Muslimani urok smatraju stvarnim fenomenom od kojeg može zaštititi čuvanjem privatnosti i neiskazivanjem svojih blagodatí, jer zavidnost može izazvati ozbiljne posledice poput bolesti, smrti ili rastava brakova. Hafiz Almir Kapić ističe da je urok opasan i da je važno paziti s kim i kada delimo svoje uspehe, kako bismo se zaštitili od njegovih negativnih dejstava.
Urok u islamu predstavlja „otrovne strelice“ koje izlaze od zavidnika ili uzročnika uroka i usmerene su prema osobi kojoj se zavidi. Ponekad ove strelice deluju na čoveka, a ponekad ne. Ako osoba nema zaštitu, onda je pogode, dok, ako se zaštiti, one nemaju nikakav uticaj na nju. Urok koji pogađa ljude rezultat je zavidnosti ili preterane zadivljenosti nečim, koja nije propraćena spominjanjem Alaha.
Almir Kapić hafiz (osoba koja napamet zna celi Kuran ), ističe da je urok stvaran i da se od njega možemo zaštititi tako što ćemo čuvati svoju privatnost. Naglašava da dejstva uroka mogu biti fatalna i da su odgovorni za brojne smrti, bolesti i rastave brakova.
- Znate li koliko u mezarima (grobovima) naše prelepe Bosne i Hercegovine leži tela koja su putem uroka izgubila život? Znate li koliko ljudi u bolnici leži zbog uroka? Znate li koliko je brakova rastavljeno zbog urorka? - upitao je hafiz Kapić.
Objašnjava da i pored dobre volje da nekom objasnimo nešto i otkrijemo mu deo svoje privatnosti, to nije uvek najbolje rešenje.
- Vrlo je opasno i treba paziti kada i sa kime pričamo o svojim blagodatima - tvrdi Kapić i dodaje da urok nije izmišljotina već realna stvar, koja može ozbiljno da naškodi onome ka kome je usmeren.
- Kome sliku pozati i kome se pohvaliti za svoj napredak? Jer urok je istina i ako želimo da se zaštitimo od uroka, prva metoda zaštite od uroka je da zaštitiš sebe tj. da ne pokazuješ svoje blagodeti, da ih ne nudiš na pijaci - objasnio je Almir Kapić hafiz.
Da bi muslimani zaštititli decu od uroka, Kafić navodi šta treba da urade, pre nego što ih izvede napolje.
- Kada izađete u šetnju sa svojim detetom, kada vaše dete pođe u školu ili ga izvedete napolje stavite desni dlan na čelo vašeg deteta i recite molitvu "U ime Alaha (tri puta) utičem se Alahu za tebe, utičem se Alahu za tebe od svakog prokletog šejtana, od svake brige i od zavidnog oka koje te može ureći" - zaključio je hafiz Kapić.
Neverovatnu priču o otkrivanju hrišćanstva otkrio je musliman, kome se prema njegovim rečima prikazao sin Božiji i poručio mu "da mu je sve oprošteno".
Ovaj značajni događaj, koji se održao od 11. do 14. novembra 2024. godine u Beogradu, okupio je visoke zvaničnike i predstavnike verskih zajednica iz obe zemlje.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.
Praznik rođenja poslanika Muhameda obeležava se uz mevludske spjevove, salavate, ilahije i kaside, a ovogodišnja okupljanja dolaze nakon dogovora o obnovi jedinstva Islamske zajednice posle gotovo dve decenije podele.
Pojam koji se često vezuje za sukobe i nasilje vekovima izaziva rasprave, ali islamska tradicija o njemu govori mnogo složenije nego što se često prikazuje.
Ispisivanje ustaških simbola na muslimanskom mezarju u Livnu osudili su Međureligijsko veće BiH i Muftijstvo mostarsko, dok policija traga za počiniocima i istražuje okolnosti incidenta.
U islamskoj tradiciji Isus Hristos poznat je kao Isa, alejhi selam, jedan od najvećih Božijih poslanika, a Kuran govori o njegovom čudesnom rođenju, majci Merjemi i posebnoj ulozi koju će imati pred kraj vremena.
U izraelu se obeležava se 3. oktobra 2026. godine, a u dijaspori se Simhat tora slavi dan kasnije; evo zbog čega se osmi dan razlikuje od prethodnih sedam i kakvu simboliku nosi ovaj praznični datum.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U besedi za nedelju 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta apostol Filip nije mogao da vidi i zašto telesne oči nisu dovoljne da čovek prepozna Božije prisustvo.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Kodrata po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Jeroteja Atinskog. Katolička crkva slave Svetog Franju Asiškog, Jevreji obeležavaju Simhat Toru, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog starca otkriva zašto i mali prinos pred Bogom ima posebnu vrednost kada se uz sveću setimo onih koji prolaze kroz patnju, nevolju i teške životne trenutke.