Praznici i sveci 27.04.2025 | 00:01

BIO ŽRTVA VELIKE SPLETKE, ALI VERA GA NIJE NAPUŠTALA NI U NAJTEŽIM MUKAMA! Danas je Sveti Martin ispovednik, papa Rimski

Slika Autora
Autor: M.M.
BIO ŽRTVA VELIKE SPLETKE, ALI VERA GA NIJE NAPUŠTALA NI U NAJTEŽIM MUKAMA! Danas je Sveti Martin ispovednik, papa Rimski
SPC Sveti Martin Ispovednik

Papa Martin sazvao je sabor od 105 episkopa, na kome je osuđena ova knjižica careva. U isto vreme napisao je papa pismo patrijarhu Pavlu moleći ga da se "drži čiste vere pravoslavne i da cara savetuje, da se okane jeretičkih mudrovanja".

Srpska pravoslavna crkva (SPC) danas obeležava Svetog Martina ispovednika, papu Rimskog.

Posle smrti pape rimskog Teodora (642-649 godine), Martin je jednoglasno bio izabran za papu, 5. jula 649. godine.

Izabran je "u vreme jarosne raspre pravoslavnih s jereticima monotelitima (jedinovoljnicima)".

Tada je car bio Konstans II, unuk Iraklijev, a patrijarh carigradski je bio Pavle. Da bi uspostavio mir u crkvi sam car napisao je  knjižicu Tipos, koja je bila po volji jeretika.

Papa Martin sazvao je sabor od 105 episkopa, na kome je osuđena ova knjižica careva. U isto vreme napisao je papa pismo patrijarhu Pavlu moleći ga da se "drži čiste vere pravoslavne i da cara savetuje, da se okane jeretičkih mudrovanja".

To pismo razljutilo je i patrijarha i cara.

"I car posla nekoga vojvodu Olimpija u Rim, da dovede papu vezana u Carigrad. Vojvoda se ne drznu vezati papu, ali nagovori jednog vojnika, da ga mačem ubije u crkvi. No kada vojnik uđe u crkvu s mačem skrivenim, na jedanput oslepi. Tako Promislom Božjim Martin izbeže smrt", piše u žitijama.

U to vreme Saraceni su izvršili napad na Siciliju, i vojvoda Olimpije je tamo otišao, ali je umro.

"Tada spletkom patrijarha jeretika Pavla car posla drugog vojvodu, Teodora, da veže i dovede papu pod optužbom, da on, papa, stoji u dosluhu sa Saracenima, i da ne štuje Prečistu Bogomater".

Kada je vojvoda stigao u Rim i pročitao optužbu protiv pape, on mu je odgovori,o da je to kleveta, da on nema nikakve zajednice sa Saracenima, protivnicima hrišćanstva, "a prečistu Bogomater ako ko ne štuje i ne ispoveda i njoj se ne klanja, da bude proklet i ovoga i onoga veka“.

Ali, to nije izmenilo vojvodinu odluku pa je papa bio vezan i doveden u Carigrad, gde je bolestan bačen u tamnicu. Dugo je bio mučen teskobom i glađu dok najzad "ne bi osuđen na progonstvo u Herson, gde požive 2 godine i skonča predav dušu svoju Gospodu, radi koga je mnogo postradao, 655 god".

Dve godine pre njega umro je patrijarh Pavle. Kada ga je car posetio pred smrt, "on okrete glavu duvaru i plakaše ispovedajući da je mnogo grešio protiv pape Martina, i moleći cara da Martina oslobodi".