"MOBILNI TELEFONI NISU DOBRI ZA LJUDE, DECA POSTAJU ZAVISNA": Ova grupa ljudi iz verskih razloga izbegava čak i TV
Neki takođe veruju da su ovi tehnološki uređaji u njihovim životima "gubitak vremena."
Pošto se brojanje smatra micvom, svako veče se, pre brojanja, izgovara posebni blagoslov.
Brojanje Omera je počelo uveče u nedelju, 13. aprila 2025. i traje do nedelje, 1. juna 2025.
Od druge večeri Pesaha pa sve do dana pred praznik Šavuot, jevrejski narod obavlja jedinstvenu micvu (zapovest) poznatu kao Sefirat HaOmer – brojanje Omera. Tora nalaže da se tokom ovog perioda svake godine broji sedam punih sedmica, što ukupno čini 49 dana. Na kraju tog sedmonedeljnog perioda slavi se praznik Šavuot, čije ime znači „Sedmice“.
Pošto se brojanje smatra micvom, svako veče se, pre brojanja, izgovara posebni blagoslov.
Međutim, blagoslov se može izgovoriti samo ukoliko nijedan dan nije propušten. Ako osoba propusti da izbroji makar jednu noć (i ne nadoknadi to tokom narednog dana), više ne sme samostalno izgovarati blagoslov, već treba da ga sasluša od drugog, a zatim nastavi sa brojanjem.
U vreme Svetog hrama u Jerusalimu, na početku brojanja Omera i na praznik Šavuot prinošene su posebne žrtve od žita. Te žrtve su bile mahanjem upućivane u raznim pravcima, slično kao što se na praznik Sukot maše da bi se pokazalo sveprisutno Božije prisustvo.
Postoji više razloga. Najvažniji među njima jeste što brojanje izražava radost i iščekivanje pred skori događaj primanja Tore, koji se obeležava na Šavuot. Kao što dete broji dane do kraja škole ili do željenog putovanja, tako i jevrejski narod broji dane kako bi pokazao svoje uzbuđenje pred ponovno primanje Tore.
Ovaj period ima i duboko duhovno značenje - vreme je duhovne pripreme i usavršavanja. Kada su pre skoro 3400 godina Jevreji bili u egipatskom ropstvu, prihvatili su mnoge nemoralne običaje tadašnjeg društva. Duhovno su bili na samom ivici propasti. U poslednjem trenutku, Božijom milošću, izbavljeni su i započeli duhovno preporođenje. Tokom 49 dana, uzdigli su se od najnižeg do najuzvišenijeg stanja, da bi na brdu Sinaj dostigli svetost anđela prilikom primanja Tore.
Tora uči da njene zapovesti nisu samo istorijski događaji, već stalna pouka za život svakog Jevrejina. Tora se svakog dana doživljava kao nanovo primljena, a micve se prihvataju sa svežom snagom i oduševljenjem.
Tako i lekcija brojanja Omera poziva svakoga da u ovom periodu radi na svom duhovnom rastu i ličnom usavršavanju.
"Nismo pozvani da budemo zadovoljni dostignutim, već da postavljamo visoke ciljeve i trudimo se da ih korak po korak postignemo".
Duhovni napredak tokom ovih dana sličan je maratonu: svakodnevnim trudom i usavršavanjem priprema se za dan kada se simbolično opet prima Tora. U tom procesu preispitujemo sebe i radimo na ispravljanju svojih negativnih osobina. Ako osećamo manjak dobrih dela i milosrđa, trudimo se da ih umnožimo; ako nam nedostaje osećaj pravednosti, postajemo stroži prema sopstvenom ponašanju. I tako radimo na svim aspektima svoje ličnosti.
Religiozni Jevreji se tokom ovog perioda ne brijaju, niti se šišaju.
BONUS VIDEO: Ovo je jedino kupatilo u Srbiji sa "živom vodom": Ljudi su zbog toga putovali u Mađarsku
Neki takođe veruju da su ovi tehnološki uređaji u njihovim životima "gubitak vremena."
Nauka i lična svedočenja ukazuju na snažan odgovor: dan odmora nije samo luksuz - to je neophodnost.
Pesah je mnogo više od verskog praznika – on je temelj jevrejskog sećanja, duhovnosti i porodične tradicije. Otkrijte značenje simbola, običaja i poruka koje ovaj praznik nosi i danas, u vremenu kada sloboda dobija nova lica.
U poruci povodom jevrejskog praznika slobode i nade, poglavar Srpske pravoslavne crkve istakao je značaj zajedničkog života, međusobnog poštovanja i univerzalnih vrednosti koje spajaju pripadnike različitih vera u savremenom društvu.
Obred Havdale se izvodi subotom uveče, po završetku Šabata, što je trenutak kada nastupi noć - odnosno kada na nebu postanu vidljive tri srednje zvezde.
Naravno, neki elementi judaizma - poput svešteničkog porekla - prate očevu liniju. Ali što se tiče samog pripadanja narodu Izraela - sve polazi od majke, ili konverzije.
Zanimljivo je da je svrha ove zapovesti, prema poznatom delu Sefer HaHinuh, upravo da Jevreji izgledom budu različiti od svojih suseda.
"Vezaćeš ih kao znak na svojoj ruci, i oni će biti podsetnik između tvojih očiju".
Stihovi iz knjige The Qur'an – 365 Selections For Daily Reading za 6. oktobar podsećaju nas na skrivene darove prirode i važnost zahvalnosti.
Stariji vernici bili su prestravljeni, planirani dijalog sa drugim zajednicama odložen.
Ovi ajeti iz Kurana pokazuju kako svaka kap kiše i svaka boja u svetu oko nas nosi pouku o strahopoštovanju, dobročinstvu i unutrašnjem duhovnom rastu.
Ovi stihovi iz Kurana (35:11–12) otkrivaju kako svaki trenutak života, svaki dar prirode i svaka prilika za radost dolazi iz Alahove volje, podsećajući nas da budemo svesni i zahvalni za sve što imamo.
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
Arhijerejska liturgija, beseda mitropolita Irineja i jubilej hrama od 250 godina okupili vernike, hor i predstavnike vlasti u Ratkovu.
Uz idejnog tvorca vladiku Ilariona, vladiku Teodosija i akademika Matiju Bećkovića, prva projekcija filma bila je ispunjena molitvom, uzvišenom atmosferom i svedočanstvom o neumornoj ljubavi srpskog naroda prema Kosovu i Metohiji.
U trenucima životnih izazova često se pitamo kome da se obratimo – svešteniku ili psihoterapeutu? Razumevanje njihove uloge može nam pomoći da pronađemo pravi put duhovnog i psihičkog izlečenja.
Svetogorski monasi upozoravaju da oni ne smeju biti uvučeni u crkvene sukobe, dok ukrajinski mitropolit Epifanije traži međunarodnu i panpravoslavnu potvrdu svog položaja.
Arhimandrit Petar uputio snažne reči podrške monaštvu i vernicima Eparhije budimljansko-nikšićke, poručivši da Crkvu Hristovu ne mogu poraziti ni opsade ni medijski progoni.
Od zapečenog kukuruznog brašna do slojeva suhog mesa i kajmaka – naučite kako pripremiti ovo hranljivo jelo balkanske tradicije koje vekovima spaja ukuse i običaje naših predaka.