Muslimani urok smatraju stvarnim fenomenom od kojeg može zaštititi čuvanjem privatnosti i neiskazivanjem svojih blagodatí, jer zavidnost može izazvati ozbiljne posledice poput bolesti, smrti ili rastava brakova. Hafiz Almir Kapić ističe da je urok opasan i da je važno paziti s kim i kada delimo svoje uspehe, kako bismo se zaštitili od njegovih negativnih dejstava.
Urok u islamu predstavlja „otrovne strelice“ koje izlaze od zavidnika ili uzročnika uroka i usmerene su prema osobi kojoj se zavidi. Ponekad ove strelice deluju na čoveka, a ponekad ne. Ako osoba nema zaštitu, onda je pogode, dok, ako se zaštiti, one nemaju nikakav uticaj na nju. Urok koji pogađa ljude rezultat je zavidnosti ili preterane zadivljenosti nečim, koja nije propraćena spominjanjem Alaha.
Almir Kapić hafiz (osoba koja napamet zna celi Kuran ), ističe da je urok stvaran i da se od njega možemo zaštititi tako što ćemo čuvati svoju privatnost. Naglašava da dejstva uroka mogu biti fatalna i da su odgovorni za brojne smrti, bolesti i rastave brakova.
- Znate li koliko u mezarima (grobovima) naše prelepe Bosne i Hercegovine leži tela koja su putem uroka izgubila život? Znate li koliko ljudi u bolnici leži zbog uroka? Znate li koliko je brakova rastavljeno zbog urorka? - upitao je hafiz Kapić.
Objašnjava da i pored dobre volje da nekom objasnimo nešto i otkrijemo mu deo svoje privatnosti, to nije uvek najbolje rešenje.
- Vrlo je opasno i treba paziti kada i sa kime pričamo o svojim blagodatima - tvrdi Kapić i dodaje da urok nije izmišljotina već realna stvar, koja može ozbiljno da naškodi onome ka kome je usmeren.
- Kome sliku pozati i kome se pohvaliti za svoj napredak? Jer urok je istina i ako želimo da se zaštitimo od uroka, prva metoda zaštite od uroka je da zaštitiš sebe tj. da ne pokazuješ svoje blagodeti, da ih ne nudiš na pijaci - objasnio je Almir Kapić hafiz.
Da bi muslimani zaštititli decu od uroka, Kafić navodi šta treba da urade, pre nego što ih izvede napolje.
- Kada izađete u šetnju sa svojim detetom, kada vaše dete pođe u školu ili ga izvedete napolje stavite desni dlan na čelo vašeg deteta i recite molitvu "U ime Alaha (tri puta) utičem se Alahu za tebe, utičem se Alahu za tebe od svakog prokletog šejtana, od svake brige i od zavidnog oka koje te može ureći" - zaključio je hafiz Kapić.
Neverovatnu priču o otkrivanju hrišćanstva otkrio je musliman, kome se prema njegovim rečima prikazao sin Božiji i poručio mu "da mu je sve oprošteno".
Ovaj značajni događaj, koji se održao od 11. do 14. novembra 2024. godine u Beogradu, okupio je visoke zvaničnike i predstavnike verskih zajednica iz obe zemlje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliku sredu po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Dionizija Korintskog, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Od neprekidnog pričanja i pohlepe do nedostatka vere - otac Dimitrije objasnio je kako molitva, disciplina i odlazak u crkvu mogu osloboditi dušu i doneti mir.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Podaci sa popisa iz 2023. pokazuju pad udela islamskog stanovništva ispod polovine, dok crkveni izvori ukazuju na rast broja pravoslavnih vernika i otvaraju pitanja o dubljim promenama u zemlji.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
U nekoliko pažljivo biranih rečenica otvoren je prostor za razumevanje i priznanje duhovnog truda. Istovremeno, podseća se da poštovanje ne poznaje granice među ljudima.
Razlika u računanju vremena dovodi do toga da se datum Vaskrsa često ne poklapa, iako je suština praznika ista - proslava Hristovog vaskrsenja i pobede života nad smrću.
Od uskršnjeg trodnevlja i noćnog bdenja do pisanica, blagoslova hrane i porodične trpeze – evo kako vernici obeležavaju ovaj veliki dan i šta svaki od tih običaja znači.
Gardijan podseća da je obalsko područje Džebel Alija nekoliko puta pogođeno raketama i dronovima koje je ispalio Iran, nakon što je njegova luka označena kao "legitimna meta" zbog navodnog američkog vojnog prisustva.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Grigorije S. Deboljski u svom delu "Dani bogosluženja (Knjiga o postu) Pravoslavne saborne istočne crkve" sažeo je tumačenja Svetih Otaca o Velikom postu i Strasnoj sedmici.
Kako je susret Djeve Marije i arhangela Gavrila otkrio tajnu koja prevazilazi ljudski razum i označio početak ispunjenja davnog proročanstva o dolasku Spasitelja, uz događaje koji su zauvek oblikovali hrišćansku veru i predanje.