Godong / robertharding / ProfimediaAvram je sklopio savez sa Bogom
Većina pokazivača je napravljena od lepo izrađenog srebra. Krajnji deo pokazivača obično je oblikovan kao mala ruka sa ispruženim kažiprstom.
Tora tj. svitak, je jedan od najdragocenijih predmeta u jevrejskom bogosluženju. Kako bi se pokazalo poštovanje (i zaštitio svitak od prljavštine i masnoća sa ruku onoga ko čita), obično se koristi "jad" ili pokazivač Tore dok se čita.
Većina pokazivača je napravljena od lepo izrađenog srebra. Krajnji deo pokazivača obično je oblikovan kao mala ruka sa ispruženim kažiprstom.
Višestruka upotreba
Schutetrstock
Pored svoje praktične upotrebe u pokazivanju slova, jad osigurava da se pergament ne dodiruje tokom čitanja.
Postoji nekoliko praktičnih razloga za to, a jedna od pretpostavki je da krhki pergament (od kog se pravi Tora) vremenom biva oštećenn uljima sa kože.
Međutim, razlog koji pruža Talmud i drugi aspekti jevrejske tradicije navode da je prvobitno taj čin bio povezan sa ritualnom čistoćom.
Iako nije obavezna prilikom čitanja iz Tore, "jad" često koriste Jevreji i smatra se hidur micva ("ukrasom zapovesti") čitanja Tore.
Šta je Tora?
Shutterstock
Naziv "Tora" potiče od hebrejske reči koja se može prevesti kao „pouka“, „učenje“ ili „zakon“. Tora se često odnosi na prvih pet biblijskih knjiga – Postanak, Izlazak, Levitsku, Brojeve i Ponovljene zakone. Ove knjige se nazivaju i Pentateuh, od grčke reči koja znači „petoknjižje“. Toru je napisao Mojsije, pa se zato naziva i „knjiga Mojsijevog zakona“.
Po svemu sudeći, prvobitno je to bila jedna knjiga ali je kasnije radi lakše upotrebe podeljena na pet knjiga.
Tora se odnosi i na konkretne zakone koji su bili dati Izraelcima. Tora se ponekad odnosi i na pouke i savete, bilo da dolaze od roditelja, nekog mudrog čoveka ili samog Boga.
Muslimani širom sveta ritualno žrtvuju različite životinje. Tradicionalno je taj čin obavezan ako osoba poseduje bogatstvo koje nadilazi njene potrebe.
Mezuza (hebrejski: מזוזה) se odnosi na mali pergament (svitak), u kutijici, na kojem su rukopisno ispisane hebrejske reči i postavlja se na vrata doma u kom stanuju Jevreji.
Kulinarski tim Artis centra rekonstruisao je jelo nadahnuto srednjovekovnom kuhinjom, a završni premaz od meda i crnog vina daje mesu rubinsku, hrskavu koricu.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.
Obred Havdale se izvodi subotom uveče, po završetku Šabata, što je trenutak kada nastupi noć - odnosno kada na nebu postanu vidljive tri srednje zvezde.
Naravno, neki elementi judaizma - poput svešteničkog porekla - prate očevu liniju. Ali što se tiče samog pripadanja narodu Izraela - sve polazi od majke, ili konverzije.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Više od 20 strana hronike upućene patrijarhu Vartolomeju otkriva detalje događaja iza zatvorenih vrata uoči Sabora u Kijevu, sastanaka sa Petrom Porošenkom, sukoba oko Filaretove uloge i stalnog nadzora nad carigradskom delegacijom.
Pravoslavna tradicija ima svoj poredak, a posebno je važno šta se može učiniti odmah nakon upokojenja, gde se čitaju molitve i kada se po pravilu služi opelo.
Iako zvona najčešće povezujemo sa pozivom na bogosluženje, ona se oglašavaju i kada parohiju treba obavestiti o nečijem upokojenju, a način zvonjave tada nosi poruku koju su vernici nekada veoma dobro umeli da prepoznaju.