Čak i najmanji napor ima posledice – ajeti iz sure An-Najm podsećaju nas da svaki izbor vodi nagradi ili iskušenju.
Svaki dan u godini nosi sa sobom poruku koja nas podseća na smisao života i način na koji oblikujemo svoju sudbinu. Za 18. novembar, u knjizi "Kuran – 365 odabranih ajeta za svakodnevno čitanje" izdvojeni su ajeti iz sure An-Najm (53:39–48), koji jasno ukazuju na princip univerzalne odgovornosti: čovekova sudbina nije određena slučajno, već je rezultat njegovih izbora, truda i svesne odgovornosti.
Sura An-Najm, ajeti 53:39-48
Foto: Unsplash
Kuran
53:39 I da je čovekovo samo ono što sam uradi.
53:40 I da će se trud njegov, sigurno, iskazati.
53:41 Zatim će mu se u potpunosti nagrada dati.
53:42 I da će se Gospodaru tvome ponovo vratiti.
53:43 A šta je onda s onima koji u znanje svoje ne veruju?
53:44 To je vrhunac njihovog znanja. Gospodar tvoj dobro zna one koji su skrenuli s Njegova puta, i On dobro zna one koji su na Pravome putu.
53:45 I Njegovo je, što je na nebesima i što je na Zemlji, da da onima koji čine zlo po njihovu delu kaznu, a onima koji čine dobro - najlepšu nagradu.
53:46 A oni koji se klone velikih greha i naročitog razvrata, osim malčice, zaista je Gospodar tvoj prostran u praštanju.
53:47 On dobro zna vas kad vas je stvorio od Zemlje i kad ste bili zametci u utrobama majki vaših; zato se ne hvalite bezgrešnošću svojom: On bolje zna koga od vas strah Božiji obuzima.
53:48 I da On daje bogatstvo i moć da stiču.
Ovi ajeti nas podsećaju da ono što činimo u životu ne prolazi nezapaženo. Svaka akcija, odluka i napor oblikuju naš put i imaju svoj odraz u budućnosti. Istovremeno, Kur’an ukazuje na kontrast između onih koji zanemaruju znanje i Božiju uputu i onih koji tragaju za istinom, pokazujući koliko je važno biti pažljiv i promišljen u svojim postupcima.
Pravda, milost i svestranost
Poruka ovih ajeta naglašava univerzalnu pravdu: svet funkcioniše po principu posledica, gde dela donose nagradu ili kaznu. Ali uz pravdu postoji i prostor za Božiju milost – oni koji se iskreno klone velikih grešaka i zla imaju šansu za oproštaj (53:46). Dublja refleksija otkriva da naša sposobnost, resursi i okolnosti nisu slučajnost; oni su deo sistema koji prati trud i odgovornost, i u kojem Alah prepoznaje i nagrađuje iskreni napor (53:48).
Povratak sebi i svojoj svesti
Izbor ajeta za 18. novembar završava podsećanjem da je čovek poznat i praćen od trenutka svog nastanka (53:47–48). Po islamskom učenju, svaka faza života, svaka odluka i svaka akcija deo su veće slike, u kojoj pravda i milost zajedno oblikuju našu unutrašnju i spoljašnju realnost. Svaki trud ima smisao, ali samo ako je usmeren ka dobročinstvu, poštovanju Božijih zakona i stalnoj svesnosti o vlastitoj odgovornosti.
Svaki izbor koji napravimo ima težinu, svaki trud oblikuje naš život, a svaka odluka nas približava ili udaljava od harmonije sa sobom i svetom oko nas.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Trofima, Savatija i Dorimedonta po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kiprijana. Katolička crkva proslavlja Svete anđele čuvare. Jevreji obeležavaju Hošana Raba, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Razbojnik sa krsta i Hristov apostol našli su se na potpuno različitim stranama večnosti, a mitropolit objašnjava šta njihov primer govori o pokajanju, očajanju i našoj sklonosti da drugome prerano presudimo.
U vreme cara Prova Trofim i Savatije odbili su da učestvuju u obredu posvećenom Apolonu, dok je senator Dorimedont zbog svoje vere podelio njihovo stradanje.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Pojam koji se često vezuje za sukobe i nasilje vekovima izaziva rasprave, ali islamska tradicija o njemu govori mnogo složenije nego što se često prikazuje.
U islamskoj tradiciji Isus Hristos poznat je kao Isa, alejhi selam, jedan od najvećih Božijih poslanika, a Kuran govori o njegovom čudesnom rođenju, majci Merjemi i posebnoj ulozi koju će imati pred kraj vremena.
Kratka rečenica kojom muslimani počinju mnoge svakodnevne aktivnosti nosi duboko duhovno značenje i podseća vernike na Božju milost, pomoć i blagoslov.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.