Na međunarodnoj konferenciji u Palati Srbija obeležen vek crkve Svete Trojice, čiji temelji leže u veri, ljubavi i podršci srpskog naroda ruskoj braći u teškim vremenima nakon Oktobarske revolucije.
U Palati Srbija, pod okriljem Kabineta ministra dr Nenada Popovića, održana je međunarodna naučna konferencija povodom stogodišnjice Svetotrojičkog hrama Podvorja Ruske pravoslavne crkve u Beogradu. Ovo događanje okupilo je eminentne teologe, istoričare i diplomate, slaveći vek postojanja hrama koji je simbol bratske ljubavi i duhovne povezanosti Srpske i Ruske pravoslavne crkve.
Pozdravnu reč prisutnima uputio je episkop londonski i velikobritansko-irski Nektarije, izaslanik patrijarha Porfirija, prenoseći njegov blagoslov. On je istakao značaj hrama, podignutog 1924. godine uz podršku srpskog naroda i Srpske crkve, kao utočišta ruskim izbeglicama nakon Oktobarske revolucije.
Foto: SPC / TV Hram
Otac Vitalij Tarasjev, starešina Svetotroičkog hrama i mitropolit volokolamski Antonije, predsednik Odeljenja spoljnih crkvenih veza Moskovske patrijaršije
- Srpski narod i Srpska pravoslavna crkva nikada nisu zaboravili bratsku ljubav Rusije kroz našu stradalnu istoriju. Svetotrojički hram je iznikao iz molitvenog plača ruskog naroda za otadžbinom, ali i kao svedočanstvo podrške Srpske crkve u teškim vremenima. On je svetionik koji već vek svedoči o duhovnoj povezanosti naših Crkava i naroda - rekao je vladika Nektarije.
Hram, je projektovao ruski arhitekte Valerij Staševski, ia zgrađen je na zemljištu koje je darovao srpski narod. Ova svetinja u centru Beograda postala je dom mnogim ruskim izbeglicama i simbol uzajamne ljubavi dveju Crkava.
Foto: SPC / TV Hram
U Palati Srbija, pod okriljem Kabineta ministra dr Nenada Popovića, održana je međunarodna naučna konferencija povodom stogodišnjice Svetotrojičkog hrama Podvorja Ruske pravoslavne crkve u Beogradu
Konferencija je otvorena rečima ministra dr Nenada Popovića, koji je naglasio važnost čuvanja zajedničkog nasleđa i podsećanja na vekovno bratstvo. Ambasador Ruske Federacije, Aleksandar Bocan Harčenko, osvrnuo se na značaj rusko-srpskih odnosa, dok je protojerej Vitalij Tarasjev, starešina Podvorja, govorio o kontinuitetu misije hrama u srcu Beograda.
Panel diskusija, pod moderacijom Sanje Lubardić, okupila je ugledne srpske i ruske intelektualce, uključujući mitropolita volokolamskog Antonija, predsednika Odeljenja spoljnih crkvenih veza Moskovske patrijaršije, potom protojereje Jovana Milanovića i Darka Đoga, kao i akademike poput Jelene Guskov. Izlaganja su osvetlila istorijske, teološke i društvene aspekte značaja hrama, naglašavajući njegovu ulogu u očuvanju pravoslavlja i negovanju međusobnih veza.
Foto: SPC / TV Hram
U Palati Srbija, pod okriljem Kabineta ministra dr Nenada Popovića, održana je međunarodna naučna konferencija povodom stogodišnjice Svetotrojičkog hrama Podvorja Ruske pravoslavne crkve u Beogradu
Sto godina Svetotrojičkog hrama nije samo jubilej jedne zgrade, već svedočanstvo o veri i istrajnosti. Njegova istorija podseća na snagu zajedništva i molitve, koja prevazilazi granice i vekove.
Kao što je episkop Nektarije zaključio:
– Neka Gospod svojom milošću i dalje ukrepljuje naše narode i Crkve da zajedno svedočimo veru i ljubav prema Bogu i jedni prema drugima.
Svetotrojički hram i danas ostaje živi spomenik bratstva i duhovne povezanosti, inspiracija za buduće generacije da čuvaju nasleđe vere i ljubavi koje nas ujedinjuje.
Suočena s porastom suicida među mladima izazvanih delovanjem opasnih onlajn grupa, Ruska pravoslavna crkva uvodi smernice koje omogućavaju opelo u ovim specifičnim slučajevima.
Potomak ruskih izbeglica i istaknuti stručnjak za rusku književnost i jezik napustio nas je, ostavljajući neizbrisiv trag u srpskoj kulturi. Njegov doprinos prosveti, pedagoški rad i decenije služenja crkvenom životu zauvek će ostati deo našeg sećanja.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Poseta lavri Svetog Save Osvećenog u Judejskoj pustinji svedočanstvo je žive duhovne veze Srpske pravoslavne crkve sa svetim mestima Hristovog života, stradanja i vaskrsenja.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Pravoslavna crkva u Moldaviji suočava se s najvećim izazovom u svojoj istoriji – dve mitropolije, sukobljene strane i političke igre dovode u pitanje duhovno jedinstvo naroda.
Shi-arhimandrit Ilija preselio se u večnost u 94. godini života, bio je monah manastira Optine pustinje u Rusiji i ispovednik ruskog patrijarha Kirila.
Zanimljivo je da ono, za čim većina ljudi juri u ovozemaljskom životu - novac, karijera, bogatstvo – pred smrt postaju nebitni i ostaju daleko u senci stvari koji se najčešće zanemaruju u životu.
Poseta lavri Svetog Save Osvećenog u Judejskoj pustinji svedočanstvo je žive duhovne veze Srpske pravoslavne crkve sa svetim mestima Hristovog života, stradanja i vaskrsenja.
Na mestu gde je, prema predanju, izraslo stablo od kojeg je načinjen Hristov Krst, srpski patrijarh uzneo je molitve za verni narod, podsećajući na neprolaznu snagu vere i blagoslovenu vezu sa svetinjama Jerusalima.
Protojerej stavrofor Branko Tapušković kaže da je ovaj krst u 13. podgoričku parohiju stigao zahvaljujući ljubavi i dobroti episkopa pakračko-slavonskog Jovana.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.