Islam se temelji na verovanje u anđele, od kojih su mnogi zajednički sa judaizmom i hrišćanstvom.
Islamsku religiju osnovao je Muhamed božiji poslanik, rođen u Meki 571.godine, u današnjoj Saudijskoj Arabiji. Otkrovenja koja su diktirana Muhamedu sakupljena su u Kuranu, svetoj knjizi islama. Kuran je zbirka otkrovenja koja je od Boga, preko anđela Gavrila u pustinjskoj pećini primio Muhamed.
Još kao dete ostao je bez oba roditelja, pa je brigu o njemu preuzeo stric. Kao vrlo mlad postao je putujući trgovac. Na svojim putovanjima upoznao je hrišćanstvo, judaizam i istočnjačke religije. Od kada je oko 610.godine u pećini pored Meke doživeo otkrovenje, počinje Muhamedova misija. Sledbenici islama, muslimani veruju da je u Kuranu savršena reč Božija koja je postojala i pre početka sveta.
Tom Merton / Caia Image / Profimedia
Porodični ručak.
Kuran je najvažnija sveta knjiga, dok se drugom po važnosti smatra Sura koju su napisali Muhamedovi sledbenici, a u njoj su zapisana Muhamedova dela. Ključna verovanja islama su da je Alah jedini istiniti Bog i da je Muhamed njegov prorok. Samo ispovedanjem ovoga, čovek može da se preobrati u islam.
Reč „musliman“ znači onaj koji se pokorava Alahu. Islam podrazumeva da je on jedina prava religija iz koje su nastale druge uključujući judaizam i hrišćanstvo. Muslimani temelje svoje živote na pet stubova islama :
Svedočenje: “Nema Boga osim Alaha, a Muhamed je njegov prorok.“
Molitva: Pet puta dnevno
Milostinja: Treba je davati siromasima jer sve dolazi od Alaha
Post: Pored redovnog posta svi muslimani moraju da poste i za vreme Ramazana tj.devetog meseca u islamskom kalendaru.
Hodočašće ili hadž: Bar jednom u životu svaki musliman treba da ode u Meku tj.dvanaestog meseca u islamskom kalendaru.
Islam se temelji na verovanje u anđele, od kojih su mnogi zajednički sa judaizmom i hrišćanstvom. Anđeli pomažu vernicima protiv zla i slave Boga. Suprotnost anđelima je Iblis,koji navraća ljude na činjenje loših dela. Okosnice muslimanske poslušnosti su ovih pet načela, koje oni uzimaju doslovno i vrlo ozbiljno, jer se smatra da od toga zavisi odlazak u raj.
Schutterstock
Islam se temelji na verovanje u anđele, od kojih su mnogi zajednički sa judaizmom i hrišćanstvom.
Ako se uporedi islam sa hrišćanstvom, primećuje se sličnost ali i značajne razlike,obe spadaju u monoteističke religije. Zbog poslušnosti Kuranu i dobrih dela po islamskom verovanju verniku je obećan raj. Muhamed je nekoliko godina propovedao svoje učenje po Meki, ali bez većeg uspeha, jer nije bio prihvaćen od strane bogatih. Zbog toga se 622.godine, sa svojim pristalicama preselio iz Meke u Medinu, u arapskom jeziku poznatom kao hidžra(preseljenje). U novoj sredini imao je mnogo više pristalica i uspeha u širenju svog učenja, osniva versku zajednicu na čijem je čelu bio, a ova godina se uzima za početak muslimanske vere.
Posle osam godina,vratio se trijumfalno u Meku,koja postaje sveti grad muslimana, sedište islama i cilj hodočašća. Ovaj dogđaj se datira 630.godine a nazvan je El Feth što na arapskom znači pobeda.
Muhamed uspeva da ujedini arapska plemena i postao njihov verski i svetovni poglavar. Jedinstvena arapska država uspeva tokom vekova da pripoji još i Siriju,Egipat delove severne Afrike.
Sve učestalija zastupljenost tradicionalnih imena u velikim svetskim gradovima oslikava promene u demografskoj slici i rast kulturne raznolikosti u urbanim sredinama.
Muslimani urok smatraju stvarnim fenomenom od kojeg može zaštititi čuvanjem privatnosti i neiskazivanjem svojih blagodatí, jer zavidnost može izazvati ozbiljne posledice poput bolesti, smrti ili rastava brakova. Hafiz Almir Kapić ističe da je urok opasan i da je važno paziti s kim i kada delimo svoje uspehe, kako bismo se zaštitili od njegovih negativnih dejstava.
Pojam Halal na arapskom znači dozvoljeno, legalno. Ono što je halal je muslimanima dozvoljeno, što može označavati razne vrste radnji, poslova, veza, hrane i slično.
U besedi za petak 18. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se u tim rečima otkriva istinita ljudska priroda Gospoda Isusa Hrista i zašto je, uprkos strahu od smrti, prihvatio put Golgote.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Trofima, Savatija i Dorimedonta po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kiprijana. Katolička crkva proslavlja Svete anđele čuvare. Jevreji obeležavaju Hošana Raba, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Razbojnik sa krsta i Hristov apostol našli su se na potpuno različitim stranama večnosti, a mitropolit objašnjava šta njihov primer govori o pokajanju, očajanju i našoj sklonosti da drugome prerano presudimo.
U vreme cara Prova Trofim i Savatije odbili su da učestvuju u obredu posvećenom Apolonu, dok je senator Dorimedont zbog svoje vere podelio njihovo stradanje.
U besedi za petak 18. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se u tim rečima otkriva istinita ljudska priroda Gospoda Isusa Hrista i zašto je, uprkos strahu od smrti, prihvatio put Golgote.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Trofima, Savatija i Dorimedonta po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kiprijana. Katolička crkva proslavlja Svete anđele čuvare. Jevreji obeležavaju Hošana Raba, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Razbojnik sa krsta i Hristov apostol našli su se na potpuno različitim stranama večnosti, a mitropolit objašnjava šta njihov primer govori o pokajanju, očajanju i našoj sklonosti da drugome prerano presudimo.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.