DANAS PROSLAVLJAMO PRESVETU BOGORODICU! Obeležavamo Istočni petak!
Istočnim petkom zove se u narodu praznik Majke Božje čije je slavlјenje poteklo u hramu kod izvora pored Carigrada koji se nazivao "Živonosni istočnik“.
Papa Martin sazvao je sabor od 105 episkopa, na kome je osuđena ova knjižica careva. U isto vreme napisao je papa pismo patrijarhu Pavlu moleći ga da se "drži čiste vere pravoslavne i da cara savetuje, da se okane jeretičkih mudrovanja".
Srpska pravoslavna crkva (SPC) danas obeležava Svetog Martina ispovednika, papu Rimskog.
Posle smrti pape rimskog Teodora (642-649 godine), Martin je jednoglasno bio izabran za papu, 5. jula 649. godine.
Izabran je "u vreme jarosne raspre pravoslavnih s jereticima monotelitima (jedinovoljnicima)".
Tada je car bio Konstans II, unuk Iraklijev, a patrijarh carigradski je bio Pavle. Da bi uspostavio mir u crkvi sam car napisao je knjižicu Tipos, koja je bila po volji jeretika.
Papa Martin sazvao je sabor od 105 episkopa, na kome je osuđena ova knjižica careva. U isto vreme napisao je papa pismo patrijarhu Pavlu moleći ga da se "drži čiste vere pravoslavne i da cara savetuje, da se okane jeretičkih mudrovanja".
To pismo razljutilo je i patrijarha i cara.
"I car posla nekoga vojvodu Olimpija u Rim, da dovede papu vezana u Carigrad. Vojvoda se ne drznu vezati papu, ali nagovori jednog vojnika, da ga mačem ubije u crkvi. No kada vojnik uđe u crkvu s mačem skrivenim, na jedanput oslepi. Tako Promislom Božjim Martin izbeže smrt", piše u žitijama.
U to vreme Saraceni su izvršili napad na Siciliju, i vojvoda Olimpije je tamo otišao, ali je umro.
"Tada spletkom patrijarha jeretika Pavla car posla drugog vojvodu, Teodora, da veže i dovede papu pod optužbom, da on, papa, stoji u dosluhu sa Saracenima, i da ne štuje Prečistu Bogomater".
Kada je vojvoda stigao u Rim i pročitao optužbu protiv pape, on mu je odgovori,o da je to kleveta, da on nema nikakve zajednice sa Saracenima, protivnicima hrišćanstva, "a prečistu Bogomater ako ko ne štuje i ne ispoveda i njoj se ne klanja, da bude proklet i ovoga i onoga veka“.
Ali, to nije izmenilo vojvodinu odluku pa je papa bio vezan i doveden u Carigrad, gde je bolestan bačen u tamnicu. Dugo je bio mučen teskobom i glađu dok najzad "ne bi osuđen na progonstvo u Herson, gde požive 2 godine i skonča predav dušu svoju Gospodu, radi koga je mnogo postradao, 655 god".
Dve godine pre njega umro je patrijarh Pavle. Kada ga je car posetio pred smrt, "on okrete glavu duvaru i plakaše ispovedajući da je mnogo grešio protiv pape Martina, i moleći cara da Martina oslobodi".
Istočnim petkom zove se u narodu praznik Majke Božje čije je slavlјenje poteklo u hramu kod izvora pored Carigrada koji se nazivao "Živonosni istočnik“.
Crkveni oci nas uče da unutrašnji nemir nije kazna, već opomena.
Mnogi vrhunski sportisti ističu kako im je upravo sport bio najvažniji vodič kroz život, kako su na treninzima naučili šta znači raditi za cilj, kako nositi teret odgovornosti, ali i kako se dostojanstveno nositi s porazom.
Bog je taj koji priziva u život i koji poziva iz ovog života. Dakle, Bog ima konačnu reč, govori otac Aleksandar o samoubistvu, ali i naglašava da niko nikome, ipak, ne sme i ne treba da sudi.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Od učenika do igumana, od progona do mirnog kraja, njegov put otkriva kako je mala monaška zajednica u Carigradu postala poslednja linija odbrane svetih ikona.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Simeona Persijskog po starom i Svetog prepodobnog Jakova Ispovednika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Pija V, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Na gubilište sa Simeonom bilo je izvedeno još 1000 hrišćana.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenice Agapiju, Hioniju i Irinu po starom i Svete apostole Jasona i Sosipatra po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Katarine Sijenske, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
Bez struje i ikakvih oznaka, crkva-brvnara kod Duba vekovima krije ruske ikone, ratne tajne i neobično predanje o sili koja ju je sklonila od očiju ljudi, a do nje se ne dolazi slučajno.
To nije nagli pad, već postepeno udaljavanje od istine, koje počinje onda kada čovek prestane da prepoznaje sopstvenu unutrašnju težinu.
Promenljiv početak i fiksni završetak čine ovaj post posebnim u crkvenom kalendaru, a njegova suština ne iscrpljuje se u jelovniku - naglasak je na unutrašnjem preobražaju, molitvi i pričešću kao središtu hrišćanskog života.