Shutterstock/Noam ArmonnDan za odmor i ponovnu uspostavu komunikacije sa Bogom
Pesah je mnogo više od verskog praznika – on je temelj jevrejskog sećanja, duhovnosti i porodične tradicije. Otkrijte značenje simbola, običaja i poruka koje ovaj praznik nosi i danas, u vremenu kada sloboda dobija nova lica.
Među najznačajnijim praznicima u jevrejskom kalendaru, Pesah zauzima posebno mesto kao dani sećanja na izlazak iz egipatskog ropstva – temeljni događaj u istoriji naroda Izraela. Ovaj praznik, koji traje osam dana, obeležava se kao podsetnik na Božju vernost, snagu zajedništva i večnu težnju ka slobodi, kako fizičkoj, tako i duhovnoj.
U 2025. godini, Pesah počinje uveče 12. aprila i traje do večeri 20. aprila, kada Jevreji širom sveta još jednom proživljavaju sećanje na oslobođenje i duhovnu obnovu.
Pesah ne spada samo u red istorijskih spomena, već predstavlja i živi izraz jevrejske vere, identiteta i porodične tradicije. Njegovo obeležavanje u domovima i sinagogama širom sveta svedoči o neraskidivoj vezi između prošlosti i sadašnjosti, Boga i naroda, vere i svakodnevnog života.
Shutterstock/Cabeca de Marmore
Meces, beskvasni hleb, nosi simboliku vremena kada Jevreja, napuštajući Egipat, nisu imali vremena da sačekaju da testo uskisne, pa su pekli hleb bez kvasca
Simbolika hleba bez kvasca
Pesah se još naziva i Hag ha-Macot, što znači „Praznik beskvasnih hlebova“. Prema jevrejskoj tradiciji, kada su Jevreji u žurbi napuštali Egipat, nisu imali vremena da sačekaju da testo uskisne, pa su ispekli maces – jednostavan hleb bez kvasca. Maces je tako postao simbol siromaštva i poniznosti, ali i čistoće i oslobođenja.
Tokom praznika, vernici uklanjaju iz svojih domova sve što sadrži hamec – hranu sa kvascem – kako bi ispunili Božju zapovest i ujedno se duhovno pročistili. Ovaj čin nije samo simboličan, već je duboko ukorenjen u halahi (jevrejskom verskom zakonu) i duhovnom poimanju Pesaha.
Seder večera
Prve dve večeri Pesaha obeležava se Seder, svečana večera sa duboko simboličnim redosledom, u kojoj centralnu ulogu ima čitanje „Agade šel Pesah“ – priče o izlasku iz Egipta. Porodično okupljanje nije samo obrok, već oblik kućne liturgije, gde se prenose znanje, sećanje i vera na buduće generacije.
Shutterstock/Inna Reznik
Prve dve večeri Pesaha obeležava se Seder, svečana večera sa duboko simboličnim redosledom
Na stolu se nalazi sederski tanjir (kearat seder), sa šest elemenata:
Zroa – pečena kost (podsetnik na žrtvu u Jerusalimskom hramu), Bejca – kuvano jaje (simbol obnavljanja i tuge zbog razorenog Hrama), Maror – gorka trava (sećanje na gorčinu ropstva), Haroset – slatka smesa od voća i vina (slika maltera koji su robovi izrađivali), Karpas – zelenilo (znak proleća i nade), Hazaret – dodatna gorka biljka (kao pojačano podsećanje na patnju).
Deca učestvuju u večeri kroz poznata četiri pitanja, među kojima je najčuvenije: „Po čemu se ova noć razlikuje od svih drugih noći?“ Tako se kroz dijalog i zajedništvo prenosi duh slobode i vere.
Tokom večere piju se četiri čaše vina, koje simbolišu četiri Božja obećanja iz Knjige Izlaska. Ostavlja se i peta čaša – za proroka Iliju, kao znak nade u dolazak Mesije i obnovu naroda.
Duhovna poruka Pesaha
Pesah nije samo sećanje na prošlost – to je praznik koji poziva svakog vernika da prepozna sopstveno ropstvo i potragu za slobodom. U vremenu kada su mnogi zarobljeni navikama, strahovima ili duhovnom ravnodušnošću, Pesah podseća da pravo oslobođenje dolazi iz vere i Božje blizine.
Shutterstock/ChameleonsEye
Pesah je prazbnik koji okuplja porodicu
U jevrejskom učenju, oslobođenje iz Egipta ne posmatra se kao istorijski događaj koji se desio „onda nekada“, već kao događaj koji se duhovno obnavlja svake godine. Svaka generacija je pozvana da doživi Pesah kao lično iskustvo izlaska iz tame u svetlost, iz ropstva u slobodu.
Zato praznik završava rečenicom pune nade:
„Lešana haba'a bi-Jerušalajim“ – „Dogodine u Jerusalimu!“
– koja izražava čežnju za duhovnim ispunjenjem i svetom obnovom.
Od dečaka koji se suprotstavio zabrani posta do arhijereja sa najdužim stažom u Srpskoj pravoslavnoj crkvi – podizao je hramove tamo gde ih nije bilo, vratio mošti Svetog vladike Nikolaja u otadžbinu i ostavio delo koje i danas živi.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Obred Havdale se izvodi subotom uveče, po završetku Šabata, što je trenutak kada nastupi noć - odnosno kada na nebu postanu vidljive tri srednje zvezde.
U poruci povodom jevrejskog praznika slobode i nade, poglavar Srpske pravoslavne crkve istakao je značaj zajedničkog života, međusobnog poštovanja i univerzalnih vrednosti koje spajaju pripadnike različitih vera u savremenom društvu.
Francuski predsednik još uvek nije dobio audijenciju kod pape Lava XIV, a prema izveštajima, razlog nije administrativni propust, već svesna odluka Svetog Oca.
Predsednik SAD Donald Tramp uputio je poglavaru Rimokatoličke crkve poziv da se pridruži „Savetu za mir“, telu koje bi trebalo da oblikuje posleratni poredak u kriznim područjima sveta.
Ajet 2:256 iz sure El-Bekare jasno pokazuje da prava vera dolazi iz slobodnog srca i razuma – lekcija koja menja pogled na duhovni izbor i međuljudske odnose.
Nekadašnji direktor Zavoda za zaštitu spomenika otkriva šokantnu devastaciju Jadranske straže i upozorava da svaka nepromišljena odluka može zauvek obezvrediti vekove vere i istorije.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
U jednoj od svojih pouka veliki duhovnik 20. veka objasnio je kako anđeli čuvari vode dušu ka spasenju i kako njihova ljubav ostaje skrivena, ali moćna.
Predsednik SAD Donald Tramp uputio je poglavaru Rimokatoličke crkve poziv da se pridruži „Savetu za mir“, telu koje bi trebalo da oblikuje posleratni poredak u kriznim područjima sveta.