Čačani još uvek na ovom mestu pale sveće u znak sećanja na žrtve svih ratova i ratnika koji su umrli, svaki za svoju otadzbinu.
Dan primirja, koji smo proslavili 11. novembra, ali i jedan spomenik na čačanksom groblju na najbolji mogući način pokazuje svu strahotu, ali i besmisao ratovanja. Nakon smrti i nakon što su svoje živote dali svaki za svoju otadžbinu, zajedno su sahranjeni vojnici zaraćenih strana. Njihova grobnica obeležena je velikim kamenim spomenikom, jedinstvenim u Srbiji jer se na njemu nalaze simoboli sve četiri vere - pravoslavni i katolički krst, islamski polumesec i Davidova zvezda.
- Ovde počivaju ostaci 920 vojnika, oko 650 je srpskih i oko 260 čeških, nemačkih i austrijskih. Iznad spomen – kosturnice i večne kuće na spomeniku se nalaze i obeležja četiri konfesije. Čačani su još 1934. godine pokazali da poštuju junake koji su izginuli za njihovu slobodu, ne zaboravljajući pritom ni neprijateljske žrtve. To je spomenik protiv rata, spomenik koji treba da pomiri te ljude koji su bili krvni neprijatelji bez ikakavog važnog razloga i da ih makar u smrti ujedine, kažu za RINU u Narodnom muzeju u Čačku.
RINA
Spomenik u Čačku
Ideju za podizanje spomenika pokrenile su žene Čačka, samo osam godina nakon završetka Velikog rata, a spomenik je otkrio kraljev izaslanik Oskar Časki.
- Tog 31. decembra 1934. godine Čačak je ugostio osam predstavnika amabasada svih zaraćenih strana koji su došli da se poklone žrtvama, dodaju sagovornici.
Ovaj spomenik oskrnavljen je samo jednom, na početku Drugog svetskog rata kada su Nemci naredili da se sa spomenika skinu Davidova zvezda i islamski polumesec. Oba znaka obnovljena su tek 2007. godine u okviru memorijala Nadežda Petrović, kada je spomeniku vraćen prvobitan izgled.
Čačani još uvek na ovom mestu pale sveće u znak sećanja na žrtve svih ratova i ratnika koji su umrli, svaki za svoju otadzbinu.
Manastir u Brankovini je bogata riznica relikvija, ali i mesto gde su sahranjeni srpski velikani, među kojima je i Desanka Maksimović. U to mesto je došla kao beba, a želja joj je bila da je tu i sahrane.
Upokojeni arhimandrit Joil Bulatović za života je izgovorio mnogo pouka koje se vremenom sve više citiraju, a kroz svaku je isticao koliko je pravoslavna vera čista i koliko verujući trebaju da budu srećni.
Mitropolit raško-prizrenski istakao je značaj vere i otpora u teškim vremenima, naglašavajući da, kao što je Sveti Dimitrije čuvao Solun, tako čuva Mitrovicu, te da je potrebno strpljenje i vera kako bi grad ponovo postao slobodan za hrišćane.
Pomoćnik direktora Kancelarije za KiM, Miloš Terzić, naglasio je da Pećka patrijaršija predstavlja centar srpske duhovnosti već skoro 800 godina, uz obećanje da će se nastaviti borba za očuvanje srpskih vrednosti na tom prostoru.
Komadi uvijenih kora ređaju se uspravno, a hladan sirup dodaje se tek kada se kolač polako osuši u rerni; postoji i verzija sa tiritom, starinskom smesom od jaja i brašna.
Posle zdravstvenih problema, starici je potrebna je svakodnevna pomoć, a porodica traži način da joj obezbedi odgovarajuću negu; sveštenik Viktor Nikišov ukazao je na ono što u takvoj situaciji treba uzeti u obzir.
Posle zdravstvenih problema, starici je potrebna je svakodnevna pomoć, a porodica traži način da joj obezbedi odgovarajuću negu; sveštenik Viktor Nikišov ukazao je na ono što u takvoj situaciji treba uzeti u obzir.
U besedi za utorak 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički kroz Hristove reči pokazuje zašto ni dela, Sveto Pismo i svedočanstvo Oca nisu dovoljni čoveku koji odbija da poveruje.
Njihov život obeležili su vera, molitva i strpljenje, a nakon više decenija bezdetnosti, u dubokoj starosti dobili su kćerku koja će postati majka Gospoda Isusa Hrista.
Na praznik Rođenja Presvete Bogorodice, posle svete liturgije i lomljenja slavskog kolača, vernici su prošli ulicama grada moleći se za mir, zdravlje i napredak.
U besedi za utorak 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički kroz Hristove reči pokazuje zašto ni dela, Sveto Pismo i svedočanstvo Oca nisu dovoljni čoveku koji odbija da poveruje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete pravedne Joakima i Anu po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Foka. Katolička crkva obeležava Svetog Tomu od Vilanove, kao i Svetog Mauricija i njegove drugove, mučenike, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.