NAUČNICI TVRDE DA LJUDI KOJI TO PRAKTIKUJU ŽIVE 10 GODINA DUŽE: Ovaj verski običaj star je hiljadama godina, a donosi dobrobit
Nauka i lična svedočenja ukazuju na snažan odgovor: dan odmora nije samo luksuz - to je neophodnost.
"Vezaćeš ih kao znak na svojoj ruci, i oni će biti podsetnik između tvojih očiju".
Tefilin tj. par crnih kožnih kutija koje sadrže pergamentne svitke na hebrejskom jeziku je set, koji uključuje dva dela - jedan za glavu i jedan za ruku. Svaki se sastoji od tri glavna dela: svitaka, kutije i trake.
Tora nalaže jevrejskim muškarcima da vežu tefilin na svoju glavu i gornji deo ruke svakog radnog dana, u ispunjenju stihova (Ponovljeni zakon 6:8): "Vezaćeš ih kao znak na svojoj ruci, i oni će biti podsetnik između tvojih očiju.“
Šta se nalazi u kutijama?

Tora spominje tefiline četiri puta. Svaki od ovih stihova je ispisan na pergamentu i stavljen u tefilin. Ovi pasusi govore o jedinstvu sa Bogom. Opisuju čuda koja je Bog učinio za kada je Jevreje izveo iz egipatskog ropstva i kako samo Bog ima moć i vlast da čini šta god želi u fizičkom i duhovnom svetu. Drugim rečima, ovi stihovi pokrivaju osnove naše vere.
1–2. Izlazak (13:1–10) i Izlazak (13:11–16): Opisuju dužnost jevrejskog naroda da uvek pamti izbavljenje iz egipatskog ropstva, kao i obavezu svakog Jevreja da poučava svoju decu o tome i o Božijim zapovestima.
3. Šema (Ponovljeni zakon 6:4–9): Izjavljuje jedinstvo jednog Boga i nalaže da se Bog voli i poziva na pribojavanje od Božije pravde.
4. Ponovljeni zakon (11:13–21): Fokusira se na Božije obećanje nagrade koja će uslediti nakon poštovanja Tore.

Da bi tefilin bio prema jevrejskom zakonu, mora ispuniti hiljade zahteva. Možete ih zamisliti kao duhovni aparat u savršenoj harmoniji. Ako je jedan deo pogrešno postavljen, cela stvar neće funkcionisati.
Svitci unutar tefilina se ispisuju crnim mastilom sa perom (ili trskom) od strane specijalno obučenog pisara, poznatog kao sofer. Pergament je ručno pravljen i mora biti od košer životinje. Pisar se koncentriše i piše posebnim hebrejskim karakterima. U svakom tefilinu ima 1594 slova. Ako jedno slovo nedostaje, suvišno je ili pogrešno napisano, tefilin postaje nevažeći.
Kutije i trake se takođe prave od kože košer životinje. Tefilin za glavu ima četiri odvojene komore, svaka sa jednim od četiri svitka. Tefilin za ruku ima samo jednu komoru, u kojoj je sve napisano na jednom svitku.
Na glavi tefilina možete primetiti hebrejsko slovo Šin (ש) sa obe strane, jedno sa tri grane, a drugo sa četiri.
Svi jevrejski muškarci koji su stariji od bar micve (13 godina) treba da obavljaju micvah tefilina.

Micvah se može ispuniti stavljanjem tefilina bilo kada tokom dana - od izlaska do zalaska sunca. Izgovara se blagoslov i obično se čita molitva Šema. Tradicionalno, tefilin se nosi tokom jutarnjih molitvi u radne dane.
Tefilin se ne nose na Šabat i velike jevrejske praznike.
Tefilin za ruku se stavlja na levu ruku (ili na desnu ruku za levoruke), sa kutijom koja se nalazi na bicepsu, okrenuta prema srcu. Ostatak trake se omota oko ruke sedam puta i vodi do srednjeg prsta. Postoje mnoge običaje u vezi sa načinom na koji se spirale postavljaju na ruku i prst(e).
Tefilin za glavu se postavlja na glavu kao kruna, sa kutijom koja se nalazi odmah iznad linije kose u centru čela.
Micvah znači zapovest, ali reč micva dolazi i od korena "cavta", što znači „veza“. Mitcvah stvara vezu između Boga, koji zapoveda i čoveka koji izvršava. Na neki način, tefilin je ultimativna veza. Jevrejima se doslovno zapoveda sa se vežu za jednog i jedinog Boga.
Tačnije, jedna od kutija se stavlja na ruku tako da pritisne srce, sedište emocija, a kožna traka se omota oko leve ruke. Druga kutija se stavlja na glavu, iznad čela. Ovo uči da posvetimo sebe službi Bogu u svim onim stvarima koje mislimo, osećamo i činimo.
U Talmudu piše da kada je jevrejski muškarac stavio tefilin na svoju glavu—čak i samo jednom u životu—on ulazi u drugačiju kategoriju kao Jevrejin.
Komentarišući stih (Ponovljeni zakon 28:10), „Svi narodi zemlje videće da je ime Božije pozvano na tebi,“ mudraci tvrde da se ovo odnosi na tefilin za glavu.
Nošenje tefilina nije važno samo za pojedinca; ono donosi zaštitu jevrejskom narodu. Zbog toga je, neposredno pre izbijanja Šestodnevnog rata 1967. godine, rabin Menahem Mendel Šneerson pokrenuo kampanju kako bi podstakao jevrejske muškarce i dečake da stavljaju tefilin.
"I kada to radiš, povećavaš šanse da će tvoji prapraunuci želeti da to rade isto. Ove trake te ne povezuju samo sa Bogom; one te povezuju sa tvojom prošlošću, tvojom budućnošću, tvojim narodom".
BONUS VIDEO: Ovo je jedino kupatilo u Srbiji sa "živom vodom": Ljudi su zbog toga putovali u Mađarsku
Nauka i lična svedočenja ukazuju na snažan odgovor: dan odmora nije samo luksuz - to je neophodnost.
Pesah je mnogo više od verskog praznika – on je temelj jevrejskog sećanja, duhovnosti i porodične tradicije. Otkrijte značenje simbola, običaja i poruka koje ovaj praznik nosi i danas, u vremenu kada sloboda dobija nova lica.
Hrvatski ustaški logor Jasenovac, zapravo sistem logora, bio je najveća „fabrika smrti“ na Jugoistoku Evrope, neretko nazivana „balkanski Aušvic“.
Pošto se brojanje smatra micvom, svako veče se, pre brojanja, izgovara posebni blagoslov.
Naravno, neki elementi judaizma - poput svešteničkog porekla - prate očevu liniju. Ali što se tiče samog pripadanja narodu Izraela - sve polazi od majke, ili konverzije.
Dok hrišćanstvo i islam imaju prepoznatljive vođe, u judaizmu je situacija drugačija.
Danas je taj običaj "komercijalizovan" pa roditelji za bar/bat micvu moraju da daju veliku količinu novca.
Obred Havdale se izvodi subotom uveče, po završetku Šabata, što je trenutak kada nastupi noć - odnosno kada na nebu postanu vidljive tri srednje zvezde.
Ajeti 54:49–55 sure Al-Kamar otkrivaju kako svaka odluka i svaki dah podsećaju na neizbežnu pravdu i mudrost Stvoritelja
Tokom inicijative Red Week biće ukazano na zabrinjavajući porast pritisaka koje trpi preko 400 miliona hrišćana širom sveta.
Čak i najmanji napor ima posledice – ajeti iz sure An-Najm podsećaju nas da svaki izbor vodi nagradi ili iskušenju.
Sa kapacitetom od oko 1.300 mesta, prostranom kupolom visokom gotovo 50 metara i zadivljujućim unutrašnjošću, ostavlja snažan utisak već pri prvom koraku u njenu unutrašnjost.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
On je znak ljubavi, žrtve i vaskrsenja, ali i podsetnik na poziv svakog vernika da svoj život ispuni smirenjem, strpljenjem i nadom.
Jedna izgovorena reč može delovati zastrašujuće, ali Crkva nas uči da samo greh ima stvarnu moć – pokajanje, Ispovest i život u Tajnama čine svaku dušu nepobedivom pod Božijom zaštitom.
Dvadeset pet godina vežbe i dar za ukrašavanje učinili su da jedan kolač postane simbol čuvanja tradicije.