Na međunarodnoj konferenciji u Palati Srbija obeležen vek crkve Svete Trojice, čiji temelji leže u veri, ljubavi i podršci srpskog naroda ruskoj braći u teškim vremenima nakon Oktobarske revolucije.
U Palati Srbija, pod okriljem Kabineta ministra dr Nenada Popovića, održana je međunarodna naučna konferencija povodom stogodišnjice Svetotrojičkog hrama Podvorja Ruske pravoslavne crkve u Beogradu. Ovo događanje okupilo je eminentne teologe, istoričare i diplomate, slaveći vek postojanja hrama koji je simbol bratske ljubavi i duhovne povezanosti Srpske i Ruske pravoslavne crkve.
Pozdravnu reč prisutnima uputio je episkop londonski i velikobritansko-irski Nektarije, izaslanik patrijarha Porfirija, prenoseći njegov blagoslov. On je istakao značaj hrama, podignutog 1924. godine uz podršku srpskog naroda i Srpske crkve, kao utočišta ruskim izbeglicama nakon Oktobarske revolucije.
Foto: SPC / TV Hram
Otac Vitalij Tarasjev, starešina Svetotroičkog hrama i mitropolit volokolamski Antonije, predsednik Odeljenja spoljnih crkvenih veza Moskovske patrijaršije
- Srpski narod i Srpska pravoslavna crkva nikada nisu zaboravili bratsku ljubav Rusije kroz našu stradalnu istoriju. Svetotrojički hram je iznikao iz molitvenog plača ruskog naroda za otadžbinom, ali i kao svedočanstvo podrške Srpske crkve u teškim vremenima. On je svetionik koji već vek svedoči o duhovnoj povezanosti naših Crkava i naroda - rekao je vladika Nektarije.
Hram, je projektovao ruski arhitekte Valerij Staševski, ia zgrađen je na zemljištu koje je darovao srpski narod. Ova svetinja u centru Beograda postala je dom mnogim ruskim izbeglicama i simbol uzajamne ljubavi dveju Crkava.
Foto: SPC / TV Hram
U Palati Srbija, pod okriljem Kabineta ministra dr Nenada Popovića, održana je međunarodna naučna konferencija povodom stogodišnjice Svetotrojičkog hrama Podvorja Ruske pravoslavne crkve u Beogradu
Konferencija je otvorena rečima ministra dr Nenada Popovića, koji je naglasio važnost čuvanja zajedničkog nasleđa i podsećanja na vekovno bratstvo. Ambasador Ruske Federacije, Aleksandar Bocan Harčenko, osvrnuo se na značaj rusko-srpskih odnosa, dok je protojerej Vitalij Tarasjev, starešina Podvorja, govorio o kontinuitetu misije hrama u srcu Beograda.
Panel diskusija, pod moderacijom Sanje Lubardić, okupila je ugledne srpske i ruske intelektualce, uključujući mitropolita volokolamskog Antonija, predsednika Odeljenja spoljnih crkvenih veza Moskovske patrijaršije, potom protojereje Jovana Milanovića i Darka Đoga, kao i akademike poput Jelene Guskov. Izlaganja su osvetlila istorijske, teološke i društvene aspekte značaja hrama, naglašavajući njegovu ulogu u očuvanju pravoslavlja i negovanju međusobnih veza.
Foto: SPC / TV Hram
U Palati Srbija, pod okriljem Kabineta ministra dr Nenada Popovića, održana je međunarodna naučna konferencija povodom stogodišnjice Svetotrojičkog hrama Podvorja Ruske pravoslavne crkve u Beogradu
Sto godina Svetotrojičkog hrama nije samo jubilej jedne zgrade, već svedočanstvo o veri i istrajnosti. Njegova istorija podseća na snagu zajedništva i molitve, koja prevazilazi granice i vekove.
Kao što je episkop Nektarije zaključio:
– Neka Gospod svojom milošću i dalje ukrepljuje naše narode i Crkve da zajedno svedočimo veru i ljubav prema Bogu i jedni prema drugima.
Svetotrojički hram i danas ostaje živi spomenik bratstva i duhovne povezanosti, inspiracija za buduće generacije da čuvaju nasleđe vere i ljubavi koje nas ujedinjuje.
Suočena s porastom suicida među mladima izazvanih delovanjem opasnih onlajn grupa, Ruska pravoslavna crkva uvodi smernice koje omogućavaju opelo u ovim specifičnim slučajevima.
Potomak ruskih izbeglica i istaknuti stručnjak za rusku književnost i jezik napustio nas je, ostavljajući neizbrisiv trag u srpskoj kulturi. Njegov doprinos prosveti, pedagoški rad i decenije služenja crkvenom životu zauvek će ostati deo našeg sećanja.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Kanavka (kanal) je put kojim je prošla Presveta Bogorodica kako ga je Sveti Serafim Sarovski označio. Na tom putu se nalazi manastir Divijevo, jedna od značajnijih svetinja pravoslavnih hrišćana.
Susret poglavara Srpske pravoslavne crkve sa ministrima kulture Rusije i Srbije osvetljava duboke veze dva naroda – od zajedničkog duhovnog nasleđa do očuvanja kulturnih vrednosti u savremenom svetu.
Od Starog zaveta do današnjih dana, proročanstva svetih osoba intrigiraju i uznemiruju svet. Svetiteljka koja je živela u Rusiji u prvoj polovini 20. veka ostavila je proročke poruke koje govore o budućim iskušenjima i teškim vremenima.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve zahvalio je Australiji što je mnogim Srbima pružila novi dom, a domaćini su istakli doprinos srpske zajednice i značaj njegovih poruka mira, dijaloga i međusobnog razumevanja.
Podignuta 1969. godine prilozima srpskih doseljenika, svetinja bi uskoro mogla da dobije priznanje, kao potvrdu značaja nasleđa koje Srbi čuvaju daleko od otadžbine.
Osvećenje obnovljene svetinje, svečana Liturgija, priznanja zaslužnim dobrotvorima i obnova parohijskog doma obeležili su duhovne svečanosti kojima je proslavljena povezanost vere, naroda i Crkve.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Grigorija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Hrisiju. Katolička crkva spominje Svetog Lubencija, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Ruski svetitelj nas uči da pohvale i pokude ne određuju čovekovu vrednost, već da je najvažnije ostati veran istini i pred Bogom i pred sopstvenom savešću.