NATO VOJNIK NAKON VIŠE OD 20 GODINA O DOGAĐAJU NA KOSOVU: Pošto je posetio srpski manastir sve se promenilo - nije mogao da veruje
Veteran američke vojske ispričao je kako se na Kosovu prvi put upoznao sa srpskim pravoslavljem.
Jerinić je istakao da su do sada sa groblja u Lipljanu izvršene tri ekshumacije i da se trude i porodicama savetuju da to ne čine.
Srbi iz Lipljana, Kosovo i Metohija, okolnih mesta, ali i oni raseljeni obišli su danas gradsko groblje, gde su na Zadušnice zapalili sveće svojim najmilijima. Lipljanski paroh Dragiša Jerinić izjavio je da je izuzetno važno da ne zaboravljamo svoje pretke.
- Od njih smo nastali, od njih smo sve nasledili, naša je dužnost i moralna obaveza da se za njih molimo, kako na liturgijama tako i u svakom danu koji je crkva posvetila njima, a to je četiri puta tokom godine - dodao je.
Jerinić je istakao da su do sada sa groblja u Lipljanu izvršene tri ekshumacije i da se trude i porodicama savetuju da to ne čine.
- Nažalost ima dva, tri slučaja, ali mi se trudimo i govorimo da se to ne radi, jer duša pokojnika obitava onde gde je pokojnik živeo. Može čovek živ da se preseli iz Lipljana u Beograd, Niš, Novi Sad, ali dušu pokojnika neće preseliti, jer duša je tu gde je on živeo, tu obitava i ta mesta posećuje- rekao je on.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Istakao je da je danas u Lipljanu više ljudi nego obično i da ga i pored toga što je povod okupljanja tužan, to na neki način i raduje.
Snežana Nedeljković, koja trenutno živi u Beogradu, izjavila je da su joj osećanja pomešana uvek kada dođe u Lipljan.
- Vrlo je tužno kada dođemo, ovde su mi roditelji sahranjeni. Osećanja su pomešana, oni su ovde, ja sam tamo, da je sreća da budem ovde pored njih, da ih češće posećujem, ali šta ćemo - takav je život. Mi ovde imamo kuću, dolazimo, obilazimo ih. Žalosno, tužno, trebalo je svi da ostanemo ovde, ali smo morali da odemo, nažalost - rekla je Nedeljković.
Na Zadušnice u Lipljan je danas iz Niša došao Dragan Stolić, koji redovno obilazi grobove predaka.
- Tu su mi otac, majka, cela familija. Ako ništa ne mogu, bar sveću da upalim. Ja kad bih imao uslove da se vratim, vratio bih se, što da ne. Živeo sam u centru Lipljana. Ovde je bilo 97 odsto Srba. Svi smo se znali i sa Albancima smo se poštovali, a sad ovo - sačuvaj Bože - kazao je Stolić.
Jerej Nenad Stojanović rekao je da je obaveza svakog vernika da obilazi grobove onih koji počivaju na ovom groblju.
- Svake godine na letnje ili duhovske Zadušnice izlazi se na groblja, obilaze se najmiliji. Ovo je dan posvećen njima, kada se za njih molimo Bogu, kada dođemo da im grob obiđemo, da ga okadimo. To je naša obaveza prema precima, jer ako to zaboravimo, onda smo zaboravili sebe, a i nas će sutra neko zaboraviti - rekao je Stojanović za TV Most.
Stojanović je sa Srbima obišao grobove i održao pojedinačne parastose, moleći Gospoda da bude milostiv prema pokojnicima koji tu počivaju.
BONUS VIDEO: Srbi iz Lipljana i raseljena lica obišli na zadušnice gradsko groblje
Veteran američke vojske ispričao je kako se na Kosovu prvi put upoznao sa srpskim pravoslavljem.
Bjanko će na funkciji nuncija u Sloveniji i izaslanika u AP KiM naslediti Francuza Žan-Marija Špajha.
Incident u Severnoj Mitrovici izazvao je buru u javnosti i oštar odgovor Crkve, koja upozorava na rastuće pritiske nad Srbima na Kosovu i apeluje da hitno reaguju kako bi se sprečila dalja eskalacija.
Na Novom groblju i Centralnom groblju zabrana ulaska motornim vozilima važiće sutra tokom čitavog dana.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Porušeni spomenici kod Obilića nisu samo vandalski čin, već upozorenje koje uznemirava čitavu zajednicu i otvara pitanje dokle traje bezbednost onih koji su sahranjeni, ali i onih koji su ostali.
U povratničkom selu kod Istoka, pod svetlom agregata i pred obnovljenim oltarom, više od sto vernika okupilo se na slavi crkve – među porušenim kućama, sećanjima na progon i nadom da će se život ipak vratiti.
Na gubilište sa Simeonom bilo je izvedeno još 1000 hrišćana.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenice Agapiju, Hioniju i Irinu po starom i Svete apostole Jasona i Sosipatra po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Katarine Sijenske, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Car je savetovao devojke da se poklone idolima i tako sebi spasu živote, ali su one to odbile.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Aristarha, Puda i Trofima po starom i Svete apostole Jasona i Sosipatera i Kerkiru devicu po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Vincence, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Čovek opterećen sopstvenim padovima i pogrešnim izborima često oseća nemoć da se vrati na pravi put.
Desert iz hercegovačkog kraja nastaje spajanjem voćnog namaza, brašna i vode, zatim se kratko peče i preliva toplim šećernim sirupom, čime dobija prepoznatljivu tamnu aromu.
Iako većina jevrejskih autoriteta smatra da je pirsing ušiju prihvatljiv, pitanje postaje znatno složenije kada su u pitanju drugi delovi tela.