TANJUG/ STRAHINJA AĆIMOVIĆ/ bgKupanje u fontanama u Parizu
Istraživački centar Pew objavio je da najveći pad beleže hrišćanstvo i budizam, dok raste broj onih koji se više ne prepoznaju ni u jednoj religiji. U nekim zemljama, odnos novih i bivših vernika postaje dramatično neuravnotežen.
Prema nedavnom istraživanju koje je sproveo američki istraživački centar "Pew" u 36 zemalja širom sveta, više od 20% odraslih napustilo je versku tradiciju u kojoj su odrastali. Ova pojava naziva se „promena vere“. Rezultati istraživanja pokazuju da u svetu opada broj hrišćana i budista, dok raste broj onih koji se ne poistovećuju ni sa jednom konkretnom religijom, prenosi portal Christian Post.
Fenomen „promene vere“ ogleda se u tome da ljudi između detinjstva i zrelosti menjaju svoju versku pripadnost. To može značiti potpuno napuštanje vere ili prelazak u drugu religiju (u ovom istraživanju nisu uzimani u obzir prelazi iz jedne grane religije u drugu unutar iste veroispovesti, na primer iz protestantizma u katolicizam ili iz sunitskog u šiitski islam).
U pojedinim državama, kao što su Indija, Izrael, Nigerija i Tajland, beleži se izuzetno visok nivo verske postojanosti – najmanje 95% stanovnika ostaje u veri u kojoj su odrasli. Suprotno tome, u drugim delovima sveta – posebno u Istočnoj Aziji, Zapadnoj Evropi, Severnoj i Latinskoj Americi – uočen je izražen verski nestalitet.
Schutterstock
Polovina odraslih stanovnika Južne Koreje napustila je veru u kojoj je vaspitana. Isto je učinilo 36% odraslih u Holandiji, 28% u Sjedinjenim Američkim Državama i 21% u Brazilu. U mnogim slučajevima, ti ljudi se izjašnjavaju kao ateisti, agnostici ili se jednostavno deklarišu kao „nereligiozni“.
U Švedskoj, 29% odraslih koji su vaspitavani u hrišćanskoj veri danas se izjašnjava kao nereligiozno. U Nemačkoj je odnos onih koji su napustili hrišćanstvo i onih koji su mu pristupili 19,7 prema 1 – što znači da na skoro 20 ljudi koji su se u odraslom dobu udaljili od vere u Hrista dolazi samo jedan novi član Crkve.
Ipak, uprkos ovoj zabrinjavajućoj tendenciji, postoje i izuzeci. Tako, u Singapuru hrišćanstvo beleži blagi porast: na jednog čoveka koji ga napušta dolaze 3,2 koji mu pristupaju. U pojedinim zemljama, poput Nigerije, odnos je uravnotežen – približno isti broj odraslih ljudi napušta i prihvata hrišćanstvo.
Budizam takođe beleži znatan pad broja sledbenika u nekim zemljama. U Japanu, 23% odraslih koji su vaspitavani u budističkoj veri više se ne identifikuje ni sa jednom religijom, dok je u Južnoj Koreji taj procenat 13%.
Schutterstock/Gualberto Becerra
Kupanje u fontanama u Parizu
Autori istraživanja primećuju i suprotan trend – u nekim zemljama odrasli ljudi koji su odrastali bez ikakvog verskog obrazovanja kasnije su se obratili veri i sada se identifikuju sa nekom religijom. Na primer, u Južnoj Koreji čak 9% odraslih (najviši procenat među zemljama obuhvaćenim istraživanjem) nije imalo nikakav verski odgoj, ali su se u zrelom dobu obratili – najčešće hrišćanstvu.
Uprkos svemu, hrišćanstvo i dalje ostaje religija sa najvećim brojem sledbenika u svetu, kao i dominantan ili istorijski uticajan verski i kulturni činilac u 25 od 36 ispitanih zemalja. Islam, kao druga najrasprostranjenija religija, preovlađuje u šest zemalja iz uzorka, uključujući Bangladeš, Indoneziju i Tursku. S druge strane, oni koji su vaspitavani u hinduizmu i judaizmu – religijama koje dominiraju samo u po jednoj zemlji (Indiji i Izraelu) – pokazuju najmanju sklonost ka napuštanju vere svojih predaka.
Ovaj čin, koji je brzo postao viralan na društvenim mrežama, mnogima je bio podsetnik na zajedništvo i solidarnost koje su nekada bile karakteristične za ovo podneblje.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.
U trenucima najveće patnje, porodica Brasko pretvara tugu u svetlost – kapela posvećena njihovoj ćerci postaje simbol nepokolebljive vere i ljubavi koja neće biti zaboravljena.
Od vizantijskog stila do lokalnih motiva, ikonografski prikazi Prepodobne mati Paraskeve čuvaju priču o njenom asketskom životu, zagovorništvu i vezi sa narodom kroz vekove.
Velika je sila reči upućenih ovoj prepodobnoj svetiteljki, čiji zagovor donosi utehu, snagu i mir duši, a vekovima je stub vere i nade u srcima srpskog naroda.
Poslednjih vekova ljudi su tražili odgovore koji mogu razbiti podele, učvrstiti veru i doneti istinsku duhovnu snagu. Saznajte šta vekovima inspiriše islamske vernike i kako ovu poruku možete primeniti u svom svakodnevnom životu.
Na osnivačkoj skupštini Ruskog istorijskog društva u Beogradu istaknuto je da novoformirana institucija ima misiju da čuva istorijsku istinu i jača duhovne veze srpskog i ruskog naroda.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Studija pod nazivom Globalna verska slika, objavljena u ponedeljak 9. juna, drugo je izdanje ovog demografskog izveštaja o religijama, koje "Pew Research Center" sprovodi od 2010. godine.
Oboje su živeli u nevinosti sve dok Eva nije podlegla iskušenju zlog zmijskog zavodnika i okusila zabranjeni plod, a zatim joj se pridružio i Adam. Tada su spoznali svoju nagost i prekrili se smokvinim lišćem.
Mađarski premijer ističe da će budućnost dece u Evropi odrediti pitanje koje je staro 1.400 godina i pita zašto evropski narodi dopuštaju masovno doseljavanje iz islamskog sveta dok hrišćani ginu na ratištima Ukrajine.
Velika je sila reči upućenih ovoj prepodobnoj svetiteljki, čiji zagovor donosi utehu, snagu i mir duši, a vekovima je stub vere i nade u srcima srpskog naroda.
Na osnivačkoj skupštini Ruskog istorijskog društva u Beogradu istaknuto je da novoformirana institucija ima misiju da čuva istorijsku istinu i jača duhovne veze srpskog i ruskog naroda.
Na veličanstvenom sabranju osveštane ikone Sabornog hrama Spasenja naroda u Bukureštu, koji po veličini i lepoti nadmašuje sve dosadašnje pravoslavne svetinje i postaje novo duhovno središte Evrope.
Uz svetlost sveća i miris tamjana, verni narod se okuplja da prinese darove, osvešta slavske kolače i pokloni se moštima najpoštovanije svetiteljke u srpskom narodu.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.