TANJUG/ STRAHINJA AĆIMOVIĆ/ bgKupanje u fontanama u Parizu
Istraživački centar Pew objavio je da najveći pad beleže hrišćanstvo i budizam, dok raste broj onih koji se više ne prepoznaju ni u jednoj religiji. U nekim zemljama, odnos novih i bivših vernika postaje dramatično neuravnotežen.
Prema nedavnom istraživanju koje je sproveo američki istraživački centar "Pew" u 36 zemalja širom sveta, više od 20% odraslih napustilo je versku tradiciju u kojoj su odrastali. Ova pojava naziva se „promena vere“. Rezultati istraživanja pokazuju da u svetu opada broj hrišćana i budista, dok raste broj onih koji se ne poistovećuju ni sa jednom konkretnom religijom, prenosi portal Christian Post.
Fenomen „promene vere“ ogleda se u tome da ljudi između detinjstva i zrelosti menjaju svoju versku pripadnost. To može značiti potpuno napuštanje vere ili prelazak u drugu religiju (u ovom istraživanju nisu uzimani u obzir prelazi iz jedne grane religije u drugu unutar iste veroispovesti, na primer iz protestantizma u katolicizam ili iz sunitskog u šiitski islam).
U pojedinim državama, kao što su Indija, Izrael, Nigerija i Tajland, beleži se izuzetno visok nivo verske postojanosti – najmanje 95% stanovnika ostaje u veri u kojoj su odrasli. Suprotno tome, u drugim delovima sveta – posebno u Istočnoj Aziji, Zapadnoj Evropi, Severnoj i Latinskoj Americi – uočen je izražen verski nestalitet.
Schutterstock
Polovina odraslih stanovnika Južne Koreje napustila je veru u kojoj je vaspitana. Isto je učinilo 36% odraslih u Holandiji, 28% u Sjedinjenim Američkim Državama i 21% u Brazilu. U mnogim slučajevima, ti ljudi se izjašnjavaju kao ateisti, agnostici ili se jednostavno deklarišu kao „nereligiozni“.
U Švedskoj, 29% odraslih koji su vaspitavani u hrišćanskoj veri danas se izjašnjava kao nereligiozno. U Nemačkoj je odnos onih koji su napustili hrišćanstvo i onih koji su mu pristupili 19,7 prema 1 – što znači da na skoro 20 ljudi koji su se u odraslom dobu udaljili od vere u Hrista dolazi samo jedan novi član Crkve.
Ipak, uprkos ovoj zabrinjavajućoj tendenciji, postoje i izuzeci. Tako, u Singapuru hrišćanstvo beleži blagi porast: na jednog čoveka koji ga napušta dolaze 3,2 koji mu pristupaju. U pojedinim zemljama, poput Nigerije, odnos je uravnotežen – približno isti broj odraslih ljudi napušta i prihvata hrišćanstvo.
Budizam takođe beleži znatan pad broja sledbenika u nekim zemljama. U Japanu, 23% odraslih koji su vaspitavani u budističkoj veri više se ne identifikuje ni sa jednom religijom, dok je u Južnoj Koreji taj procenat 13%.
Schutterstock/Gualberto Becerra
Kupanje u fontanama u Parizu
Autori istraživanja primećuju i suprotan trend – u nekim zemljama odrasli ljudi koji su odrastali bez ikakvog verskog obrazovanja kasnije su se obratili veri i sada se identifikuju sa nekom religijom. Na primer, u Južnoj Koreji čak 9% odraslih (najviši procenat među zemljama obuhvaćenim istraživanjem) nije imalo nikakav verski odgoj, ali su se u zrelom dobu obratili – najčešće hrišćanstvu.
Uprkos svemu, hrišćanstvo i dalje ostaje religija sa najvećim brojem sledbenika u svetu, kao i dominantan ili istorijski uticajan verski i kulturni činilac u 25 od 36 ispitanih zemalja. Islam, kao druga najrasprostranjenija religija, preovlađuje u šest zemalja iz uzorka, uključujući Bangladeš, Indoneziju i Tursku. S druge strane, oni koji su vaspitavani u hinduizmu i judaizmu – religijama koje dominiraju samo u po jednoj zemlji (Indiji i Izraelu) – pokazuju najmanju sklonost ka napuštanju vere svojih predaka.
Ovaj čin, koji je brzo postao viralan na društvenim mrežama, mnogima je bio podsetnik na zajedništvo i solidarnost koje su nekada bile karakteristične za ovo podneblje.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.
U trenucima najveće patnje, porodica Brasko pretvara tugu u svetlost – kapela posvećena njihovoj ćerci postaje simbol nepokolebljive vere i ljubavi koja neće biti zaboravljena.
Mađarski premijer ističe da će budućnost dece u Evropi odrediti pitanje koje je staro 1.400 godina i pita zašto evropski narodi dopuštaju masovno doseljavanje iz islamskog sveta dok hrišćani ginu na ratištima Ukrajine.
Arhiepiskop novogračaničko-čikaški i mitropolit srednjezapadnoamerički govori o tome zašto jubilej ove svetinje nadomak Čikaga nije samo sećanje na prošlost, već poziv da nastavimo delo Svetog Mardarija i sačuvamo duhovno sidrište srpskog naroda u tuđini.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Studija pod nazivom Globalna verska slika, objavljena u ponedeljak 9. juna, drugo je izdanje ovog demografskog izveštaja o religijama, koje "Pew Research Center" sprovodi od 2010. godine.
Mađarski premijer ističe da će budućnost dece u Evropi odrediti pitanje koje je staro 1.400 godina i pita zašto evropski narodi dopuštaju masovno doseljavanje iz islamskog sveta dok hrišćani ginu na ratištima Ukrajine.
Na petu godišnjicu pretvaranja velike pravoslavne svetinje u džamiju, turski predsednik izazvao ogorčenje sveta rečima da je oslobodio spomenik i vratio ga „molitvi Muhameda“.
Mađarski premijer ističe da će budućnost dece u Evropi odrediti pitanje koje je staro 1.400 godina i pita zašto evropski narodi dopuštaju masovno doseljavanje iz islamskog sveta dok hrišćani ginu na ratištima Ukrajine.
"Ne sudite, da ne budete osuđeni" - čuvene Isusove reči iz besede na Gori. Nakon što kaže da ne treba osuđivati druge, Isus dodaje da im treba praštati greške.
Dok hiljade mladih bezglavo jure za muzičkim senzacijama i spektaklima, iguman manastira Podmaine upozorava da iza tih globalnih manifestacija stoje otvorene demonske poruke.
Saznajte kako se priprema tradicionalna jagnjeća kapama sa spanaćem, koja budi nostalgiju za detinjstvom, bakinom kuhinjom i prazničnom tišinom pred ikonama.
"Ne sudite, da ne budete osuđeni" - čuvene Isusove reči iz besede na Gori. Nakon što kaže da ne treba osuđivati druge, Isus dodaje da im treba praštati greške.