VAŽNA PORUKA ZA SRBE NA KOSMETU NA VELIKI PRAZNIK: Vladika Teodosije naglasio: „Okupirani smo, treba nam mudrosti, strpljenja i vere da prođe ovo nevreme“
Mitropolit raško-prizrenski istakao je značaj vere i otpora u teškim vremenima, naglašavajući da, kao što je Sveti Dimitrije čuvao Solun, tako čuva Mitrovicu, te da je potrebno strpljenje i vera kako bi grad ponovo postao slobodan za hrišćane.
U Kosovskoj Mitrovici svečano je proslavljen praznik Svetog velikomučenika Dimitrija, zaštitnika grada. Ovaj događaj je okupio Srbe na Kosmetu, a svi su nakon liturgije pomno slušali reči mitropolita Teodosija.
Posle čitanja svetog Jevanđelja, vladika Ilarion je rekao da nije slučajno to što Mitrovica slavi Svetog Dimitrija, jer se nalazi na trusnom području.
SPC
Vladika Teodosije i vladika Ilarion
- Mnogi od vas, koji su mi braća, pitaju me šta da radimo kada osetimo kao da se sve raspada, da čovek nema za šta da se uhvati. Braćo i sestre, to je istina o ovome svetu. Apostol govori da nemamo postojanog grada osim ovoga u koji smo sada došli. Sada smo na dverima tog grada čiji građani želimo da postanemo. Grad koji dolazi kao nevesta ukrašena sa nebesa, gornji Jerusalim koji nam je svakoga trena sve bliže i bliže. Naši preci su time živeli. Živeli su verom u Hrista razapetog i vaskrsloga koji uspostavlja carstvo svoje.
Posle svete liturgije, verni narod je krenuo sa arhijerejima i sveštenstvom u litiju oko hrama, a zatim je izvršeno blagosiljanje slavskog kolača i žita. Mitropolit Teodosije se obratio vernom narodu rečima:
- Sveti velikomučenik Dimitrije je iz ljubavi prema Bogu dao sebe za žrtvu, onako kako je i sam naš Gospod Isus Hristos postradao radi nas ljudi. Tako i sveti mučenici vraćaju tu ljubav Gospodu spremni da postradaju za njega na putu božjem, ne čuvajući svoj zemaljski i privremeni život, koliko čuvajući dušu svoju verom i obraz svoj. Tako je sveta crkva okićena svetim mučenicima kao najlepšim cvetovima i oni su naš zalog da postojimo i da opstanemo na Hristovom putu ispovedajući svoju veru.
Visoki crkveni dostojanstvenik je rekao da kao što Sveti Dimitrije čuva grad Solun, tako on čuva i ovaj grad i njegove žitelje.
- Oni su sebe nesebično stavili u službu Bogu Hristu, a od nas zavisi najviše da li ćemo mi Hristovu ljubav koja nam se daje primiti i njome živeti, da li ćemo imati vere i hrabrosti da opstanemo kao hrišćani. Svi svedočimo Hrista Boga, svi smo mučenici i svedoci, jer ići za Hristom znači odreći se privremenog zemaljskog kako bi se rodili za večni život, Carstvo Nebesko. Tako smo danas služili svetu liturgiju i proslavili Svetog Dimitrija.
Podsetio je i na vreme kada je u ovom gradu bilo bolje za Srbe, kada su pravili litiju ulicama, a ima više od dve godine kako ovaj grad nije slobodan za hrišćane.
- Sve ono što se dešavalo govori da je ovaj grad okupiran i da nemamo onu slobodu koju bi trebali da imamo. Oni koji su manjina u ovom gradu, oni često zlostavljaju one koje većinski čine ovaj grad. Zato je nama potrebno mudrosti, strpljenja i vere u Hrista Boga da ovo nevreme u kojem živimo prođe, da se molimo Bogu, pa da nas Gospod milostivo pogleda i spase, okrepi i učini slobodnim. Zato smo danas činili litiju oko hrama, jer nema pune bezbednosti da se ona dogodi na ulicama Severne Mitrovice.
Po zauzeću Srbije, Osmanlije su mnoge srpske hramove pretvorili u svoje džamije, pa su to hteli da učine i sa dečanskom manastirskom crkvom, ali ih je čudesan događaj sprecio u tome.
Na dan kada se SPC molitveno seća Prepodobnog Ilariona Velikog, episkop novobrdski Ilarion obeležio je svoj imendan u pobožnoj atmosferi svetinje nadomak Gnjilana, gde je podsetio vernike da u ljubavi prema bližnjem pronalazimo put do večnog života.
Na današnji praznik, prisećamo se svedočanstava o događaju koji se odigrao pred ikonom Svetog velikomučenika Dimitrija u Solunu. Ovaj neobični susret sa svetiteljem, u trenutku kada su sile protiv pravoslavlja bile brojčano nadmoćnije, postao je simbol borbe za slobodu, veru i opstanak srpskog naroda.
U besedi za ponedeljak 6. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto greh nikada nije razlog za divljenje i zbog čega je sažaljenje jedini ispravan odgovor na tuđu duhovnu nesreću.
Probajte pirinač sa povrćem po receptu iz Manastira Žiča, pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za ponedeljak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Vasilija Velikog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Agripinu po starom i Prepodobnog Sisoja Velikog po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Marije Goreti, a muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Ono što većina ljudi prećuti i nosi godinama u sebi, prema rečima svetogorskog podvižnika, može se skinuti sa savesti tek kada se jasno i iskreno izgovori.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Spor oko zida na kojem se nekada nalazio lik blaženopočivšeg poglavara SPC ponovo je otvorio pitanja o pravu na očuvanje verskog i nacionalnog identiteta.
Čudesa Svetog velikomučenika Dimitrija, koja je zapisao Ava Justin Popović, i danas svedoče da molitva, pokajanje i blagodat Božja pobeđuju i najtvrđa srca i najmračnija vremena.
Na današnji dan, kada Srpska pravoslavna crkva proslavlja ovog ugornika Božjeg, pravoslavni vernici pozvani su da mu uzdignu molitvu i zatraže Božju pomoć u nevoljama.
Između Brankovića i Dositeja, između fresaka i moštiju svetitelja, Novo Hopovo čuva priču o vekovima u kojima su se vera, umetnost i istorija ispisivale na istom mestu i još uvek traju u tišini fruškogorskih padina.
Manastir Žiča, koji je Sveti Sava izabrao za sedište prve srpske arhiepiskopije, mnogo je više od mesta molitve: u njegovim zidovima oblikovala se duhovna ideja Srbije, krunisani su vladari i ispisivane stranice istorije
Manastir Svetih arhangela, zadužbina cara Stefana Dušana podignuta između 1343. i 1352. godine, bio je jedno od najznačajnijih duhovnih središta srednjovekovne Srbije i njegovo poslednje počivalište.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Iskustvo Elvire Parfjonove pokazuje kako jedan san o gubitku može pokrenuti unutrašnji preokret, razotkriti ono što se u svakodnevici odlaže i pretvoriti tihe emocije u odluke koje menjaju način na koji gledamo one koje volimo.