novi početak - bez obzira na prošlost.
U selu Džurovo, pod brdima Prijepolja, gde vekovima odjekuje molitva, verni narod se okupio oko mitropolita Atanasija da bi proslavio hramovnu slavu crkve Trećeg obretenja glave Svetog Jovana Krstitelja – svedočeći snagu predanja, zajedništva i neugasive pravoslavne vere.
Veliki bajram nije samo praznik žrtvovanja, već i vreme kada iskrenost, poštovanje i zajedništvo dolaze do izražaja u svakom rukovanju, poljupcu ruke ili izgovorenoj čestitki. Evo šta je važno znati da ne pogrešite kada nekome poželite blagosloven praznik.
U dirljivoj poruci upućenoj islamskim vernicima, poglavar SPC pozvao je na molitvu, razumevanje i građenje društva zasnovanog na vrednostima milosrđa, dobra i međusobnog poštovanja.
U vreme kada se hrana nije bacala, domaćice su znale da i od suvog hleba naprave čudo – evo jednostavnog i ukusnog doručka koji će vas vratiti u toplinu porodične trpeze.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Nova godina po julijanskom kalendaru svečano se večeras dočekuje širom Srbije – na trgovima, u restoranima, a mnogi građani će slaviti u svojim domovima, u krugu porodice
Da li znate zašto se mesni i mlečni proizvodi ne smeju jesti zajedno, kako se uklanja krv iz mesa i zašto se hleb ponekad ne smatra košer? Otkrijte fascinantnu priču o pravilima ishrane u judaizmu i njihovom značaju za veru i tradiciju.
Sveštenik Miroslav Vasić objasnio je pravoslavnu praksu Božićnog posta. On ističe važnost njegove duhovne dimenzije, koja je jednako bitna kao i telesna.
Snaga i moć Boga ne ogleda se samo u veličini sveta koji je stvorio, već i u tome što svakom čoveku daje priliku za novi početak - bez obzira na prošlost.
Reči svetog ruskog podvižnika za četvrtak sedme sedmice po Vaskrsu podsećaju da nas Hristos nije samo podigao iz greha, već nas je pozvao u neizrecivu zajednicu sa samim Bogom.
Iguman manastira Rukumija ističe da crna magija često dolazi kroz „bezazlene“ posete i ostavljene predmete, a objašnjava i kako se od toga možemo zaštititi – ne samo molitvom, već i jednostavnim zaključavanjem vrata.
Strah od sve većeg broja incidenata usmerenih protiv hrišćana dodatno pojačava zabrinutost zbog kontinuiranog priliva migranata, pretežno iz Severne i Subsaharske Afrike.
Iguman manastira Rukumija ističe da crna magija često dolazi kroz „bezazlene“ posete i ostavljene predmete, a objašnjava i kako se od toga možemo zaštititi – ne samo molitvom, već i jednostavnim zaključavanjem vrata.
Dan posle Duhovskih zadušnica, u nedelju, 8. juna, pravoslavni vernici obeležavaju praznik Svete Trojice ili Duhove, koji je 50. dana posle Vaskrsa i desetog posle Spasovdana.