Čačani još uvek na ovom mestu pale sveće u znak sećanja na žrtve svih ratova i ratnika koji su umrli, svaki za svoju otadzbinu.
Dan primirja, koji smo proslavili 11. novembra, ali i jedan spomenik na čačanksom groblju na najbolji mogući način pokazuje svu strahotu, ali i besmisao ratovanja. Nakon smrti i nakon što su svoje živote dali svaki za svoju otadžbinu, zajedno su sahranjeni vojnici zaraćenih strana. Njihova grobnica obeležena je velikim kamenim spomenikom, jedinstvenim u Srbiji jer se na njemu nalaze simoboli sve četiri vere - pravoslavni i katolički krst, islamski polumesec i Davidova zvezda.
- Ovde počivaju ostaci 920 vojnika, oko 650 je srpskih i oko 260 čeških, nemačkih i austrijskih. Iznad spomen – kosturnice i večne kuće na spomeniku se nalaze i obeležja četiri konfesije. Čačani su još 1934. godine pokazali da poštuju junake koji su izginuli za njihovu slobodu, ne zaboravljajući pritom ni neprijateljske žrtve. To je spomenik protiv rata, spomenik koji treba da pomiri te ljude koji su bili krvni neprijatelji bez ikakavog važnog razloga i da ih makar u smrti ujedine, kažu za RINU u Narodnom muzeju u Čačku.
RINA
Spomenik u Čačku
Ideju za podizanje spomenika pokrenile su žene Čačka, samo osam godina nakon završetka Velikog rata, a spomenik je otkrio kraljev izaslanik Oskar Časki.
- Tog 31. decembra 1934. godine Čačak je ugostio osam predstavnika amabasada svih zaraćenih strana koji su došli da se poklone žrtvama, dodaju sagovornici.
Ovaj spomenik oskrnavljen je samo jednom, na početku Drugog svetskog rata kada su Nemci naredili da se sa spomenika skinu Davidova zvezda i islamski polumesec. Oba znaka obnovljena su tek 2007. godine u okviru memorijala Nadežda Petrović, kada je spomeniku vraćen prvobitan izgled.
Čačani još uvek na ovom mestu pale sveće u znak sećanja na žrtve svih ratova i ratnika koji su umrli, svaki za svoju otadzbinu.
Manastir u Brankovini je bogata riznica relikvija, ali i mesto gde su sahranjeni srpski velikani, među kojima je i Desanka Maksimović. U to mesto je došla kao beba, a želja joj je bila da je tu i sahrane.
Upokojeni arhimandrit Joil Bulatović za života je izgovorio mnogo pouka koje se vremenom sve više citiraju, a kroz svaku je isticao koliko je pravoslavna vera čista i koliko verujući trebaju da budu srećni.
Mitropolit raško-prizrenski istakao je značaj vere i otpora u teškim vremenima, naglašavajući da, kao što je Sveti Dimitrije čuvao Solun, tako čuva Mitrovicu, te da je potrebno strpljenje i vera kako bi grad ponovo postao slobodan za hrišćane.
Pomoćnik direktora Kancelarije za KiM, Miloš Terzić, naglasio je da Pećka patrijaršija predstavlja centar srpske duhovnosti već skoro 800 godina, uz obećanje da će se nastaviti borba za očuvanje srpskih vrednosti na tom prostoru.
Recept iz Velikog posnog kuvara autorke Nade Marković otkriva kako se od najjednostavnijih sastojaka može napraviti brzo, ukusno i iznenađujuće fino jelo koje će obogatiti svaku trpezu u vreme posta.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Studija pod nazivom Globalna verska slika, objavljena u ponedeljak 9. juna, drugo je izdanje ovog demografskog izveštaja o religijama, koje "Pew Research Center" sprovodi od 2010. godine.
Vlasnik ove zgrade dobio je viziju da izgradi kuću molitve za sve narode sa sedam spratova, pri čemu svaki sprat priča posebnu priču i ima svoju simboliku.
Muslimani širom sveta ritualno žrtvuju različite životinje. Tradicionalno je taj čin obavezan ako osoba poseduje bogatstvo koje nadilazi njene potrebe.
U starom kvartu svetog grada, ovaj zanatlija održava porodičnu tradiciju u svojoj radnji, gde se naizgled neprimetni materijali pretvaraju u priče o veri, istoriji i kulturi tri religije.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 11. sredu po Duhovima objašnjava razliku između starog i novog zakona i način na koji Božja reč obogaćuje svakog čoveka.
Na Preobraženje Gospodnje pre tri decenije, omiljeni duhovni vođa je u svojim molitvama i opomenama ukazao na snagu vere, mira i odanosti Bogu, ostavljajući poruku koja i danas inspiriše pravoslavne vernike u svetu punom izazova.
Sa blagoslovom vladike Arsenija, galerija Sinagoga postala je mesto gde fotografije, rukopisi i liturgijski predmeti pričaju priču o veri, ljubavi i nesebičnom služenju Svetog Dositeja Niškog i Zagrebačkog.