Shutterstock/Noam ArmonnDan za odmor i ponovnu uspostavu komunikacije sa Bogom
Pesah je mnogo više od verskog praznika – on je temelj jevrejskog sećanja, duhovnosti i porodične tradicije. Otkrijte značenje simbola, običaja i poruka koje ovaj praznik nosi i danas, u vremenu kada sloboda dobija nova lica.
Među najznačajnijim praznicima u jevrejskom kalendaru, Pesah zauzima posebno mesto kao dani sećanja na izlazak iz egipatskog ropstva – temeljni događaj u istoriji naroda Izraela. Ovaj praznik, koji traje osam dana, obeležava se kao podsetnik na Božju vernost, snagu zajedništva i večnu težnju ka slobodi, kako fizičkoj, tako i duhovnoj.
U 2025. godini, Pesah počinje uveče 12. aprila i traje do večeri 20. aprila, kada Jevreji širom sveta još jednom proživljavaju sećanje na oslobođenje i duhovnu obnovu.
Pesah ne spada samo u red istorijskih spomena, već predstavlja i živi izraz jevrejske vere, identiteta i porodične tradicije. Njegovo obeležavanje u domovima i sinagogama širom sveta svedoči o neraskidivoj vezi između prošlosti i sadašnjosti, Boga i naroda, vere i svakodnevnog života.
Shutterstock/Cabeca de Marmore
Meces, beskvasni hleb, nosi simboliku vremena kada Jevreja, napuštajući Egipat, nisu imali vremena da sačekaju da testo uskisne, pa su pekli hleb bez kvasca
Simbolika hleba bez kvasca
Pesah se još naziva i Hag ha-Macot, što znači „Praznik beskvasnih hlebova“. Prema jevrejskoj tradiciji, kada su Jevreji u žurbi napuštali Egipat, nisu imali vremena da sačekaju da testo uskisne, pa su ispekli maces – jednostavan hleb bez kvasca. Maces je tako postao simbol siromaštva i poniznosti, ali i čistoće i oslobođenja.
Tokom praznika, vernici uklanjaju iz svojih domova sve što sadrži hamec – hranu sa kvascem – kako bi ispunili Božju zapovest i ujedno se duhovno pročistili. Ovaj čin nije samo simboličan, već je duboko ukorenjen u halahi (jevrejskom verskom zakonu) i duhovnom poimanju Pesaha.
Seder večera
Prve dve večeri Pesaha obeležava se Seder, svečana večera sa duboko simboličnim redosledom, u kojoj centralnu ulogu ima čitanje „Agade šel Pesah“ – priče o izlasku iz Egipta. Porodično okupljanje nije samo obrok, već oblik kućne liturgije, gde se prenose znanje, sećanje i vera na buduće generacije.
Shutterstock/Inna Reznik
Prve dve večeri Pesaha obeležava se Seder, svečana večera sa duboko simboličnim redosledom
Na stolu se nalazi sederski tanjir (kearat seder), sa šest elemenata:
Zroa – pečena kost (podsetnik na žrtvu u Jerusalimskom hramu), Bejca – kuvano jaje (simbol obnavljanja i tuge zbog razorenog Hrama), Maror – gorka trava (sećanje na gorčinu ropstva), Haroset – slatka smesa od voća i vina (slika maltera koji su robovi izrađivali), Karpas – zelenilo (znak proleća i nade), Hazaret – dodatna gorka biljka (kao pojačano podsećanje na patnju).
Deca učestvuju u večeri kroz poznata četiri pitanja, među kojima je najčuvenije: „Po čemu se ova noć razlikuje od svih drugih noći?“ Tako se kroz dijalog i zajedništvo prenosi duh slobode i vere.
Tokom večere piju se četiri čaše vina, koje simbolišu četiri Božja obećanja iz Knjige Izlaska. Ostavlja se i peta čaša – za proroka Iliju, kao znak nade u dolazak Mesije i obnovu naroda.
Duhovna poruka Pesaha
Pesah nije samo sećanje na prošlost – to je praznik koji poziva svakog vernika da prepozna sopstveno ropstvo i potragu za slobodom. U vremenu kada su mnogi zarobljeni navikama, strahovima ili duhovnom ravnodušnošću, Pesah podseća da pravo oslobođenje dolazi iz vere i Božje blizine.
Shutterstock/ChameleonsEye
Pesah je prazbnik koji okuplja porodicu
U jevrejskom učenju, oslobođenje iz Egipta ne posmatra se kao istorijski događaj koji se desio „onda nekada“, već kao događaj koji se duhovno obnavlja svake godine. Svaka generacija je pozvana da doživi Pesah kao lično iskustvo izlaska iz tame u svetlost, iz ropstva u slobodu.
Zato praznik završava rečenicom pune nade:
„Lešana haba'a bi-Jerušalajim“ – „Dogodine u Jerusalimu!“
– koja izražava čežnju za duhovnim ispunjenjem i svetom obnovom.
Nakon višenedeljnih tenzija i blokade nastave, protojerej dr Zoran Ranković upozorava da bezbednost i svetost prostora Fakulteta ugrožavaju nepoznati pojedinci, dok u saopštenju otkriva i šta je dogovoreno sa studentima – i zašto je svaka drugačija interpretacija obmana.
Uz molitve hiljada vernika i prisustvo patrijarha Porfirija, prestoni grad je dočekao jedini sačuvani deo moštiju Svetog Save. Ruka prvog arhiepiskopa srpskog predvodiće ovogodišnju Spasovdansku litiju kroz srce glavnog grada.
Spor između dva klirika pravoslavne crkve, jednog arhijereja i jednog monaha, oko vernosti patrijarhu i upotrebe interneta dodatno raspiruje tenzije koje prete da dovedu do ozbiljnijih podela u eparhiji Sidirikastriji i šire.
Snimak je ubrzo preplavio društvene mreže, a komentari su mahom pozitivni. Mnogi su izrazili nadu da će crkva imati više ovako otvorenih i pristupačnih sveštenika.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
U poruci povodom jevrejskog praznika slobode i nade, poglavar Srpske pravoslavne crkve istakao je značaj zajedničkog života, međusobnog poštovanja i univerzalnih vrednosti koje spajaju pripadnike različitih vera u savremenom društvu.
Snimak je ubrzo preplavio društvene mreže, a komentari su mahom pozitivni. Mnogi su izrazili nadu da će crkva imati više ovako otvorenih i pristupačnih sveštenika.
Uz molitve hiljada vernika i prisustvo patrijarha Porfirija, prestoni grad je dočekao jedini sačuvani deo moštiju Svetog Save. Ruka prvog arhiepiskopa srpskog predvodiće ovogodišnju Spasovdansku litiju kroz srce glavnog grada.
Imamo sačuvane mošti gotovo svih Nemanjića, a poznata je i tragična priča o spaljivanju moštiju Svetog Save, koje su Turci uništili u Beogradu 10. maja 1594. godine.
Manje od godinu dana pošto je prošla kroz dvostruku mastektomiju nakon što je saznala da ima treći stadijum raka dojke, posle pregleda na PET skeniru, lekar joj je saopštio ono što niko ne želi da čuje.
Savremeni čovek očajnički traži mir u tehnikama savremenog sveta, ali pravi odgovor na unutrašnji nemir, tvrdi iguman manastira Podmaine, nalazi se u povratku ritmu Crkve – tamo gde srce konačno pronalazi istinski smisao i spasenje.