DANAS JE CRNO SLOVO! Slavimo Sabor svetog arhanđela Gavrila!
Kada se i Gospod rodio u Vitlejemu, ovaj Anđeo Gospodnji javio se pastirima koji su čuvali noćnu stražu kod stada i rekao im: "Javljam vam veliku radost, danas nam se rodio Spasitelj!"
Istočnim petkom zove se u narodu praznik Majke Božje čije je slavlјenje poteklo u hramu kod izvora pored Carigrada koji se nazivao "Živonosni istočnik“.
SPC danas obekežava Istočni petak.
Prvi petak posle Uskrsa veoma je poseban dan, jer je posvećen proslavljanju Presvete Bogorodice, koja se danas u bogosluženju naziva Živonosni istočnik.
Zato je reč o danu posebno posvećenom ženama i majkama.
Istočnim petkom zove se u narodu praznik Majke Božje čije je slavlјenje poteklo u hramu kod izvora pored Carigrada koji se nazivao "Živonosni istočnik“.
Hram je podigao vizantijski car Lav Veliki u petom veku. Predanje kaže da je car jednom naišao u šumi na slepog čoveka. Po Božjem ukazanju, našao je izvor, napojio slepca i umio ga, i ovaj je tad progledao. U hram je sa svih strana dolazio narod tražeći i nalazeći leka, tako da je car Justinijan, nakon sto godina, i sam se izlečivši obnovio i proširio hram.
Tu su se iscelјivali od vodene bolesti, sušice, besnila, raka, groznice i temperature, neplodnosti, skorbuta, tumora, duševnih bolesti, bolesti očiju i mnogih drugih. Istorijat ove svetinje i istoriju praznika zapisao je Nikifor Kalist u 14. veku.
Na ikoni je slika Majka Božja sa detetom, iznad izvora, kojem prilaze slepi, osobe sa invaliditetom, carevi i sveštenici.
Kod Srba se ovaj dan naziva još Svetlim petkom, jer pada u petak Svetle sedmice, Blagim petkom, jer se blaži, ne posti se.
Kada se i Gospod rodio u Vitlejemu, ovaj Anđeo Gospodnji javio se pastirima koji su čuvali noćnu stražu kod stada i rekao im: "Javljam vam veliku radost, danas nam se rodio Spasitelj!"
Nema i skamenjena od bola, gledala je Bogorodica beživotno telo svoga sina i Boga
Hrišćani veruju da su se demoni uplašeni od Antipe javili žrečevima u snu i rekli mu kako se oni boje Antipe, i kako moraju zbog njega da beže iz toga grada. Žrečevi su digli gomilu naroda protiv Antipe, i počeli ga mučiti i nagoniti da se odrekne Hrista i pokloni idolima.
Deca nisu samo budućnost – ona su sadašnjost koju oblikujemo svakim svojim postupkom, pogledom i rečju.
Pravoslavlje smatra učenje o mitarstvima izuzetno važnim jer podseća vernike na značaj pokajanja, ispovesti i življenja po Božijim zapovestima.
Njeno poslednje pojavljivanje u Novom zavetu beleži se na dan Pedesetnice, kada je bila među apostolima prilikom silaska Duha Svetoga – događaja koji se smatra rođenjem hrišćanske crkve.
Kad stoje jedno pored drugog Jevanđelje i krst ili Jevanđelje i ikona, najpre se celiva, uz navedene male poklone, Jevanđelje, onda krst pa ikona
Ovakav čovek sam sebe podvrgava prokletstvu. S ovakvim čovekom ne smemo da jedemo i pijemo, pričao je Starac Sava pskovo-pečerski o psovačima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Trifuna po starom i Svetog Avksentija po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Valentina, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika
Isceljivao je bolesti i izgonio zle duhove.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete besrebrenike Kira i Jovana po starom i Svete apostole Akilu i Priskilu po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetu Katarinu de Riči, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Ovi svetitelji nisu bili braća po krvi, ali su bili braća po duhu.
Isceljivao je bolesti i izgonio zle duhove.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Dirljiva priča o malom Hristiforu, o tišini koja je ušla u porodični dom, o odlasku u šidsku Lazaricu i o molitvi posle koje se dečakov glas vratio.
Sveštenik Predrag Šćepanović otkriva kako Zadušnice nisu samo običaj, već trenutak u kojem ljubav prema upokojenima i vera dobijaju oblik kroz molitvu, svetlost sveće i simboliku koljiva.
Gotovo da nema vernika koji, ulazeći u crkvu, najpre ne priđe mestu za sveće – bilo da se moli za zdravlje svojih bližnjih ili za pokoj duša upokojenih.