Muslimani urok smatraju stvarnim fenomenom od kojeg može zaštititi čuvanjem privatnosti i neiskazivanjem svojih blagodatí, jer zavidnost može izazvati ozbiljne posledice poput bolesti, smrti ili rastava brakova. Hafiz Almir Kapić ističe da je urok opasan i da je važno paziti s kim i kada delimo svoje uspehe, kako bismo se zaštitili od njegovih negativnih dejstava.
Urok u islamu predstavlja „otrovne strelice“ koje izlaze od zavidnika ili uzročnika uroka i usmerene su prema osobi kojoj se zavidi. Ponekad ove strelice deluju na čoveka, a ponekad ne. Ako osoba nema zaštitu, onda je pogode, dok, ako se zaštiti, one nemaju nikakav uticaj na nju. Urok koji pogađa ljude rezultat je zavidnosti ili preterane zadivljenosti nečim, koja nije propraćena spominjanjem Alaha.
Almir Kapić hafiz (osoba koja napamet zna celi Kuran ), ističe da je urok stvaran i da se od njega možemo zaštititi tako što ćemo čuvati svoju privatnost. Naglašava da dejstva uroka mogu biti fatalna i da su odgovorni za brojne smrti, bolesti i rastave brakova.
- Znate li koliko u mezarima (grobovima) naše prelepe Bosne i Hercegovine leži tela koja su putem uroka izgubila život? Znate li koliko ljudi u bolnici leži zbog uroka? Znate li koliko je brakova rastavljeno zbog urorka? - upitao je hafiz Kapić.
Objašnjava da i pored dobre volje da nekom objasnimo nešto i otkrijemo mu deo svoje privatnosti, to nije uvek najbolje rešenje.
- Vrlo je opasno i treba paziti kada i sa kime pričamo o svojim blagodatima - tvrdi Kapić i dodaje da urok nije izmišljotina već realna stvar, koja može ozbiljno da naškodi onome ka kome je usmeren.
- Kome sliku pozati i kome se pohvaliti za svoj napredak? Jer urok je istina i ako želimo da se zaštitimo od uroka, prva metoda zaštite od uroka je da zaštitiš sebe tj. da ne pokazuješ svoje blagodeti, da ih ne nudiš na pijaci - objasnio je Almir Kapić hafiz.
Da bi muslimani zaštititli decu od uroka, Kafić navodi šta treba da urade, pre nego što ih izvede napolje.
- Kada izađete u šetnju sa svojim detetom, kada vaše dete pođe u školu ili ga izvedete napolje stavite desni dlan na čelo vašeg deteta i recite molitvu "U ime Alaha (tri puta) utičem se Alahu za tebe, utičem se Alahu za tebe od svakog prokletog šejtana, od svake brige i od zavidnog oka koje te može ureći" - zaključio je hafiz Kapić.
Neverovatnu priču o otkrivanju hrišćanstva otkrio je musliman, kome se prema njegovim rečima prikazao sin Božiji i poručio mu "da mu je sve oprošteno".
Ovaj značajni događaj, koji se održao od 11. do 14. novembra 2024. godine u Beogradu, okupio je visoke zvaničnike i predstavnike verskih zajednica iz obe zemlje.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Sveta knjiga islama u rukama prvog čoveka najvećeg američkog grada pokreće debate o religijskoj raznolikosti, javnom životu i mestu muslimana u društvu.
Ajeti iz sure El-Bekara podsećaju da priroda, hrana i svaki dah zavise od Stvoritelja, učeći nas da kroz pažnju i duhovnu svest gradimo život ispunjen smislom i moralnom jasnoćom.
Kako je nastala priča o navodnoj kontroli atlantske trgovine robljem, ko je godinama širi i zašto istoričari upozoravaju da ovakva tumačenja prošlosti vode pravo u ideološku zamku.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Posle svečanog večernjeg bogosluženja sa petohlebnicom u crkvi Svetog Marka, arhimandrit Vasilije osveštao je badnjake pred vernicima, a molitva koja je tom prilikom uzdignuta sabrala je u sebi sećanje na raj, krst i početak spasenja.
Praznik Rođenja Hristovog, koji Srpska pravoslavna crkva obeležava 7. januara, ne govori o sili i sjaju, već o tišini, smirenju i nadi koja već dva milenijuma iznova ispituje čoveka i njegov odnos prema Bogu i drugima.