Od svih manastira na Fruškoj gori, Šišatovac ima verovatno najinteresantniju istoriju.
Jedan od ktitora, ovog manastira na Fruškoj gori, bio je Vuk Isaković, glavni junak romana “Seobe” Miloša Crnjanskog. Ovde je Vuk Karadžić slušao slepog guslara Filipa Višnjića i zapisao neke od najlepših narodnih pesama, a iguman manastira godinama je bio Petronije Trbojević, izuzetno zanimljiva istorijska ličnost o kojoj najveći broj ljudi danas, nažalost, malo zna.
Rođeni sestrić slavnog Nikole Tesle
Pored brata Daneta koga je izgubio u detinjstvu, Nikola Tesla imao je tri sestre - Angelinu, Milku i Maricu.
Najstarija od njih, Angelina, bila je udata za protu Nikolu Trbojevića i sa njima je imala petoro dece - Uroša, Petra, Nikolu, Maricu i Milicu.
Angelinin sin Petar zamonašio se 1907. nakon čega je uzeo ime Petronije. Od aprila 1919. bio je iguman Šišatovca, a 1921. postaje i arhimandrit.
Održavajući porodičnu tradiciju, Petronije je vodio prepisku sa rođakom iz Amerike. U jednom pismu mu se obraća sa “Mnogopoštovani Ujače”, a poznato je da je Tesli u Ameriku poslao i jednu svoju knjigu, kao i fotografiju, kako bi video kako izgleda. Osim toga, pozvao ga je i da poseti Šišatovac ako bude dolazio u Evropu.
Nažalost, najveći broj pisma danas nije sačuvan jer su izgorela u manastirskoj biblioteci tokom Drugog svetskog rata.
Prvi Srbin sa dva doktorata?
Wikimedia/ sr:Корисник:Ant83/GNU FDL
Manastir Šišatovac
Za Petronija Trbojevića kažu da je bio prvi Srbin sa dva doktorata - 1900. godine postao je doktor pravnih nauka, a 1906. bogoslovskih. Poznato je i da je slušao filozofiju.
- Mi nećaci moramo se ugledati na svoga velikog Ujaka - napisao je Tesli u jednom sačuvanom pismu.
Petronije je bio poznat po svom besedništvu, naučnom i pisanom radu. Bavio se i periodikom, a jedno vreme je izdavao časopis Srpski propovednik. Njegova najpoznatija dela su Propovedi I i II, Bogoslovska zrnca I-VI, O reformama crkvenim I i II…
Jedno vreme je živeo u Vrdniku, ali se ubrzo vratio u Šišatovac gde je ostao iguman do smrti 24. maja 1933. Ujak ga je nadživeo za skoro čitavu deceniju.
Nikola Trbojević sahranjen je na groblju manastira Šišatovac. Grob je pre nekoliko godina obnovljen i sada može da se poseti, javlja "Istorijski zabavnik".
Freskopis manastira Sopoćani je toliko lep i nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a sa neizmernom lepotom istog su se složili istoričari umetnosti 60-ih godina prošlog veka.
U besedi za ponedeljak 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički jasno povlači granicu između spoljašnje pobožnosti i unutrašnjeg preobražaja koji menja srce, misao i čitav pravac čovekovog života.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Januarija i druge s njim po starom i Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Blaženog Julijana, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Iza slavnih imena krije se zajednički predak iz Like čija loza otkriva fascinantnu povezanost naučnika koji je oblikovao svet i žene koja je stajala pored Josipa Broza Tita.
Na praznik Prepodobne mati Paraskeve, u hramu na Dobroj vodi služena je arhijerejska liturgija, a vernici su u istom danu proslavili i prvu slavu fondacije "Sveta Petka“.
Bez struje i ikakvih oznaka, crkva-brvnara kod Duba vekovima krije ruske ikone, ratne tajne i neobično predanje o sili koja ju je sklonila od očiju ljudi, a do nje se ne dolazi slučajno.
Dok jedni u njemu vide simbol zajedništva, drugi postavljaju pitanja o njegovom mestu u prostoru grada i značenju koje nosi u širem društvenom kontekstu.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Bakina sveska otkriva recept koji se priprema za manje od sat vremena, savršen za nedeljna okupljanja i neočekivane goste koji dolaze baš kada kuća najlepše miriše.
U jednoj od svojih pouka Svetogorac otkriva gde počinje gubitak unutrašnjeg mira i zašto se upravo tu krije prekretnica između rasutosti i molitvenog spokojstva.