U islamskoj tradiciji Isus Hristos poznat je kao Isa, alejhi selam, jedan od najvećih Božijih poslanika, a Kuran govori o njegovom čudesnom rođenju, majci Merjemi i posebnoj ulozi koju će imati pred kraj vremena.
Za muslimane Isus Hristos nije običan čovek, već jedan od najznačajnijih Božijih poslanika. U islamu je poznat pod imenom Isa, alejhi selam, što znači „Neka su mir i blagoslov Božiji s njim“. Muslimani njegovo ime izgovaraju s velikim poštovanjem i veruju da će Isa imati posebnu ulogu i u budućnosti, jer očekuju njegov Drugi dolazak.
Iako se islamsko i hrišćansko učenje razlikuju u razumevanju Hristove ličnosti i njegove uloge u spasenju čoveka, Isus Hristos zauzima veoma važno mesto u Kuranu. Muslimani ga smatraju Mesihom, odnosno Pomazanikom, jednim od najvećih Božijih poslanika i znakom Božije milosti prema ljudima.
Posebno mesto u islamskom predanju zauzima Isusovo rođenje. Kuran govori o čudesnom rođenju Isaa bez oca, a njegova majka Merjema, odnosno Presveta Bogorodica Marija, u islamu se smatra jednom od najuzvišenijih žena svih vremena. Čak i jedna kuranska sura nosi naziv „Merjema“, što predstavlja jedinstven slučaj da je po jednoj ženi nazvana cela sura.
Kuran opisuje trenutak kada meleki donose radosnu vest Merjemi:
„I kada meleki rekoše: ‘O Merjema, tebe je Alah odabrao i čistom stvorio i boljom od svih žena učinio.’“
(Kuran, sura Alu Imran, ajet 42)
U nastavku se navodi blagovest o rođenju Isaa:
„O Merjema, Alah ti javlja radosnu vest, od Njega Reč: ime će mu Mesih biti, Isa, sin Merjemin, biće viđen i na ovom i na onom svetu i jedan od Allahu bliskih; on će govoriti ljudima još u kolevci, a i kao odrastao i biće čestit.“
(Kuran, sura Alu Imran, ajeti 45–46)
Foto: Unsplash
Kuran
Prema kazivanju iz Kurana, Merjema je iznenađena ovom vešću i pita kako može imati dete kada je nijedan muškarac nije dotakao. Odgovor koji dobija ukazuje na Božiju svemoć:
„Gospodaru moj, kako ću imati dete kad me nijedan muškarac nije ni dodirnuo?“
„Eto tako“, reče, „Alah stvara što On hoće. Kada nešto odluči, On samo za to kaže: ‘Budi!’ i ono bude.“
(Kuran, sura Alu Imran, ajet 47)
U islamskom shvatanju, Isusovo čudesno rođenje predstavlja znak Božije moći. Kuran pravi poređenje između Isaa i Adema, prvog čoveka, naglašavajući da je Božije stvaranje izvan ljudskih zakonitosti:
„Isaov slučaj u Alaha je isti kao i slučaj Ademov: od zemlje ga je stvorio, a zatim rekao: ‘Budi!’ i ono bi.“
Ovi ajeti pokazuju da muslimani Isusa Hrista ne posmatraju kao običnog čoveka, već kao izuzetnog Božijeg izabranika. U islamskoj tradiciji Isa je poslanik čije su rođenje, život i buduća uloga povezani s posebnim Božijim znamenjima.
Zbog toga se Isus Hristos u islamu pominje s dubokim poštovanjem. Muslimani veruju da je on Mesih, da je rođen čudesnim putem, da je činio čuda Božijom dozvolom i da će imati važnu ulogu pred kraj vremena. Iako postoje različita teološka tumačenja između hrišćanstva i islama, ime Isusa Hrista predstavlja jednu od najvažnijih tačaka dodira između dve velike monoteističke religije.
Islamski društveni centar Ilinoisa želi da kupi zatvoreni katolički hram iz 1906. godine u Čikagu i pretvori ga u školu, što je izazvalo rasprave zbog istorijskog značaja objekta.
Kratka rečenica kojom muslimani počinju mnoge svakodnevne aktivnosti nosi duboko duhovno značenje i podseća vernike na Božju milost, pomoć i blagoslov.
Kroz priču o tri monaha koji su doživeli istu sramotu, veliki pravoslavni učitelj pokazuje zašto se prava snaga čoveka vidi tek onda kada mu je naneta nepravda.
U islamskoj tradiciji Isus Hristos poznat je kao Isa, alejhi selam, jedan od najvećih Božijih poslanika, a Kuran govori o njegovom čudesnom rođenju, majci Merjemi i posebnoj ulozi koju će imati pred kraj vremena.
Mitropolit mileševski Atanasije služio je pomen Varnavi Rosiću u Pljevljima, ističući da je ovaj arhijerej i posle svoje smrti nastavio delo započeto za života.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Prvi dan meseca muharema donosi priliku vernicima za molitvu, razmišljanje i duhovnu obnovu, uz poruke o strpljenju, žrtvi i poverenju u Boga koje ovaj značajan datum nosi kroz generacije.
Nakon prvog dana najvećeg islamskog praznika sledi mirniji dan ispunjen posetama, porodičnim okupljanjima i sećanjem na bližnje, u kojem se bajramska poruka živi kroz svakodnevne odnose.
Jedan od najvažnijih praznika u islamu donosi dane molitve, darivanja i porodičnog okupljanja, a posebnu pažnju privlače tradicionalne čestitke i običaji koji se vekovima prenose među muslimanima.
Devetog dana meseca ava jevrejska zajednica seća se razaranja Prvog i Drugog hrama u Jerusalimu, progona i odaje poštu žrtvama najvećih tragedija svoje istorije.
Političar iz Liverpula, odrastao u katoličkoj porodici irskih korena, ušao je u istoriju zemlje u kojoj su premijersku funkciju vekovima uglavnom obavljali anglikanci.
Kratka rečenica kojom muslimani počinju mnoge svakodnevne aktivnosti nosi duboko duhovno značenje i podseća vernike na Božju milost, pomoć i blagoslov.
Policija sumnjiči 29-godišnjeg muškarca za krađu iz Sabornog hrama Svete Trojice, a pažnju javnosti privukao je snimak na kojem se vidi njegova navodna ravnodušnost dok zna da ga neko snima.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Tumačeći reči apostola Petra, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o poslušnosti i smirenomudriju kao temeljima života u kome nema ni nasilja ni podela.