Duhovna riznica 27.05.2025 | 09:53

PISANA JE NA 3 JEZIKA I 350 GODINA PRE HRISTA, NAJKRAĆI DEO SE ČITA ZA MINUT: Ovih 12 činjenica o Bibliji sigurno niste znali

Slika Autora
Izvor: overviewbible.com
PISANA JE NA 3 JEZIKA I 350 GODINA PRE HRISTA, NAJKRAĆI DEO SE ČITA ZA MINUT: Ovih 12 činjenica o Bibliji sigurno niste znali
Godong / robertharding / Profimedia

Donosimo vam pregled važnih, ponekad iznenađujućih podataka koji obogaćuju razumevanje Svetog pisma.

Pored svoje duhovne i poruke o spasenju, Biblija sadrži brojne zanimljive činjenice koje osvetljavaju njen istorijski, jezički i književni kontekst. Donosimo vam pregled važnih, ponekad iznenađujućih podataka koji obogaćuju razumevanje Svetog pisma.

1. Biblija je pisana više od 500 godina

Iako sadrži događaje od postanja sveta pa do prvog veka nove ere, većina biblijskih knjiga nastala je u periodu od otprilike 350. godine pre Hrista do 150. godine posle Hrista. Mnogi delovi, poput Pesme o Devori iz Knjige o sudijama, smatraju se najstarijim sačuvanim pesmama.

2. Pisana je na tri jezika

Najveći deo Starog zaveta napisan je na hebrejskom, neki delovi (poput knjige proroka Danila) na aramejskom, a ceo Novi zavet na grčkom jeziku, koji je tada bio lingua franca.

3. Nastajala je na tri kontinenta

Većina tekstova napisana je u današnjem Izraelu (Azija), pojedini delovi u Egiptu (Afrika), a poslanice Novog zaveta i u gradovima Evrope.

4. Više od 40 autora, ali još više učesnika

Wikipedia
Mojsije

 

Iako se tradicionalno autorstvo pripisuje figurama poput Mojsija ili proroka Isaije, nauka ukazuje na to da su mnoge knjige delo više ruku kroz duži vremenski period. Neke knjige, poput Poslanice Jevrejima, ni danas nemaju potvrđenog autora.

5. Većinu Biblije pisali su Jevreji

Preko tri četvrtine Biblije čini Stari zavet, koji su pisali hebrejski proroci i pisari. I autori većine novozavetnih spisa bili su hrišćani jevrejskog porekla.

6. Sve hrišćanske Biblije sadrže 66 osnovnih knjiga

Mykola Komarovskyy/Shutterstock
 

Iako se katoličke i pravoslavne Biblije razlikuju po broju knjiga u odnosu na protestantske, sve velike hrišćanske tradicije priznaju 66 knjiga koje se nalaze u protestantskoj verziji kao kanonske. Interesantno je da je Stari zavet protestantske Biblije sadržinski identičan jevrejskoj Tanah zbirci, čiji je kanon judaizam uspostavio tek vekovima nakon nastanka hrišćanstva.

Prvi hrišćani koristili su prevod jevrejskih svetih knjiga na grčki, poznat kao Septuaginta. Ovaj prevod sadržao je i spise koji nisu kasnije ušli u jevrejski kanon, poput knjiga o Tobitu i Juditi. Te knjige su vekovima bile deo hrišćanske biblijske tradicije i nalazile su se u starim rukopisima i liturgijskoj upotrebi.

Tokom reformacije u 16. veku, Martin Luter je pokrenuo pitanje kanona i zagovarao povratak na knjige koje su Jevreji priznali kao izvorne. Knjige koje nisu bile deo hebrejskog kanona nazvane su deuterokanonskim („drugi kanon“) i pomerene su na kraj Starog zaveta u ranim protestantskim izdanjima. Kasnije su u većini protestantskih izdanja potpuno izostavljene.

Ipak, te knjige i danas ostaju deo katoličkog i pravoslavnog Svetog pisma, gde se i dalje čitaju, tumače i koriste u bogosluženju.

7. Poglavlja i stihovi dodati su tek u 13. veku

Prvobitne biblijske knjige nisu bile podeljene na poglavlja i stihove. Ova podela uvedena je da bi se lakše navodili i pronalazili odlomci.

8. Biblija sadrži i preventivne i reaktivne spise

Neke knjige (npr. Tužbalice) nastaju kao odgovor na istorijske tragedije, dok druge (npr. Priče Solomunove) nude mudre savete za život.

9. Nemamo originalne rukopise

Charles Gullung / ImageSource / Profimedia
 

Originalni svici nisu sačuvani. Današnji tekstovi Biblije potiču iz prepisivačke tradicije -  kopija kopije. Ipak, osnovna poruka je ostala verno sačuvana.

10. Biblija sadrži oko 611.000 reči u izvornim jezicima

U prevodima broj reči varira. Na primer, engleska verzija obično ima više reči zbog načina prevođenja, dok je broj u srpskom takođe drugačiji.

11. Nije hronološki uređena

Biblija ne prati linearan tok događaja. Knjige su grupisane po žanrovima, a ne po istorijskom redosledu.

12. Svaka knjiga je zasebno delo

Shutterstock/KaellaPictures
 

Svaka knjiga Biblije napisana je nezavisno, sa sopstvenim ciljevima i u drugačijem kontekstu. Zajednički identitet dobile su tek kasnijim kanonizovanjem.

Zanimljivosti za ljubitelje biblijske trivije

  • Najduža knjiga je prorok Jeremija. Ipak, ako se računa u staroj podeli, Petoknjižje (Tora) je daleko obimnije.
  • Najkraća knjiga je 3. Jovanova poslanica – može se pročitati za minut.
  • Jevrejski raspored knjiga razlikuje se od hrišćanskog – poslednja knjiga nije Malahija, već Dnevnici (Knjige dnevnika).
  • U Bibliji ima najmanje 185 pesama, a većina se nalazi u Psalmu.
  • Autor Poslanice Jevrejima ostaje nepoznat – predlozi uključuju Pavla, Apolosa, Varnavu.
  • Reč "Trojstvo" se ne pojavljuje u Bibliji, iako se koncept nalazi kroz razne stihove.
  • Zabeleženo je 21 san u Bibliji, od kojih mnoge sanja neko po imenu Josif.
  • Najzapovednija knjiga je Jakovljeva poslanica – sadrži najveći broj imperativa po broju reči.