Shutterstock/Noam ArmonnDan za odmor i ponovnu uspostavu komunikacije sa Bogom
Pesah je mnogo više od verskog praznika – on je temelj jevrejskog sećanja, duhovnosti i porodične tradicije. Otkrijte značenje simbola, običaja i poruka koje ovaj praznik nosi i danas, u vremenu kada sloboda dobija nova lica.
Među najznačajnijim praznicima u jevrejskom kalendaru, Pesah zauzima posebno mesto kao dani sećanja na izlazak iz egipatskog ropstva – temeljni događaj u istoriji naroda Izraela. Ovaj praznik, koji traje osam dana, obeležava se kao podsetnik na Božju vernost, snagu zajedništva i večnu težnju ka slobodi, kako fizičkoj, tako i duhovnoj.
U 2025. godini, Pesah počinje uveče 12. aprila i traje do večeri 20. aprila, kada Jevreji širom sveta još jednom proživljavaju sećanje na oslobođenje i duhovnu obnovu.
Pesah ne spada samo u red istorijskih spomena, već predstavlja i živi izraz jevrejske vere, identiteta i porodične tradicije. Njegovo obeležavanje u domovima i sinagogama širom sveta svedoči o neraskidivoj vezi između prošlosti i sadašnjosti, Boga i naroda, vere i svakodnevnog života.
Shutterstock/Cabeca de Marmore
Meces, beskvasni hleb, nosi simboliku vremena kada Jevreja, napuštajući Egipat, nisu imali vremena da sačekaju da testo uskisne, pa su pekli hleb bez kvasca
Simbolika hleba bez kvasca
Pesah se još naziva i Hag ha-Macot, što znači „Praznik beskvasnih hlebova“. Prema jevrejskoj tradiciji, kada su Jevreji u žurbi napuštali Egipat, nisu imali vremena da sačekaju da testo uskisne, pa su ispekli maces – jednostavan hleb bez kvasca. Maces je tako postao simbol siromaštva i poniznosti, ali i čistoće i oslobođenja.
Tokom praznika, vernici uklanjaju iz svojih domova sve što sadrži hamec – hranu sa kvascem – kako bi ispunili Božju zapovest i ujedno se duhovno pročistili. Ovaj čin nije samo simboličan, već je duboko ukorenjen u halahi (jevrejskom verskom zakonu) i duhovnom poimanju Pesaha.
Seder večera
Prve dve večeri Pesaha obeležava se Seder, svečana večera sa duboko simboličnim redosledom, u kojoj centralnu ulogu ima čitanje „Agade šel Pesah“ – priče o izlasku iz Egipta. Porodično okupljanje nije samo obrok, već oblik kućne liturgije, gde se prenose znanje, sećanje i vera na buduće generacije.
Shutterstock/Inna Reznik
Prve dve večeri Pesaha obeležava se Seder, svečana večera sa duboko simboličnim redosledom
Na stolu se nalazi sederski tanjir (kearat seder), sa šest elemenata:
Zroa – pečena kost (podsetnik na žrtvu u Jerusalimskom hramu), Bejca – kuvano jaje (simbol obnavljanja i tuge zbog razorenog Hrama), Maror – gorka trava (sećanje na gorčinu ropstva), Haroset – slatka smesa od voća i vina (slika maltera koji su robovi izrađivali), Karpas – zelenilo (znak proleća i nade), Hazaret – dodatna gorka biljka (kao pojačano podsećanje na patnju).
Deca učestvuju u večeri kroz poznata četiri pitanja, među kojima je najčuvenije: „Po čemu se ova noć razlikuje od svih drugih noći?“ Tako se kroz dijalog i zajedništvo prenosi duh slobode i vere.
Tokom večere piju se četiri čaše vina, koje simbolišu četiri Božja obećanja iz Knjige Izlaska. Ostavlja se i peta čaša – za proroka Iliju, kao znak nade u dolazak Mesije i obnovu naroda.
Duhovna poruka Pesaha
Pesah nije samo sećanje na prošlost – to je praznik koji poziva svakog vernika da prepozna sopstveno ropstvo i potragu za slobodom. U vremenu kada su mnogi zarobljeni navikama, strahovima ili duhovnom ravnodušnošću, Pesah podseća da pravo oslobođenje dolazi iz vere i Božje blizine.
Shutterstock/ChameleonsEye
Pesah je prazbnik koji okuplja porodicu
U jevrejskom učenju, oslobođenje iz Egipta ne posmatra se kao istorijski događaj koji se desio „onda nekada“, već kao događaj koji se duhovno obnavlja svake godine. Svaka generacija je pozvana da doživi Pesah kao lično iskustvo izlaska iz tame u svetlost, iz ropstva u slobodu.
Zato praznik završava rečenicom pune nade:
„Lešana haba'a bi-Jerušalajim“ – „Dogodine u Jerusalimu!“
– koja izražava čežnju za duhovnim ispunjenjem i svetom obnovom.
Dok se snimci šire društvenim mrežama, predsednik Sabora Islamske zajednice Srbije objašnjava zašto je sporno glasanje izazvalo podele među vernicima i upozorava na posledice višegodišnjih nesuglasica.
Kanonsko pravo precizno uređuje prenos vlasti posle smrti ili ostavke pape, ali šta se događa kada poglavar Katoličke crkve privremeno nije u stanju da obavlja svoje dužnosti?
Istorijska svetinja vekovima je čuvala tragove vere i kulture Malopoljske, a sada je u velikom požaru nestala zajedno sa dragocenim istorijskim enterijerom.
Dok se snimci šire društvenim mrežama, predsednik Sabora Islamske zajednice Srbije objašnjava zašto je sporno glasanje izazvalo podele među vernicima i upozorava na posledice višegodišnjih nesuglasica.
Otac Lino Zateli trebalo je da napusti zajednicu kojoj je bio posvećen gotovo četvrt veka, dok su se vernici usprotivili njegovom premeštaju i prikupili nekoliko stotina potpisa kako bi ostao u parohiji.
Kratka rečenica kojom muslimani počinju mnoge svakodnevne aktivnosti nosi duboko duhovno značenje i podseća vernike na Božju milost, pomoć i blagoslov.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
U poruci povodom jevrejskog praznika slobode i nade, poglavar Srpske pravoslavne crkve istakao je značaj zajedničkog života, međusobnog poštovanja i univerzalnih vrednosti koje spajaju pripadnike različitih vera u savremenom društvu.
U izraelu se obeležava se 3. oktobra 2026. godine, a u dijaspori se Simhat tora slavi dan kasnije; evo zbog čega se osmi dan razlikuje od prethodnih sedam i kakvu simboliku nosi ovaj praznični datum.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Devetog dana meseca ava jevrejska zajednica seća se razaranja Prvog i Drugog hrama u Jerusalimu, progona i odaje poštu žrtvama najvećih tragedija svoje istorije.
Dok se snimci šire društvenim mrežama, predsednik Sabora Islamske zajednice Srbije objašnjava zašto je sporno glasanje izazvalo podele među vernicima i upozorava na posledice višegodišnjih nesuglasica.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.