Iza slavnih imena krije se zajednički predak iz Like čija loza otkriva fascinantnu povezanost naučnika koji je oblikovao svet i žene koja je stajala pored Josipa Broza Tita.
U starim knjigama porodičnih sećanja, među granama rodoslovnih stabala koje sežu u doba kada su se na ovim prostorima lomila carstva i granice, krije se manje poznata, ali fascinantna veza između dvoje istorijski upečatljivih ličnosti. To su inovator čija su otkrića promenila svet i žena koja je stajala pored čoveka koji je oblikovao dramatične događaje 20. veka.
Nikola Tesla, naučnik čiji se izumi i vizije pamte daleko izvan granica njegove domovine, i Jovanka Broz, poslednja supruga Josipa Broza Tita, nisu bili naizgled povezani ni po delatnosti ni po vremenu. Ipak, oboje potiču iz iste šire porodice, čiji su koreni u Lici, na području današnje Hrvatske, vezani za prezime Budisavljević.
Profimedia
Nikola Tesla
Porodična loza koja povezuje Teslu i Jovanku Broz
Priča počinje sa precima iz 18. i ranog 19. veka: prota Tomo Budisavljević, pravoslavni sveštenik i major koji se borio protiv otomanskih upada i za odbranu svog naroda, bio je dovoljno značajan da mu francuski vojskovođa Napoleon u jednoj od svojih kampanja dodeli Orden Legije časti.
wikipedia
Georgina tesla, Nikolina majka
Pismo koje otkriva tajnu krvne veze
U knjizi Prepiska Đenerala Budislava Budisavljevića iz 1911. godine sačuvano je jedno pismo Nikolovog oca, prote Milutina Tesle, od 14. maja 1874. godine, sinu generala Bude, Aleksandru:
- Supruga moja, unuka Kavalira Prote Budisavljevića, tvoja srodnica, dobro se drži i milo te pozdravlja... Dece imam, jednog sina (Nikolu) koji je svršio višu realku, i tri kćeri od kojih je jedna skoro udala u dobru kuću, ne znam još, hoće li joj muž biti beamter ili pop? Sad moj dragi pesniče, ja ti srdačno zahvaljujem na stihovima i bratskoj čestitki! Ostajem ljubeći te u duhu i pozdravljajući. Tvoj revni poštovalac i brat Milutin Tesla, Protoprezviter namestnik.
Kroz generacije, potomci Tomine porodice širili su se kroz okolinu Like i Gorskog kotara. Jedna od njegovih unuka bila je Sofija Budisavljević, koja se udala za sveštenika Nikolu Mandića. Njihova ćerka Georgina “Đuka” Mandić rodila je Nikolu Teslu - čoveka koji će kasnije postati jedan od najvažnijih pronalazača u istoriji.
Sven Simon / United Archives / Profimedia
Jovanka Broz
Jovanka Broz potvrdila srodstvo
Ta ista šira porodica Budisavljević bila je dom i Jovanki Broz, rođenoj kao Jovanka Budisavljević u selu Pećani u Lici. U svojim kasnijim godinama, Jovanka je isticala da kroz svoju porodicu vodi krvnu vezu do Teslinog roda - da su po matičnoj liniji delili istog pretka.
- Tesla je moj rođak po njegovoj babi po majci. Baba Teslina zvala se Sofija Budisavljević i ona je srodnica mog oca. Rođena je u kući u kojoj sam se ja rodila u selu Pećanima, u Lici. Ona se udala za protu Mandića. To je deda Teslin. Sofija je rodila Teslinu majku koja se zvala Đuka. I po toj Teslinoj majci i babi, Tesla je moj srodnik. Moja porodica je održavala stalno te veze rodbinske s Teslinim ocem, Milutinom Teslom. On je bio sveštenik u selu Smiljanu u Lici, kod Gospića. Moj otac je još kao mladić otišao u Ameriku. Nije ga beda oterala, nego su njegovi stričevi bili tamo. Moj otac se u Americi često viđao sa Teslom i o tome nam je pričao - govorila je svojevremeno Jovanka Broz.
Foto: Wikipedia
Sveštenik Tomo Budisavljević
Zaboravljene veze koje menjaju istoriju
Ova veza, koju nisu često beležile zvanične istorijske knjige, već pretežno porodični i lokalni zapisi, osvetljava jednu od manje pričanih stranica biografija Tesle i Jovanke Broz. U vremenu kada su porodične loze često određivale društveni položaj i mogućnosti, ova zajednička nit kroz Budisavljeviće nije samo genealoški podatak - ona je podsetnik na to koliko su naše savremene priče ukorenjene u složenoj i višeslojnoj prošlosti.
wikipedia
Milutin Tesla, Nikolin otac
U današnjem vremenu, kada se malo obraća pažnja na ovakve veze, otkrivanje zajedničkog pretka baca svetlo ne samo na nasleđe Nikole Tesle i Jovanke Broz, već i na duge, često nevidljive puteve kroz koje se istorija nasleđuje - između generacija, imena i sećanja.
Priča o proglašenju hrišćanstva za državnu religiju vezana je za dve ključne ličnosti jermenske istorije -kralja Tiridata III i Svetog Grigorija Prosvetitelja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Pojavu Časnog Krsta u Jerusalimu po starom i Svetog mučenika Talaleja po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Bernardina Sijenskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Prema crkvenom predanju, tačno u 9 sati ujutru, na nebu iznad Jerusalima se pojavio ogroman i blistav Krst koji se protezao od Golgote do Maslinske gore.
U hramu Preobraženja Gospodnjeg u Žabaru služeni su zaupokojena liturgija i opelo protojereju-stavroforu Milunu Aleksiću, svešteniku koji je ostavio dubok trag u životu vernog naroda i Eparhije šumadijske.
Nakon višemesečnih spekulacija, zvanična odluka Svetog arhijerejskog sabora potvrđuje promene u vrhu Eparhije žičke i otvara pitanje njenog budućeg rukovođenja i stabilizacije.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Od Kosova i Metohije do smene u Žičkoj eparhiji i rasprave o savremenim izazovima - najviši jerarhijski skup SPC doneo je niz poteza koji otvaraju nova pitanja o pravcu i unutrašnjim odnosima Crkve.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Od jednostavnih namirnica nastaje brzo i zasitno jelo koje ne traži iskustvo, a idealno je za porodični obrok kada treba nešto toplo, pouzdano i lako za pripremu.