Na međunarodnoj konferenciji u Palati Srbija obeležen vek crkve Svete Trojice, čiji temelji leže u veri, ljubavi i podršci srpskog naroda ruskoj braći u teškim vremenima nakon Oktobarske revolucije.
U Palati Srbija, pod okriljem Kabineta ministra dr Nenada Popovića, održana je međunarodna naučna konferencija povodom stogodišnjice Svetotrojičkog hrama Podvorja Ruske pravoslavne crkve u Beogradu. Ovo događanje okupilo je eminentne teologe, istoričare i diplomate, slaveći vek postojanja hrama koji je simbol bratske ljubavi i duhovne povezanosti Srpske i Ruske pravoslavne crkve.
Pozdravnu reč prisutnima uputio je episkop londonski i velikobritansko-irski Nektarije, izaslanik patrijarha Porfirija, prenoseći njegov blagoslov. On je istakao značaj hrama, podignutog 1924. godine uz podršku srpskog naroda i Srpske crkve, kao utočišta ruskim izbeglicama nakon Oktobarske revolucije.
Foto: SPC / TV Hram
Otac Vitalij Tarasjev, starešina Svetotroičkog hrama i mitropolit volokolamski Antonije, predsednik Odeljenja spoljnih crkvenih veza Moskovske patrijaršije
- Srpski narod i Srpska pravoslavna crkva nikada nisu zaboravili bratsku ljubav Rusije kroz našu stradalnu istoriju. Svetotrojički hram je iznikao iz molitvenog plača ruskog naroda za otadžbinom, ali i kao svedočanstvo podrške Srpske crkve u teškim vremenima. On je svetionik koji već vek svedoči o duhovnoj povezanosti naših Crkava i naroda - rekao je vladika Nektarije.
Hram, je projektovao ruski arhitekte Valerij Staševski, ia zgrađen je na zemljištu koje je darovao srpski narod. Ova svetinja u centru Beograda postala je dom mnogim ruskim izbeglicama i simbol uzajamne ljubavi dveju Crkava.
Foto: SPC / TV Hram
U Palati Srbija, pod okriljem Kabineta ministra dr Nenada Popovića, održana je međunarodna naučna konferencija povodom stogodišnjice Svetotrojičkog hrama Podvorja Ruske pravoslavne crkve u Beogradu
Konferencija je otvorena rečima ministra dr Nenada Popovića, koji je naglasio važnost čuvanja zajedničkog nasleđa i podsećanja na vekovno bratstvo. Ambasador Ruske Federacije, Aleksandar Bocan Harčenko, osvrnuo se na značaj rusko-srpskih odnosa, dok je protojerej Vitalij Tarasjev, starešina Podvorja, govorio o kontinuitetu misije hrama u srcu Beograda.
Panel diskusija, pod moderacijom Sanje Lubardić, okupila je ugledne srpske i ruske intelektualce, uključujući mitropolita volokolamskog Antonija, predsednika Odeljenja spoljnih crkvenih veza Moskovske patrijaršije, potom protojereje Jovana Milanovića i Darka Đoga, kao i akademike poput Jelene Guskov. Izlaganja su osvetlila istorijske, teološke i društvene aspekte značaja hrama, naglašavajući njegovu ulogu u očuvanju pravoslavlja i negovanju međusobnih veza.
Foto: SPC / TV Hram
U Palati Srbija, pod okriljem Kabineta ministra dr Nenada Popovića, održana je međunarodna naučna konferencija povodom stogodišnjice Svetotrojičkog hrama Podvorja Ruske pravoslavne crkve u Beogradu
Sto godina Svetotrojičkog hrama nije samo jubilej jedne zgrade, već svedočanstvo o veri i istrajnosti. Njegova istorija podseća na snagu zajedništva i molitve, koja prevazilazi granice i vekove.
Kao što je episkop Nektarije zaključio:
– Neka Gospod svojom milošću i dalje ukrepljuje naše narode i Crkve da zajedno svedočimo veru i ljubav prema Bogu i jedni prema drugima.
Svetotrojički hram i danas ostaje živi spomenik bratstva i duhovne povezanosti, inspiracija za buduće generacije da čuvaju nasleđe vere i ljubavi koje nas ujedinjuje.
Suočena s porastom suicida među mladima izazvanih delovanjem opasnih onlajn grupa, Ruska pravoslavna crkva uvodi smernice koje omogućavaju opelo u ovim specifičnim slučajevima.
Potomak ruskih izbeglica i istaknuti stručnjak za rusku književnost i jezik napustio nas je, ostavljajući neizbrisiv trag u srpskoj kulturi. Njegov doprinos prosveti, pedagoški rad i decenije služenja crkvenom životu zauvek će ostati deo našeg sećanja.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Zvezda serijala „Mortal Kombat“ u 75. godini upokojila se u Santa Barbari, a njegov duhovni put ka pravoslavlju i krštenju ostaje inspiracija za sve koji traže smisao i unutrašnji mir.
Stojičević kaže da se iza kulisa geopolitičkih pritisaka odvija se hibridna operacija Zapada usmerena na potkopavanje Srpske i Ruske crkve — kroz medije, univerzitete i politiku gradi se mreža uticaja koja menja lice pravoslavlja.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Tada episkop, kasnije patrijarh Tihon, stigao je na rub pravoslavnog sveta, a postao most između Istoka i Zapada — osnivao je hramove, okupljao narode i ušao u istoriju Amerike.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Episkop valjevski upozorio je da i blagoslovene životne stvari mogu postati prepreka ako potisnu Boga, te podsetio da se smisao rada, braka i svakodnevice otkriva tek kada su postavljeni u pravu hijerarhiju vrednosti.
Od prizrenske Bogoslovije do parohija niškog kraja, život sveštenika Srboljuba Kaplarevića bio je posvećen ljudima, a ne javnosti; njegov odlazak otvorio je sećanja na službu koja se merila poverenjem, a ne rečima.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.