VAŽNO UPOZORENJE OCA OLIVERA SVIM RODITELJIMA: Deca su u opasnosti, ali postoji način da ih spasemo
Stručnjaci upozoravaju na potencijalne posledice prekomernog korišćenja ekrana, posebno kod dece najnižeg uzrasta.
I upravo u tome leži problem jer abortusom i rađanjem jednog deteta zasigurno ostajemo lišeni budućih velikana.
Većina mladih parova se danas odlučuje da porodicu obogati jednim detetom, a nije svesna da je veliki broj dece neizmerno bogatstvo.
Crkva ne može da zabranjuje nekome da li će roditi dete ili ne, ali može da radi na osvešćivanju ljudi. Može da apeluje na svest ljudi ne samo hrišćansku nego i etičku svest da ne čine abortus, jer time sprečavaju nečije pravo na život. Takođe, borba protiv abortusa je borba protiv našeg egocentrizma, konformizma
- Ne znate vi, deco moja, šta znači glad i koliko je dece širom sveta gladno, a mi bacamo hleb pored stola i u kontejnere. Nekima one predstavljaju život i nadu, a mi ih se tako lako odričemo. Setite se svaki put gladne dece širom Afrike i sveta kada vidite mrvice pored stola - rekao je jednom patrijarh Pavle.
I upravo odluci da samo jedno dete imaju parovima kumuje ekonomska neizvesnost, a Jevanđelje po Mateju pripoveda Isusove reči:
- Zato vam kažem: ne brinite se za život svoj, šta ćete jesti, ili šta ćete piti; ni za telo svoje, u šta ćete se obući. Nije li život pretežniji od hrane, i telo od odela? Pogledajte ptice nebeske kako ne seju, niti žnju, ni sabiraju u žitnice; pa Otac vaš nebeski hrani ih. Niste li vi mnogo pretežniji od njih? A ko od vas brinući se može dodati rastu svom jedan lakat?
Izgleda da je ta neizvesnost mnogo veća danas u moderno vreme, nego kada su ljudi živeli od danas do sutra i svojom mudrošću prkosili svim problemima.
Koje velikane ne bismo imali da su njihovi roditelji svoju porodicu obogatili samo jednim detetom, vođeni strahom za egzistenciju pročitajte u tekstu.

Sveti Sava (oko 1175. - 14. januar 1235) bio je srpski princ, monah, iguman Manastira Studenice, književnik, diplomata i prvi arhiepiskop autokefalne Srpske pravoslavne crkve. Rođen je kao Rastko Nemanjić, najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, i brat Vukana i Stefana Prvovenčanog, oko 1175.

Nikola Tesla (Smiljan, 10. jul 1856. - Njujork, 7. januar 1943) bio je srpski pronalazač, inženjer elektrotehnike i mašinstva i futurista. Tesla je najpoznatiji po svom doprinosu u projektovanju modernog sistema napajanja naizmeničnom strujom.
Tesla ima mnogo velikih pronalaska, od kojih se izdvajaju sledeći:
Sistemi naizmenične struje, indukcioni motori, Teslin transformator, bežična komunikacija, Teslin oscilator, radio, Teslina turbina, daljinsko upravljanje, rendgen, laser, neonsko svetlo...

Mihajlo Pupin je rođen 9. oktobra 1854. u selu Idvor. Bio je srpski pronalazač, profesor na Univerzitetu Kolumbija, nosilac jugoslovenskog odlikovanja Beli orao prvog reda i počasni konzul Srbije u SAD.
Po odlasku u Ameriku, promenio je svoje ime u Mihajlo Idvorski Pupin, čime je naglasio svoje poreklo.
Ceo imetak, a bio je milijarder, stavio je pod hipoteku da bi obezbedio sredstva za Srbiju u Prvom svetskom ratu. Njegovim novcem finansiran je proboj Solunskog fronta.
Bio je i jedan od osnivača i dugogodišnji predsednik Srpskog narodnog saveza u Americi. Pre 101 godine dobio je i Pulicerovu nagradu za autobiografsko delo „Sa pašnjaka do naučenjaka".

Karađorđe ili Crni Đorđe (pravo ime Đorđe Petrović) (Viševac kraj Rače Kragujevačke, 16. novembar 1768 – Radovanje kraj Velike Plane, 26. jul 1817), osnivač dinastije Karađorđevića. Čuveni vođa (vožd) Prvog srpskog ustanka protiv Osmanskog Carstva.
Prvi srpski ustanak je bio ustanak Srba u Smederevskom sandžaku protiv Turaka u periodu od 14. 2. 1804. do 7. 10. 1813. Ustanici predvođeni Karađorđem su uspeli da u značajnom vremenskom intervalu zauzmu teritoriju pašaluka.

Sveti ava Justin
Sveti Justin Ćelijski ili Justin Popović (svetovno: Blagoje Popović; Vranje, 6. april 1894. - Manastir Ćelije, 7. april 1979) novokanonizovani je srpski svetitelj. Bio je arhimandrit Manastira Ćelije, teolog, stručnjak za delo Dostojevskog, profesor Beogradskog univerziteta i duhovnik.

Vojvoda Petar Bojović
Petar Bojović rođen je 16. jula 1858. u selu Miševići kod Nove Varoši. Učestvovao je u srpsko-turskim ratovima kao pisar i ordonans. Školovanje je okončao po završetku ratova.
Pred balkanske ratove komandovao je Konjičkom divizijom, a u njima je obavljao dužnost načelnika štaba 1. Armije. Nesporne zasluge za ratne uspehe trupa te armije učinile su ga čovekom od najvišeg poverenja regenta Aleksandra, koji je komandovao 1. Armijom. Po okončanju balkanskih ratova komandovao je trupama srpske vojske u novooslobođenim oblastima.
Na početku Prvog svetskog rata postavljen je na dužnost komandanta Prve armije, koja je u početku bila koncentrisana na velikomoravskom pravcu. Predvodio je trupe u ofanzivi na prostoru Srema septembra 1914.

Jovan Cvijić (oktobar 1865. - Beograd, 16. januar 1927) bio je srpski geograf, etnolog, univerzitetski profesor i akademik. Osnivač je Srpskog geografskog društva, predsednik Srpske kraljevske akademije, profesor i rektor Beogradskog univerziteta, počasni doktor Univerziteta Sorbone i Karlovog univerziteta u Pragu.

U Negotinu, 9. januara 1856. godine rođen je Stevan Stojanović Mokranjac, jedna od najistaknutijih ličnosti srpske klasične muzike na prelazu iz 19. veka.
Stevan Stojanović Mokranjac je uneo srpski nacionalni duh u umetničku muziku.

Prepodobni Jakov Novi Tumanski, rođen kao Radoje Arsović, bio je srpski monah. Po obrazovanju bio je doktor filozofije i prava. Rođen je 13. decembar 1894, a upokojio se 1946.

Rođen je 4. aprila 1825. kao Đorđe Popović. Bio je jedno od petoro dece u svešteničkoj porodici u Novom Sadu, danas glavnom gradu Vojvodine, koja je tada bila deo Austrougarske.
Iako ga istorija pamti kao Đuru Daničića, jedan od najznačajnijih filologa na Balkanu, rođen je kao Đorđe Popović, što danas malo ko zna.
Prvo veliko naučno delo napisao je sa samo 22 godine, a njegovo ime i rad neraskidivo su povezani sa reformom srpskog jezika Vuka Stefanovića Karadžića.
Njihovi poslovni i privatni životi bili su isprepletani, a i jedan i drugi su zaslužni da se narodni jezik proglasi osnovom književnog.

Živojin Mišić rođen je 19. jula 1855. u selu Struganik kod Mionice. Po završetku osnovne škole i nižih razreda gimnazije, 1874. stupio je u 11. klasu Artiljerijske škole. Živojin Mišić je kao pitomac-narednik učestvovao u srpsko-turskim ratovima vođenim 1876. i 1878. godine. Tada je stekao prva ratna iskustva, prvi oficirski čin i prva odlikovanja.
Kao pristalicu svrgnute dinastije Obrenovića, Karađorđevići su ga penzionisali 1904. godine. Pristao je da bude reaktiviran tek 1909, nakon što mu je ispunjen zahtev da mu je garantovan rang koji je imao u momentu penzionisanja.
Tokom balkanskih ratova bio je pomoćnik načelnika Štaba Vrhovne komande. Označen je kao krivac za upad albanskih grupa na srpsku teritoriju 1913. godine i ponovo je penzionisan.
Sa izbijanjem Prvog svetskog rata pukovnik Živojin Mišić je reaktiviran. Našao se na mestu pomoćnika načelnika Štaba Vrhovne komande. U jeku Kolubarske bitke preuzeo je komandu nad oslabljenom i demoralisanom 1. Armijom. Svojim znanjem, neposrednošću, veštim komandovanjem i vedrinom duha presudno je uticao na pobedonosni ishod Kolubarske bitke. Zbog toga je unapređen u čin vojvode.
Prvom armijom komandovao je u operacijama tokom povlačenja 1915, kao i na Solunskom frontu. Na čelo Štaba Vrhovne komande došao je 1918. godine. Predvodio je pobedonosnu ofanzivu srpske vojske na kraju rata. Posle rata bio je načelnik Glavnog generalštaba.
Vojvoda Živojin Mišić umro je u Beogradu 20. januara 1921. godine.
Crkva i nauka u nekim stvarima se suprotstavljaju, a jedna od tih je i kad se pokrene pitanje vantelesne oplodnje, ali i abortusa i upotrebe sredstava za kontracepciju.
Koliko se stavovi Crkve po ovom pitanju oprečni stavovima i napretku nauke, možemo videti po izlaganju oca Jovana Plamenca o abortusu, u jednoj emisiji.
Otac Jovan Plamenac je, naime, rekao kako se hvalimo da nauka napreduje, ali da ne primećujemo jednu bitnu stvar.
- Ne primećujemo da, ne percipiramo to, da razvoj nauke prati jedna užasna industrija smrti. Mi nismo imali toliko smrti kod nerođenih ljudi ni približno, dok nauka nije ovoliko napredovala. Ja se ovom temom bavim dugo, 30 godina. Mnogo važnije štaviše suštinsko je pitanje, koje smo potpuno zanemarili, a to je ubijanje ljudi u ranijoj fazi njihovog života koja se odvija upotrebom sredstava za kontracepciju koja većinom nisu kontraceptivna već abortivna - rekao je otac Jovan Plamenac i nastavio:
- Dakle, ona ne sprečavaju da dođe do začeća, već do trudnoće, odnsono sprečavaju da se dete usadi u matericu, da može da nastavi svoj život. A to dete je već čovek.
I upravo u tome leži problem, jer abortusom i rađanjem jednog deteta zasigurno ostajemo lišeni budućih velikana.
Otac Oliver Subotić je o ovoj temi dao svoj stav navodeći da takva situacija nije nešto što se treba zanemariti.
- Ono što mene izuzetno brine i preko čega ne mogu da pređem je količina abortusa u našoj državi. Koliko sam sa tim upoznat, prema nezvaničnim podacima, izvede se i do 200.000 abortusa godišnje - rekao je otac Oliver Subotić.
- To je ozbiljna stvar i mi za jednu deceniju ubijemo grad kao Beograd. U 21. veku više nisu najrizičnije područja ratne zone već utrobe majki čedomorki, jer se tu najviše ljudi pobije i tu nešto moramo uraditi.
Stručnjaci upozoravaju na potencijalne posledice prekomernog korišćenja ekrana, posebno kod dece najnižeg uzrasta. Suočivši se s nepobedivim protivnikom, Stefan je otkrio ključ ne samo do pobede, već i do najveće životne istine – da nikada nije sam. Roditelji često traže od dece da se mole, ali se razočaraju kada ona to ne čine. Ključ nije u ponavljanju saveta, već u ličnom primeru – evo kako da ih podstaknete na iskrenu molitvu. Dva radoznala brata sasvim slučajno nailaze na staru poruku svojih predaka, ali tek uz bakin savet shvataju pravo značenje blaga koje su otkrili…

VAŽNO UPOZORENJE OCA OLIVERA SVIM RODITELJIMA: Deca su u opasnosti, ali postoji način da ih spasemo
STEFANOV TAJNI SAVEZNIK: Pravoslavna pripovetka za decu
ZAŠTO DECA NE ŽELE DA SE MOLE I KAKO IH NAUČITI DA TO ČINE? Tajna je u jednom neočekivanom razlogu
BLAGO SKRIVENO ISPOD IKONE: Pravoslavna pripovetka za decu
Strah roditelja da su zakasnili često izgleda nepodnošljivo, ali reči starca Serafima otkrivaju zašto se put vere ne prekida - čak i kad se čini da je zauvek napušten.
Dok saveti i discipline ponekad zakazuju, molitva ostaje neuništiva veza koja vodi, čuva i pruža sigurnost i kada nismo uz njih.
Za praznik koji prethodi Božiću, vladika Stefan je u jednoj od svojih beseda podsetio kako mali gestovi, pažnja i izbor ljudi u domu oblikuju dečije srce mnogo više od skupih stvari.
U Konaku kneginje Ljubice 5. januara mališane i roditelje očekuje susret sa običajima, muzikom i radošću praznika, kroz program koji spaja tradiciju, igru i zajedništvo.
Pravoslavna tradicija uči da nema "malih" i "velikih" grehova , već da svaki greh koji opterećuje savest treba izneti, bez obzira na stid, strah ili bojazan od osude.
U besedi za petak sedmice mitara i fariseja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako razlikovati površno znanje koje obmanjuje od istinske mudrosti koja osvetljava srce i oblikuje duh.
Jedna jednostavna gesta saosećanja otkriva ko zaista nosi Gospoda u srcu, dok spoljašnje obaveze bez ljubavi ostaju prazne.
Između doslovnog čitanja Jevanđelja i crkvenog predanja otvara se pitanje koje izaziva rasprave među vernicima – sveštenik Matijas Froze daje odgovor koji menja ugao posmatranja.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Tokom krštenja beogradskog studenta 1980. godine, na njegovoj glavi se, pred svedocima i objektivom, pojavio neobičan znak - događaj koji se i danas pamti kao jedno od najupečatljivijih svedočenja sa Svete gore
Dok su zvona pozivala na prazničnu radost, nevidljiva ruka je pokušala da preseče vezu između Crkve i vernog naroda: organizovana akcija na mreži otvorila je pitanje ko bira upravo svetinje kao metu i zašto.
Pečeni krompir sa sirom koji spaja porodicu - recept za starinsko jelo koje su bake pripremale u danima kada Crkva ne propisuje post, idealno za brze i zasitne ručkove kod kuće.