BOG OVO OSEĆANJE NIJE PREDVIDEO NI ZA JEDNOG ČOVEKA! Starac Josif Isihast je govorio da je to stanje svojstveno samo demonskim silama
Bog ima hiljadu načina da promeni svet, da promeni čak i prirodni poredak ako je potrebno, govorio je starac Josif.
Za vreme Neronova gonjenja, kada je apostol Pavle posečen, posečeni su i ova tri svetitelja.
Srpska pravoslavna crkva slavi Svete apostole Aristarha, Puda i Trofima.
Sveti apostoli Aristarh, Pud i Trofim su hrišćanski svetitelji. Oni spadaju u sedamdesetoricu apostola.
Aristarh je bio episkop u Apamiji Sirijskoj. Pominje ga apostol Pavle nekoliko puta (Dela Ap. 19, 29; Kološ. 4, 10; Filim. 23.). U Efesu je bio uhvaćen sa Gajem od naroda, koji se digao protiv Pavla. Kološanima piše apostol Pavle: pozdravlja vas Aristarh koji je sa mnom u sužanstvu. A u poslanici Filimonu naziva Pavle Aristarha pomagačem mojim, zajedno sa Markom, Dimasom i Lukom.
Pud je bio ugledan građanin rimski. Apostol Pavle ga spominje jedanput (II Tim. 4, 21). Dom Pudov je bio najpre utočište vrhovnim apostolima, a posle se obratio u crkvu, nazvanu Pastirska.
Trofim je bio iz Azije (Dela Ap. 20, 4) i sledovao je apostola Pavlu na njegovom putu, Na jednom mestu piše apostol Pavle: Trofima ostavih u Miletu bolesna (II Tim. 4, 20).
Za vreme Neronova gonjenja, kada je apostol Pavle posečen, posečeni su i ova tri apostola.
Srpska pravoslavna crkva slavi ih 15. aprila po crkvenom, a 28. aprila po gregorijanskom kalendaru.
Današnja molitva veoma je kratka i jednostavna. Predanje kaže da nju danas treba da izgovore svi ljudi koji su u nevoljama ili im je protekli period bio težak.
"Apostoli sveti, molite Milostivoga Boga, da oproštaj grehova podari dušama našim".
Bog ima hiljadu načina da promeni svet, da promeni čak i prirodni poredak ako je potrebno, govorio je starac Josif.
Papa Martin sazvao je sabor od 105 episkopa, na kome je osuđena ova knjižica careva. U isto vreme napisao je papa pismo patrijarhu Pavlu moleći ga da se "drži čiste vere pravoslavne i da cara savetuje, da se okane jeretičkih mudrovanja".
Od Tomine nedelje se opet vrše molitve za umrle, nakon prekida unutar perioda koji je počeo od Lazareve subote.
Deca nas podsećaju da postoji i drugi put – put poverenja, mira i unutrašnje sigurnosti.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Sveti Teofilakt je bio veliki branilac ikona i čudotvorac.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Sedam svetih mučenika hersonskih po starom i Svetog novomučenika Mirona po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Sv. Klementa Aleksandrijskog, muslimani slave Bajram, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Samo jedan od njih, Eterije, umro je prirodnom smrću.
Dva značajna spomena padaju istog dana, pa Tipik nalaže drugačiji raspored kako bi oba bila proslavljena bez skraćivanja i narušavanja bogoslužbenog poretka.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Od uspona u vrhu Ruske pravoslavne crkve do raščinjenja, sukoba sa patrijarhom Aleksejem II i razlaza sa mitropolitom Epifanijem, ostavio je iza sebe crkvenu mapu podela čije posledice i dalje potresaju pravoslavni svet.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Kako uče Sveti oci, nije strašan sam kraj života, već stanje duše u kojem čovek dočekuje taj trenutak.