Ovaj značajni događaj, koji se održao od 11. do 14. novembra 2024. godine u Beogradu, okupio je visoke zvaničnike i predstavnike verskih zajednica iz obe zemlje.
Na poziv Uprave za saradnju s crkvama i verskim zajednicama, reisu-l-ulema Islamske zajednice Srbije Sead Nasufović učestvovao je na petom bilateralnom međuverskom dijalogu Srbije i Indonezije pod nazivom „Dijalog do mira: Tolerancija i kultura“.
Ovaj značajni događaj, koji se održao od 11. do 14. novembra 2024. godine u Beogradu, okupio je visoke zvaničnike i predstavnike verskih zajednica iz obe zemlje.
Tokom svog obraćanja na temu „Značaj crkava i verskih zajednica u očuvanju kulturnog nasleđa“, reisu-l-ulema je istakao da kulturno nasleđe obuhvata mnogo više od materijalnih spomenika, naglašavajući važnost očuvanja običaja i rituala koji su duboko ukorenjeni u identitetu naroda.
- Kulturno nasleđe nije samo materijalno. Obuhvata i nematerijalne aspekte poput običaja i rituala, koji kroz vekove oblikuju identitet zajednice. Verske zajednice, kroz svoja bogosluženja i festivale, prenose znanje i vrednosti, čuvajući našu zajedničku baštinu, naglasio je reisu-l-ulema Sead Nasufović.
rijaset.org
Reisu-l-ulema Islamske zajednice Srbije Sead Nasufović
On je takođe istakao ključnu ulogu saradnje između verskih zajednica i državnih institucija u očuvanju i promociji kulturnog nasleđa.
- Očuvanje kulturnog nasleđa je zajednička odgovornost svih nas. Ono nas ne samo definiše kao zajednicu, već nas i povezuje, gradeći mostove među različitim narodima i kulturama, dodao je.
Ovaj dijalog je nastavak dugogodišnje uspešne saradnje između Srbije i Indonezije, započete 2011. godine, sa ciljem jačanja međusobnog razumevanja i promocije verske tolerancije i vere.
Islamska zajednica Srbije ostaje posvećena aktivnom doprinosu ovakvim inicijativama koje promovišu mir, razumevanje i zajedničke vrednosti.
Neverovatnu priču o otkrivanju hrišćanstva otkrio je musliman, kome se prema njegovim rečima prikazao sin Božiji i poručio mu "da mu je sve oprošteno".
Na međunarodnoj konferenciji u Palati Srbija obeležen vek crkve Svete Trojice, čiji temelji leže u veri, ljubavi i podršci srpskog naroda ruskoj braći u teškim vremenima nakon Oktobarske revolucije.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.
Protojerej Aleksej Mitjušin objašnjava da li ovaj čin ima veze sa spasenjem, može li se obaviti nakon sahrane i kako vernici treba da učestvuju u molitvenom ispraćaju pokojnika.
Građena je od kamena, s masivnim zidovima s malo otvora. Sa spoljne severozapadne strane postavljen je minaret, uska kula kupastog krova, sa kružnom terasom pri vrhu.
Praznik rođenja poslanika Muhameda obeležava se uz mevludske spjevove, salavate, ilahije i kaside, a ovogodišnja okupljanja dolaze nakon dogovora o obnovi jedinstva Islamske zajednice posle gotovo dve decenije podele.
Pojam koji se često vezuje za sukobe i nasilje vekovima izaziva rasprave, ali islamska tradicija o njemu govori mnogo složenije nego što se često prikazuje.
Ispisivanje ustaških simbola na muslimanskom mezarju u Livnu osudili su Međureligijsko veće BiH i Muftijstvo mostarsko, dok policija traga za počiniocima i istražuje okolnosti incidenta.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.