TANJUG/ STRAHINJA AĆIMOVIĆ/ bgKupanje u fontanama u Parizu
Istraživački centar Pew objavio je da najveći pad beleže hrišćanstvo i budizam, dok raste broj onih koji se više ne prepoznaju ni u jednoj religiji. U nekim zemljama, odnos novih i bivših vernika postaje dramatično neuravnotežen.
Prema nedavnom istraživanju koje je sproveo američki istraživački centar "Pew" u 36 zemalja širom sveta, više od 20% odraslih napustilo je versku tradiciju u kojoj su odrastali. Ova pojava naziva se „promena vere“. Rezultati istraživanja pokazuju da u svetu opada broj hrišćana i budista, dok raste broj onih koji se ne poistovećuju ni sa jednom konkretnom religijom, prenosi portal Christian Post.
Fenomen „promene vere“ ogleda se u tome da ljudi između detinjstva i zrelosti menjaju svoju versku pripadnost. To može značiti potpuno napuštanje vere ili prelazak u drugu religiju (u ovom istraživanju nisu uzimani u obzir prelazi iz jedne grane religije u drugu unutar iste veroispovesti, na primer iz protestantizma u katolicizam ili iz sunitskog u šiitski islam).
U pojedinim državama, kao što su Indija, Izrael, Nigerija i Tajland, beleži se izuzetno visok nivo verske postojanosti – najmanje 95% stanovnika ostaje u veri u kojoj su odrasli. Suprotno tome, u drugim delovima sveta – posebno u Istočnoj Aziji, Zapadnoj Evropi, Severnoj i Latinskoj Americi – uočen je izražen verski nestalitet.
Schutterstock
Polovina odraslih stanovnika Južne Koreje napustila je veru u kojoj je vaspitana. Isto je učinilo 36% odraslih u Holandiji, 28% u Sjedinjenim Američkim Državama i 21% u Brazilu. U mnogim slučajevima, ti ljudi se izjašnjavaju kao ateisti, agnostici ili se jednostavno deklarišu kao „nereligiozni“.
U Švedskoj, 29% odraslih koji su vaspitavani u hrišćanskoj veri danas se izjašnjava kao nereligiozno. U Nemačkoj je odnos onih koji su napustili hrišćanstvo i onih koji su mu pristupili 19,7 prema 1 – što znači da na skoro 20 ljudi koji su se u odraslom dobu udaljili od vere u Hrista dolazi samo jedan novi član Crkve.
Ipak, uprkos ovoj zabrinjavajućoj tendenciji, postoje i izuzeci. Tako, u Singapuru hrišćanstvo beleži blagi porast: na jednog čoveka koji ga napušta dolaze 3,2 koji mu pristupaju. U pojedinim zemljama, poput Nigerije, odnos je uravnotežen – približno isti broj odraslih ljudi napušta i prihvata hrišćanstvo.
Budizam takođe beleži znatan pad broja sledbenika u nekim zemljama. U Japanu, 23% odraslih koji su vaspitavani u budističkoj veri više se ne identifikuje ni sa jednom religijom, dok je u Južnoj Koreji taj procenat 13%.
Schutterstock/Gualberto Becerra
Kupanje u fontanama u Parizu
Autori istraživanja primećuju i suprotan trend – u nekim zemljama odrasli ljudi koji su odrastali bez ikakvog verskog obrazovanja kasnije su se obratili veri i sada se identifikuju sa nekom religijom. Na primer, u Južnoj Koreji čak 9% odraslih (najviši procenat među zemljama obuhvaćenim istraživanjem) nije imalo nikakav verski odgoj, ali su se u zrelom dobu obratili – najčešće hrišćanstvu.
Uprkos svemu, hrišćanstvo i dalje ostaje religija sa najvećim brojem sledbenika u svetu, kao i dominantan ili istorijski uticajan verski i kulturni činilac u 25 od 36 ispitanih zemalja. Islam, kao druga najrasprostranjenija religija, preovlađuje u šest zemalja iz uzorka, uključujući Bangladeš, Indoneziju i Tursku. S druge strane, oni koji su vaspitavani u hinduizmu i judaizmu – religijama koje dominiraju samo u po jednoj zemlji (Indiji i Izraelu) – pokazuju najmanju sklonost ka napuštanju vere svojih predaka.
Ovaj čin, koji je brzo postao viralan na društvenim mrežama, mnogima je bio podsetnik na zajedništvo i solidarnost koje su nekada bile karakteristične za ovo podneblje.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.
U trenucima najveće patnje, porodica Brasko pretvara tugu u svetlost – kapela posvećena njihovoj ćerci postaje simbol nepokolebljive vere i ljubavi koja neće biti zaboravljena.
Vernik kroz pričešće prima telo i krv Hristovu, ali takvom susretu treba da prethode molitva, pokajanje, praštanje i nastojanje da se srce očisti od greha.
Na jubilarnom 50. izdanju manifestacije u Beloj Vodi priznanje je pripalo mitropolitu kruševačkom, koji je govorio o lepoti, dobroti, odnosu prema Bogu i bližnjima, ali i o iskušenjima koja čoveka udaljavaju od večnih vrednosti.
Studija pod nazivom Globalna verska slika, objavljena u ponedeljak 9. juna, drugo je izdanje ovog demografskog izveštaja o religijama, koje "Pew Research Center" sprovodi od 2010. godine.
Vernik kroz pričešće prima telo i krv Hristovu, ali takvom susretu treba da prethode molitva, pokajanje, praštanje i nastojanje da se srce očisti od greha.
U besedi za utorak 16. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači početak Jevanđelja po Jovanu i govori o Sinu Božjem kroz koga je sve stvoreno i koji je radi spasenja došao među ljude.
Kratka, ali snažna pouka svetitelja govori o nečemu što je mnogo dublje od običnog spokojstva i otkriva zbog čega unutrašnja tišina ima posebno mesto u hrišćanskom životu.
Vernik kroz pričešće prima telo i krv Hristovu, ali takvom susretu treba da prethode molitva, pokajanje, praštanje i nastojanje da se srce očisti od greha.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Mamanta po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti velikomučenik Nikita Got. Katolička crkva obeležava spomendan Gospe Žalosne, dok Jevreji danas obeležavaju četvrti dan meseca tišrija, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Kratka, ali snažna pouka svetitelja govori o nečemu što je mnogo dublje od običnog spokojstva i otkriva zbog čega unutrašnja tišina ima posebno mesto u hrišćanskom životu.
U besedi povodom velikog praznika govorio je o tome šta povezuje generacije, zašto različitost ne sme da bude prepreka zajedništvu i zbog čega vera mora da se potvrđuje svakodnevnim životom.