VAŽNA PORUKA ZA SRBE NA KOSMETU NA VELIKI PRAZNIK: Vladika Teodosije naglasio: „Okupirani smo, treba nam mudrosti, strpljenja i vere da prođe ovo nevreme“
Mitropolit raško-prizrenski istakao je značaj vere i otpora u teškim vremenima, naglašavajući da, kao što je Sveti Dimitrije čuvao Solun, tako čuva Mitrovicu, te da je potrebno strpljenje i vera kako bi grad ponovo postao slobodan za hrišćane.
U Kosovskoj Mitrovici svečano je proslavljen praznik Svetog velikomučenika Dimitrija, zaštitnika grada. Ovaj događaj je okupio Srbe na Kosmetu, a svi su nakon liturgije pomno slušali reči mitropolita Teodosija.
Posle čitanja svetog Jevanđelja, vladika Ilarion je rekao da nije slučajno to što Mitrovica slavi Svetog Dimitrija, jer se nalazi na trusnom području.
SPC
Vladika Teodosije i vladika Ilarion
- Mnogi od vas, koji su mi braća, pitaju me šta da radimo kada osetimo kao da se sve raspada, da čovek nema za šta da se uhvati. Braćo i sestre, to je istina o ovome svetu. Apostol govori da nemamo postojanog grada osim ovoga u koji smo sada došli. Sada smo na dverima tog grada čiji građani želimo da postanemo. Grad koji dolazi kao nevesta ukrašena sa nebesa, gornji Jerusalim koji nam je svakoga trena sve bliže i bliže. Naši preci su time živeli. Živeli su verom u Hrista razapetog i vaskrsloga koji uspostavlja carstvo svoje.
Posle svete liturgije, verni narod je krenuo sa arhijerejima i sveštenstvom u litiju oko hrama, a zatim je izvršeno blagosiljanje slavskog kolača i žita. Mitropolit Teodosije se obratio vernom narodu rečima:
- Sveti velikomučenik Dimitrije je iz ljubavi prema Bogu dao sebe za žrtvu, onako kako je i sam naš Gospod Isus Hristos postradao radi nas ljudi. Tako i sveti mučenici vraćaju tu ljubav Gospodu spremni da postradaju za njega na putu božjem, ne čuvajući svoj zemaljski i privremeni život, koliko čuvajući dušu svoju verom i obraz svoj. Tako je sveta crkva okićena svetim mučenicima kao najlepšim cvetovima i oni su naš zalog da postojimo i da opstanemo na Hristovom putu ispovedajući svoju veru.
Visoki crkveni dostojanstvenik je rekao da kao što Sveti Dimitrije čuva grad Solun, tako on čuva i ovaj grad i njegove žitelje.
- Oni su sebe nesebično stavili u službu Bogu Hristu, a od nas zavisi najviše da li ćemo mi Hristovu ljubav koja nam se daje primiti i njome živeti, da li ćemo imati vere i hrabrosti da opstanemo kao hrišćani. Svi svedočimo Hrista Boga, svi smo mučenici i svedoci, jer ići za Hristom znači odreći se privremenog zemaljskog kako bi se rodili za večni život, Carstvo Nebesko. Tako smo danas služili svetu liturgiju i proslavili Svetog Dimitrija.
Podsetio je i na vreme kada je u ovom gradu bilo bolje za Srbe, kada su pravili litiju ulicama, a ima više od dve godine kako ovaj grad nije slobodan za hrišćane.
- Sve ono što se dešavalo govori da je ovaj grad okupiran i da nemamo onu slobodu koju bi trebali da imamo. Oni koji su manjina u ovom gradu, oni često zlostavljaju one koje većinski čine ovaj grad. Zato je nama potrebno mudrosti, strpljenja i vere u Hrista Boga da ovo nevreme u kojem živimo prođe, da se molimo Bogu, pa da nas Gospod milostivo pogleda i spase, okrepi i učini slobodnim. Zato smo danas činili litiju oko hrama, jer nema pune bezbednosti da se ona dogodi na ulicama Severne Mitrovice.
Po zauzeću Srbije, Osmanlije su mnoge srpske hramove pretvorili u svoje džamije, pa su to hteli da učine i sa dečanskom manastirskom crkvom, ali ih je čudesan događaj sprecio u tome.
Na dan kada se SPC molitveno seća Prepodobnog Ilariona Velikog, episkop novobrdski Ilarion obeležio je svoj imendan u pobožnoj atmosferi svetinje nadomak Gnjilana, gde je podsetio vernike da u ljubavi prema bližnjem pronalazimo put do večnog života.
Na današnji praznik, prisećamo se svedočanstava o događaju koji se odigrao pred ikonom Svetog velikomučenika Dimitrija u Solunu. Ovaj neobični susret sa svetiteljem, u trenutku kada su sile protiv pravoslavlja bile brojčano nadmoćnije, postao je simbol borbe za slobodu, veru i opstanak srpskog naroda.
Dok stotine vernika mole ispred suda i monasi hrabro odbijaju da predaju manastire, ukrajinska vlast pokušava da uguši kanonsko pravoslavlje i slobodu vernika, izazivajući alarm u pravoslavnom svetu.
Odluka Grčke pošte da zatvori filijalu na Atosu izazvala je burne reakcije među monasima, za koje pošta nije obična služba, već duhovna veza sa svetom kroz koju putuju blagoslovi, ikone i pisma vernika.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Grobovi u južnom delu Kosovske Mitrovice svedoče o duhovnoj i fizičkoj borbi Srba koji čuvaju uspomene na svoje najmilije uprkos razaranju i svim nedaćama.
Između kafe i sudskog procesa – stanovnici ovog grada, gde su linije razdvajanja ne samo fizičke, već i duhovne, opstaju, bez obzira što svako od njih lako može postati junak Kafkinog romana.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Starinski recept iz vremena kada domaćice pravile đakonije isključivo od prirodnih sastojaka – kremasti sir, mirisna mirođija i nežna šargarepa spajaju se u predjelo koje oduševljava i oči i nepca, idealno za porodicu i goste.