SLAVIMO SEĆANJE NA TRI APOSTOLA: Danas su Sveti Aristarh, Pud i Trofim
Za vreme Neronova gonjenja, kada je apostol Pavle posečen, posečeni su i ova tri svetitelja.
On je bio persijski episkop u 4. veku.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) danas slavi prepodobnog Simeona, episkopa Persijskog.
On je bio persijski episkop u 4. veku.
U vreme cara Savorija, ili Sapora, Simeon je bio istjazavan za Hrista sa dva svoja prezvitera, Avdelajem i Ananijom. Pre njih, poginio je i carev evnuh Ustazan, koji se najpre bio odrekao Hrista, a posle, dirnut ukorom sv. Simeona, ponovo ispovedio pred carem hrišćanstvo.
Na gubilište sa Simeonom bilo je izvedeno još 1000 hrišćana.
"Simeon se navlaš izmače, da bi bio poslednji posečen, te da bi mogao hrabriti hrišćane do kraja, da se nijedan ne pokoleba zbog straha smrtnoga. Kada prezviter Ananija stavi glavu na panj, uzdrhta celim telom. A carev pristav, Fusik, koji beše potajni hrišćanin, poče hrabriti Ananiju govoreći: Ne boj se starče, zatvori oči, i budi mužestven, da bi sagledao svetlost božansku, piše u žitijama.
Čim je to izrekao, bio je pozvan kao hrišćanin i caru optužen.
Car je i njega izložio mukama velikim, tako ga i ubio, a tako stradal je i njegova ćerka, devica Askitreja.
Najzad je i Sveti Simeon posečen, "pošto najpre stado svoje isprati u onaj svet".
Iduće godine na Veliki Petak bio je ubijen za Hrista i carev omiljeni evnuh Azat i sa njim hiljadu drugih vernih.
Tada car zažali svoga evnuha, i obustavi dalje ubijanje hrišćana.
Svi postradaše za Hrista 341 ili 344 god.
Za vreme Neronova gonjenja, kada je apostol Pavle posečen, posečeni su i ova tri svetitelja.
Prema učenju Crkve, svako svesno sprečavanje začeća smatra se narušavanjem prirodnog reda koji je Bog uspostavio.
U molitvi se roditeljska ljubav pretvara u zaštitu, snagu i blagoslov.
Posle teškog istjazanja, sudija osudi prve dve sestre na sažeženje, a Irinu zadrža još neko vreme nadajući se, da će je moći oskvrniti.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Kako je susret Djeve Marije i arhangela Gavrila otkrio tajnu koja prevazilazi ljudski razum i označio početak ispunjenja davnog proročanstva o dolasku Spasitelja, uz događaje koji su zauvek oblikovali hrišćansku veru i predanje.
Kako nam saopštava Evanđelist Matej, u utorak stradalne nedelje ujutru, Gospod Isus Hristos proveo je u Jerusalimskom hramu gde je poučavao.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Blagovesti i Veliki utorak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Uskršnju sredu, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sećamo se dolaska Arhanđela Gavrila, koji je Bogorodici javio blagu vest da će začeti Isusa Hrista.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Mitropolit limasolski objašnjava kako se kroz veru i molitvu možemo suočiti sa strahom, pobediti unutrašnji kukavičluk i pronaći mir jači od smrti.
Od Studenice i Žiče do Ostroga i Dečana, hodočasnici širom Srbije i regiona biraju da najveći hrišćanski praznik obeleže kroz liturgiju, boravak u konacima i duhovno sabranje, spajajući vekovne običaje sa ličnim doživljajem vere.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.