SLAVIMO SEĆANJE NA TRI APOSTOLA: Danas su Sveti Aristarh, Pud i Trofim
Za vreme Neronova gonjenja, kada je apostol Pavle posečen, posečeni su i ova tri svetitelja.
On je bio persijski episkop u 4. veku.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) danas slavi prepodobnog Simeona, episkopa Persijskog.
On je bio persijski episkop u 4. veku.
U vreme cara Savorija, ili Sapora, Simeon je bio istjazavan za Hrista sa dva svoja prezvitera, Avdelajem i Ananijom. Pre njih, poginio je i carev evnuh Ustazan, koji se najpre bio odrekao Hrista, a posle, dirnut ukorom sv. Simeona, ponovo ispovedio pred carem hrišćanstvo.
Na gubilište sa Simeonom bilo je izvedeno još 1000 hrišćana.
"Simeon se navlaš izmače, da bi bio poslednji posečen, te da bi mogao hrabriti hrišćane do kraja, da se nijedan ne pokoleba zbog straha smrtnoga. Kada prezviter Ananija stavi glavu na panj, uzdrhta celim telom. A carev pristav, Fusik, koji beše potajni hrišćanin, poče hrabriti Ananiju govoreći: Ne boj se starče, zatvori oči, i budi mužestven, da bi sagledao svetlost božansku, piše u žitijama.
Čim je to izrekao, bio je pozvan kao hrišćanin i caru optužen.
Car je i njega izložio mukama velikim, tako ga i ubio, a tako stradal je i njegova ćerka, devica Askitreja.
Najzad je i Sveti Simeon posečen, "pošto najpre stado svoje isprati u onaj svet".
Iduće godine na Veliki Petak bio je ubijen za Hrista i carev omiljeni evnuh Azat i sa njim hiljadu drugih vernih.
Tada car zažali svoga evnuha, i obustavi dalje ubijanje hrišćana.
Svi postradaše za Hrista 341 ili 344 god.
Za vreme Neronova gonjenja, kada je apostol Pavle posečen, posečeni su i ova tri svetitelja.
Prema učenju Crkve, svako svesno sprečavanje začeća smatra se narušavanjem prirodnog reda koji je Bog uspostavio.
U molitvi se roditeljska ljubav pretvara u zaštitu, snagu i blagoslov.
Posle teškog istjazanja, sudija osudi prve dve sestre na sažeženje, a Irinu zadrža još neko vreme nadajući se, da će je moći oskvrniti.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Pravoslavni vernici danas slave Rođenje Gospoda Isusa Hrista - Božić po starom kalendaru, dok se po novom liturgijski obeležava Sabor Svetog Jovana Krstitelja. Katolici proslavljaju Svetog Rajmunda Penjafortskog, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
Prema jevanđelju, Isus Hristos je rođen tačno u ponoć, kada se najsjajnija zvezda koja se kretala od istoka prema zapadu zaustavila iznad pećine kraj Vitlejema.
Položajnik je simbol mudraca sa Istoka, koji su pratili zvezdu i došli da se poklone novorođenom Hristu.
Praznik Rođenja Hristovog, koji Srpska pravoslavna crkva obeležava 7. januara, ne govori o sili i sjaju, već o tišini, smirenju i nadi koja već dva milenijuma iznova ispituje čoveka i njegov odnos prema Bogu i drugima.
Sabrani verni narod donosili su ikone i sveće, i strpljivo čekali trenutak kada će se oglasiti „Mir Božji, Hristos se rodi!“
Požar u konaku za goste brzo je stavljen pod kontrolu zahvaljujući hrabrosti bratije i intervenciji mioničkih vatrogasaca.
Posle svečanog večernjeg bogosluženja sa petohlebnicom u crkvi Svetog Marka, arhimandrit Vasilije osveštao je badnjake pred vernicima, a molitva koja je tom prilikom uzdignuta sabrala je u sebi sećanje na raj, krst i početak spasenja.
U hramu na Tašmajdanu služeno svečano večernje sa petohlebnicom, pročitano Jevanđelje o Rođenju Hristovom i podeljeni badnjaci vernom narodu.
Praznik Rođenja Hristovog, koji Srpska pravoslavna crkva obeležava 7. januara, ne govori o sili i sjaju, već o tišini, smirenju i nadi koja već dva milenijuma iznova ispituje čoveka i njegov odnos prema Bogu i drugima.
Osvrćući se na Pravednog Josifa, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas u svojoj besedi za 31. utorak po Duhovima podseća kako vera i poslušnost Bogu oblikuju život i donose proslavu onima koji ga slede, čak i u najmračnijim trenucima.
Pravoslavno predanje i oci otkrivaju zašto ovaj dan nije samo uvod u slavlje, već duhovni ispit – i kako od njega zavisi da li će Rođenje Hristovo ostati običan datum ili lični susret.