Iza slavnih imena krije se zajednički predak iz Like čija loza otkriva fascinantnu povezanost naučnika koji je oblikovao svet i žene koja je stajala pored Josipa Broza Tita.
U starim knjigama porodičnih sećanja, među granama rodoslovnih stabala koje sežu u doba kada su se na ovim prostorima lomila carstva i granice, krije se manje poznata, ali fascinantna veza između dvoje istorijski upečatljivih ličnosti. To su inovator čija su otkrića promenila svet i žena koja je stajala pored čoveka koji je oblikovao dramatične događaje 20. veka.
Nikola Tesla, naučnik čiji se izumi i vizije pamte daleko izvan granica njegove domovine, i Jovanka Broz, poslednja supruga Josipa Broza Tita, nisu bili naizgled povezani ni po delatnosti ni po vremenu. Ipak, oboje potiču iz iste šire porodice, čiji su koreni u Lici, na području današnje Hrvatske, vezani za prezime Budisavljević.
Profimedia
Nikola Tesla
Porodična loza koja povezuje Teslu i Jovanku Broz
Priča počinje sa precima iz 18. i ranog 19. veka: prota Tomo Budisavljević, pravoslavni sveštenik i major koji se borio protiv otomanskih upada i za odbranu svog naroda, bio je dovoljno značajan da mu francuski vojskovođa Napoleon u jednoj od svojih kampanja dodeli Orden Legije časti.
wikipedia
Georgina tesla, Nikolina majka
Pismo koje otkriva tajnu krvne veze
U knjizi Prepiska Đenerala Budislava Budisavljevića iz 1911. godine sačuvano je jedno pismo Nikolovog oca, prote Milutina Tesle, od 14. maja 1874. godine, sinu generala Bude, Aleksandru:
- Supruga moja, unuka Kavalira Prote Budisavljevića, tvoja srodnica, dobro se drži i milo te pozdravlja... Dece imam, jednog sina (Nikolu) koji je svršio višu realku, i tri kćeri od kojih je jedna skoro udala u dobru kuću, ne znam još, hoće li joj muž biti beamter ili pop? Sad moj dragi pesniče, ja ti srdačno zahvaljujem na stihovima i bratskoj čestitki! Ostajem ljubeći te u duhu i pozdravljajući. Tvoj revni poštovalac i brat Milutin Tesla, Protoprezviter namestnik.
Kroz generacije, potomci Tomine porodice širili su se kroz okolinu Like i Gorskog kotara. Jedna od njegovih unuka bila je Sofija Budisavljević, koja se udala za sveštenika Nikolu Mandića. Njihova ćerka Georgina “Đuka” Mandić rodila je Nikolu Teslu - čoveka koji će kasnije postati jedan od najvažnijih pronalazača u istoriji.
Sven Simon / United Archives / Profimedia
Jovanka Broz
Jovanka Broz potvrdila srodstvo
Ta ista šira porodica Budisavljević bila je dom i Jovanki Broz, rođenoj kao Jovanka Budisavljević u selu Pećani u Lici. U svojim kasnijim godinama, Jovanka je isticala da kroz svoju porodicu vodi krvnu vezu do Teslinog roda - da su po matičnoj liniji delili istog pretka.
- Tesla je moj rođak po njegovoj babi po majci. Baba Teslina zvala se Sofija Budisavljević i ona je srodnica mog oca. Rođena je u kući u kojoj sam se ja rodila u selu Pećanima, u Lici. Ona se udala za protu Mandića. To je deda Teslin. Sofija je rodila Teslinu majku koja se zvala Đuka. I po toj Teslinoj majci i babi, Tesla je moj srodnik. Moja porodica je održavala stalno te veze rodbinske s Teslinim ocem, Milutinom Teslom. On je bio sveštenik u selu Smiljanu u Lici, kod Gospića. Moj otac je još kao mladić otišao u Ameriku. Nije ga beda oterala, nego su njegovi stričevi bili tamo. Moj otac se u Americi često viđao sa Teslom i o tome nam je pričao - govorila je svojevremeno Jovanka Broz.
Foto: Wikipedia
Sveštenik Tomo Budisavljević
Zaboravljene veze koje menjaju istoriju
Ova veza, koju nisu često beležile zvanične istorijske knjige, već pretežno porodični i lokalni zapisi, osvetljava jednu od manje pričanih stranica biografija Tesle i Jovanke Broz. U vremenu kada su porodične loze često određivale društveni položaj i mogućnosti, ova zajednička nit kroz Budisavljeviće nije samo genealoški podatak - ona je podsetnik na to koliko su naše savremene priče ukorenjene u složenoj i višeslojnoj prošlosti.
wikipedia
Milutin Tesla, Nikolin otac
U današnjem vremenu, kada se malo obraća pažnja na ovakve veze, otkrivanje zajedničkog pretka baca svetlo ne samo na nasleđe Nikole Tesle i Jovanke Broz, već i na duge, često nevidljive puteve kroz koje se istorija nasleđuje - između generacija, imena i sećanja.
Priča o proglašenju hrišćanstva za državnu religiju vezana je za dve ključne ličnosti jermenske istorije -kralja Tiridata III i Svetog Grigorija Prosvetitelja.
U besedi za subotu 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da je Jovan Bogovidac video lice koje sija jače od sunca i kosu belu kao sneg.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Lazarevu subotu i po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Veliku subotu, dok Jevreji slave dane Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok savremeni način života podstiče popuštanje strastima i udaljava čoveka od sebe samog, duhovnik ukazuje na ispovest, smirenje i budnost nad mislima kao ključne korake bez kojih nema istinske unutrašnje pobede.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U besedi za subotu 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da je Jovan Bogovidac video lice koje sija jače od sunca i kosu belu kao sneg.
Dok savremeni način života podstiče popuštanje strastima i udaljava čoveka od sebe samog, duhovnik ukazuje na ispovest, smirenje i budnost nad mislima kao ključne korake bez kojih nema istinske unutrašnje pobede.
Više od 60 hramova u Beogradu i desetine lokacija u drugim gradovima otvaraju vrata solidarnosti – sav prihod namenjen je podršci višedetnim porodicama na Kosovu i Metohiji.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Poglavar Srpske pravoslavne crkve posetio Univerzitetsku dečju kliniku u Tiršovoj, razgovarao sa lekarima i zastajao kraj kreveta najmlađih pacijenata, pokazujući koliko pažnja, reč i prisustvo znače tamo gde se vode najteže borbe.
Dolazak moštiju Svetog Nektarija Eginskog u Institut za kardiovaskularne bolesti Dedinje doneo je poseban mir i sabranost, gde su se medicina i vera susrele u potrazi za utehom, snagom i duhovnim isceljenjem.