NATO VOJNIK NAKON VIŠE OD 20 GODINA O DOGAĐAJU NA KOSOVU: Pošto je posetio srpski manastir sve se promenilo - nije mogao da veruje
Veteran američke vojske ispričao je kako se na Kosovu prvi put upoznao sa srpskim pravoslavljem.
Jerinić je istakao da su do sada sa groblja u Lipljanu izvršene tri ekshumacije i da se trude i porodicama savetuju da to ne čine.
Srbi iz Lipljana, Kosovo i Metohija, okolnih mesta, ali i oni raseljeni obišli su danas gradsko groblje, gde su na Zadušnice zapalili sveće svojim najmilijima. Lipljanski paroh Dragiša Jerinić izjavio je da je izuzetno važno da ne zaboravljamo svoje pretke.
- Od njih smo nastali, od njih smo sve nasledili, naša je dužnost i moralna obaveza da se za njih molimo, kako na liturgijama tako i u svakom danu koji je crkva posvetila njima, a to je četiri puta tokom godine - dodao je.
Jerinić je istakao da su do sada sa groblja u Lipljanu izvršene tri ekshumacije i da se trude i porodicama savetuju da to ne čine.
- Nažalost ima dva, tri slučaja, ali mi se trudimo i govorimo da se to ne radi, jer duša pokojnika obitava onde gde je pokojnik živeo. Može čovek živ da se preseli iz Lipljana u Beograd, Niš, Novi Sad, ali dušu pokojnika neće preseliti, jer duša je tu gde je on živeo, tu obitava i ta mesta posećuje- rekao je on.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Istakao je da je danas u Lipljanu više ljudi nego obično i da ga i pored toga što je povod okupljanja tužan, to na neki način i raduje.
Snežana Nedeljković, koja trenutno živi u Beogradu, izjavila je da su joj osećanja pomešana uvek kada dođe u Lipljan.
- Vrlo je tužno kada dođemo, ovde su mi roditelji sahranjeni. Osećanja su pomešana, oni su ovde, ja sam tamo, da je sreća da budem ovde pored njih, da ih češće posećujem, ali šta ćemo - takav je život. Mi ovde imamo kuću, dolazimo, obilazimo ih. Žalosno, tužno, trebalo je svi da ostanemo ovde, ali smo morali da odemo, nažalost - rekla je Nedeljković.
Na Zadušnice u Lipljan je danas iz Niša došao Dragan Stolić, koji redovno obilazi grobove predaka.
- Tu su mi otac, majka, cela familija. Ako ništa ne mogu, bar sveću da upalim. Ja kad bih imao uslove da se vratim, vratio bih se, što da ne. Živeo sam u centru Lipljana. Ovde je bilo 97 odsto Srba. Svi smo se znali i sa Albancima smo se poštovali, a sad ovo - sačuvaj Bože - kazao je Stolić.
Jerej Nenad Stojanović rekao je da je obaveza svakog vernika da obilazi grobove onih koji počivaju na ovom groblju.
- Svake godine na letnje ili duhovske Zadušnice izlazi se na groblja, obilaze se najmiliji. Ovo je dan posvećen njima, kada se za njih molimo Bogu, kada dođemo da im grob obiđemo, da ga okadimo. To je naša obaveza prema precima, jer ako to zaboravimo, onda smo zaboravili sebe, a i nas će sutra neko zaboraviti - rekao je Stojanović za TV Most.
Stojanović je sa Srbima obišao grobove i održao pojedinačne parastose, moleći Gospoda da bude milostiv prema pokojnicima koji tu počivaju.
BONUS VIDEO: Srbi iz Lipljana i raseljena lica obišli na zadušnice gradsko groblje
Veteran američke vojske ispričao je kako se na Kosovu prvi put upoznao sa srpskim pravoslavljem.
Bjanko će na funkciji nuncija u Sloveniji i izaslanika u AP KiM naslediti Francuza Žan-Marija Špajha.
Incident u Severnoj Mitrovici izazvao je buru u javnosti i oštar odgovor Crkve, koja upozorava na rastuće pritiske nad Srbima na Kosovu i apeluje da hitno reaguju kako bi se sprečila dalja eskalacija.
Na Novom groblju i Centralnom groblju zabrana ulaska motornim vozilima važiće sutra tokom čitavog dana.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Porušeni spomenici kod Obilića nisu samo vandalski čin, već upozorenje koje uznemirava čitavu zajednicu i otvara pitanje dokle traje bezbednost onih koji su sahranjeni, ali i onih koji su ostali.
U povratničkom selu kod Istoka, pod svetlom agregata i pred obnovljenim oltarom, više od sto vernika okupilo se na slavi crkve – među porušenim kućama, sećanjima na progon i nadom da će se život ipak vratiti.
Ime Marina nosi drevno značenje povezano sa morem, ali i priču o 15-godišnjoj devojci iz Antiohije koja je zbog vere u Hrista pretrpela mučeničko stradanje koje vekovima čuva crkveno predanje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Marinu – Ognjenu Mariju po starom kalendaru, i Svete apostole Silu, Siluana, Kriskenta, Epeneta i Andronika po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Petra Krizologa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Zbog toga što nije želela da se odrekne vere u Hrista, Svete Marine odrekao se i rođeni otac.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.
Na mestu gde je Stefan Uroš IV Dušan Nemanjić prvobitno sahranjen, nakon manastirske slave služen je parastos prvom srpskom caru.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Mala Sofija boluje od malignog limfoma, a njen otac zahvalio je svima koji su stali uz njih. Iako je novac za lečenje obezbeđen, pred devojčicom je još jedna velika borba.
Šta donosi zakon koji uvodi nove mehanizme upravljanja kulturnim dobrima i zašto su u fokusu Atos, njegovi drevni manastiri, rukopisi i neprocenjive riznice.
Eparhija raško-prizrenska navodi da aktivnosti kod svetinje nisu prethodno najavljene Crkvi i upozorava da obim radova prevazilazi uobičajeno održavanje puta.